Hvala Allahu! Pomoć i oprost od Njega tražimo! Kod Allaha zaštitu tražimo od vlastitog zla i zla naših djela! Onoga koga Allah na pravi put okrene, niko ne može u zabludu odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može na pravi put uputiti!
O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani! (Alu ‘Imran, 102).
O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog čovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. I Allah se bojte – s imenom čijim jedni druge molite – i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vam bdi! (en-Nisa’, 1).
O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu! (el-Ahzab, 70).
Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana.
Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik!
Poštovani džema’ate, draga braćo,
U duhu hidzretskog naslijedza, tema danasnje hutbe je smisao bratstva u vjeri i na djelu, odnosno, relacije i odnosi među muslimanima u svjetlu Kur’ana i Sunneta.
Allah,dž.š.kaze; “Vjernici su samo braća,zato pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha,da bi vam se milost ukazala.” (El-Hudzurat,10)
A vjerovjesnik a.s., rekao je: “Budite Allahovi robovi braca!”
Enes ibn Malik prenosi da je vjerovjesnik a.s., rekao: “Nijedan od vas nece biti pravi vjernik dok ne bude zelio svome bratu ono sto sam sebi zeli.” (Buharija i Muslim). U Muslimovom predanju stoji: „dok ne bude zelio svome komsiji ono sto sam sebi zeli.” Dok u Ahmedovom predanju stoji: “Rob nece dostici deredzu istinskog imana dok ljudima ne bude zelio ono sto sam sebi zeli”
U Muslimovom sahihu u hadisu od Abdullaha ibn Amra ibn El-Asa, r.a., prenosi se da je vjerovjesnik a.s., rekao: “Ko bude zelio da od vatre bude udaljen i u Dzennet uveden neka ga smrt zatece dok vjeruje u Allaha i sudnji dan i postupa prema ljudima onako kako bi zelio da se postupa prema njemu.”
Ovi i slicni hadisi koji tretiraju istu temu upucuju na to da mu’mina raduje ono sto raduje i njegovog brata, a da ga zalosti ono sto zalosti i njegovog brata i da on svome bratu mu’minu zeli dobro koje zeli samom sebi. To se moze ostvariti samo ako je musliman cist i sacuvan on neposenja mrznje i zavidnosti jer zavidnost od zavidnika trazi da mrzi da ga iko u blagodatima nadmasi ili na njegovoj deredzi bude. On se zeli odlikovati nad ljudima i u dobru uzivati sam, dok iman suprotno tome zahtijeva da svi vijernici ucestvuju u slicnom dobru koje im je Allah podario bez ikakvog umanjenja dobra.
Uzviseni Allah je u Svojoj Knjizi pohvalio one koji imaju ovo svojstvo koji se ne zele na zemlji oholiti i nered ciniti pa je rekao: „Taj drugi svijet daćemo onima koji ne žele da se na Zemlji ohole i da nered čine, a oni koji se Allaha boje čeka srećan kraj.” (El-Kasas, 83) Ikrime i drugi komentatori ovog ajeta kazu: „Oholost na zemlji jeste uobrazenost, traganje za polozajem ugledom i casti kod ovodunjaluckih vladara i unistavanje djela grijesima. Uzviseni Allah hvaleci vjernike kaze: “Oni koji poslije njih dolaze – govore: ‘Gospodaru nas, oprosti nama i braci nasoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima nasim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru nas, Ti si, zaista, dobar i milostiv.” (El-Hasr, 10)
U svojstva vjernika mu’mina spadaju cestitost, pravednost i cistoca njihovih srca, jezika, zahvalnost i pohvala vjernicima kao i upucivanje dove Allahu da im oprosti uz dovu za sebe.
Allah je uzviseni rekao: “Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni među sobom…” (El-Feth, 29)
Allahov rob, mu’min treba zeljeti mu’minima ono sto zeli sebi a prezirati ono sto prezire za sebe. Ako primjeti kod brata muslimana kakav nedostatak u njegovoj vjeri nastoji ga ukloniti, jer vjernik nece biti istinski vjernik sve dok ne bude zelio ljudima ono sto zeli sebi, ako nije zadovoljan da ga neko ogovara, kako moze ogovarati svoga brata. A Uzviseni Allah je rekao: “…i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga, – a vama je to odvratno -, zato se bojte Allaha, Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je.” (El-Hudzurat, 12)
Cujte dobro, braco, obratite paznju ovdje molim vas. OGOVARANJE DRUGOGA BRATA MUSLIMANA JE KAO DA JEDETE MESO UMRLOG BRATA SVOGA. O GOSPODARU, KAKO JE TO ODVRATNO.
Ako vijernik nije zadovoljan da ga neko klevetom i ogovaranjem zavadja sa njegovim prijateljima, kako to onda moze ciniti svojoj braci koja se medzusobno vole i paze, upropastavajuci njihove lijepe odnose i ljubav medzu njima. A Uzviseni Allah je rekao: “…i ne slušaj nijednog krivokletnika, prezrena, klevetnika, onoga koji tuđe riječi prenosi…” (El-Kalem, 10-11)
Vjerovjesnik a.s., je rekao: “U Dzennet nece uci klevetnik.” Ako mu’min nije zadovoljan da ga neko ismijava i podruguje mu se kako se onda moze drugima ismijavati i druge ruglu izvrgavati i omalovazavati bracu svoju? Uzviseni Allah je rekao: „Teško svakom klevetniku-podrugljivcu.” (El-Humeze, 1)
I rekao je: “Grijesnici se smiju onima koji vjeruju; kada pored njiha prolaze, jedni drugima namiguju.” (El-Munafikun, 29-30)
Ako vjernik nije zadovoljan da ga varaju u kupovini i prodaji onda kako moze varati svoju bracu i obmanjivati ih?! Ako nije zadovoljan da ga uznemirava njegov komsija, kako onda moze uznemiravati svoje komsije?! Vjerovjesnik je rekao: “Tako mi Allaha nije vjernik, tako mi Allaha nije vjernik, tako mi Allaha nije vjernik onaj od cijeg zla i nepravde nije siguran njegov susjed.”
Vjerovjesnik je rekao: “Ne zavidite jedan drugom, ne nadmecite se pri prodaji, ne mrzite jedan drugog, ne okrecite ledza jedan drugom, ne nadmecite se u kupovini jedan drugom nego budite braca, robovi Allahovi.”
Buharija i Muslim prenose od Ebu Hurejrea, r.a., da je poslanik s.a.v.s., rekao: “Neka vijernik ne prodaje na prodaju brata svoga i ne prosi na prosnju brata svoga.”
Vjerovjesnik je objasnio kriterij za vjernika u jednoj jezgrovitoj recenici koja glasi: “Ni jedan od vas nece biti pravi vjernik dok ne bude zelio svome bratu ono sto zeli sam sebi.”
Tako, ako zeli sebi dobro neka ga zeli i svojoj braci i neka se trudi da im ga pribavi, a ako ne zeli zlo neka ga ne zeli ni svojoj braci. „O vjernici, neka se muškarci jedni drugima ne rugaju, možda su oni bolji od njih, a ni žene drugim ženama, možda su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge ružnim nadimcima! O, kako je ružno da se vjernici spominju podrugljivim nadimcima!…” – „…I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga, – a vama je to odvratno -, zato se bojte Allaha, Allah, zaista, prima pokajanje i Samilostan je.” (El Hudzurat, 11-12)
Ummet ne moze biti ummet niti objediniti svoje snage sve dok ne bude onakvim kakim ga je opisao Vjerovjesni a.s.,: “Vjernik je vjerniku kao zgrada ciji su dijelovi medzusobno povezani i cvrsti.”
Draga braćo, Allah nam je propisao ono sto jaca nase jedinstvo, razvija ljubav medzu nama i otklanja neprijateljstvo i razdor. Propisao nam je selam – da ga sirimo jer selam usadzuje ljubav i prisnost a izbjegavanje i razdvajanje uzrokuje mrznju i otudzenost. Zato kada neko od vas sretne nekoga neka ga poselami, a najbolji medzu nama jeste onaj ko prvi selam naziva. A onaj ko bude poselamljen neka nasmijana i vedra lica glasno odgovori. Allah nam je propisao da jedni druge obilazimo u slucaju bolesti, jer posjecivanje bolesnika raznjezuje srce povecava iman i donosi nagradu od Allaha dz.s. „A ko obidze svog brata muslimana nalazi se u hurfetu dzennetskom sve dok se ne vrati. Poslanik je upitan, a sta je to hurfet dzennetski”? Na to je odgovorio: “Njegovi plodovi.”
Takodze nam je propisao i preporucio uspostavljanje sloge i popravljanje nasih medzusobnih odnosa. „Nema kakva dobra u mnogim njihovim tajnim razgovorima, osim kada traže da se milostinja udjeljuje ili da se dobra djela čine ili da se uspostavlja sloga među ljudima. A ko to čini iz želje da Allahovu naklonost stekne Mi ćemo mu, sigurno, veliku nagradu dati.” (En-Nisa, 114)
A u hadisu se prenosi da je vjerovjesnik, a.s., rekao Ebu-Ejjubu: “Hoces li da te uputim na korisnu trgovinu? Hocu Allahov Poslanice, ogovorio je on, a Poslanik mu je rekao: “Uspostavljaj slogu medzu ljudima kada nesloga medzu njima zavlada i zblizavaj ih kada se jedni od drgih udalje.”
Dobar covjek kad’ primjeti nepodnosljivost i otudzenost izmedzu dvije osobe, radi na otklanjanju te nepodnosljivosti i otudzenosti izmedzu njih dok se nepodnosljivost izmedzu njih ne pretvori u prijateljstvo a otudzenost u bliskost. U tom slucaju on stijece veliko dobro i nagradu!
Draga braćo, jedna narodna izreka kaze: „Ljubav i sloga i nemoguce omoguci, a razdor i mrznja i moguce onemoguci.”, a druga kaze: „Uvrede treba biljeziti u pijesak, a dobrocinstva u srce.” Uzmimo, zato, pouku iz svega ovoga i primijenimo to u našim životima i našim, međusobnim odnosima, odnosima prema muslimanima i muslimankama. Budimo kao berićetna (plodna) voćka koja će uvijek i svakome, bez obzira na sve razlike, davati plod(ove).
Molim Uzvisenog Allaha da nas ucini sloznom bracom u Njegovoj vjeri i u nasem djelu da otkloni iz nasih srca sve negativno sto imamo protiv nase brace, a da unese ljubav i pozitivan odnos medju nama samima. Amin!
BIKC Braunau, 09.12.2011 g./ 14.Muharrem, 1433 h.g./Hatib: Abdulah-ef. Čajlaković