Muftija Ljevaković: Post je štit!

Ramazan je jedinstvena prilika da vjernik i vjernica umnogostruče svoja dobra djela, da se pokaju za učinjena loša djela, da ibadetom posta zaštite sebe i druge od ružnih misli, osjećanja, djela i postupaka, kazao je u intervjuu za „Dnevni avaz“ Enes Ljevaković, muftija sarajevski.muftija-dr-enes-ef-ljevakovic-1

Muftija Ljevaković, koji je i fetva-i emin Vijeća za fetve Islamske zajednice u BiH osvrnuo se na dane posta u ljetnima danima, kada se posti po više od 18 sati, a u nekim zemljama čak i više od 20 sati, navodeći da će postač posebno za to od Allaha, dž. š., biti obilato nagrađen. U razgovoru o blagodatima koje nam ovaj mubarek mjesec donosi Ljevaković se osvrnuo i na stanje ummeta, ocjenivši ga relativno stabilnim i zadovoljavajućim.

Velike vrućine

Pred nama je mubarek mjesec ramazan. I ove, kao i prethodnih godina, dani su dugi, velike su vrućine. Možete li nam ukazati na značaj mjeseca ramazana, ali i na post u ljetnim danima, koji je njegov značaj? Šta za muslimana, vjernika znači ramazan?

– Ovih godina ramazan nastupa u ljetnim mjesecima, kada su dani dugi, a vrućine velike. Post u različitim godišnjim dobima, po vrućini, hladnoći ili umjerenim klimatskim uvjetima predstavlja posebnu draž, odražava mudrost propisa, ali je istovremeno i izazov i kušnja u kojoj svaki vjernik i vjernica trebaju pokazati i dokazati vlastitu poziciju i stav, spremnost ili nespremnost da se bude strpljiv, izdržljiv i postojan vjernik/vjernica u svim okolnostima, i kada je lahko i kada je teško. Nagrada za dobro djelo je – kako se navodi u jednoj tradiciji – razmjerna teškoći, odnosno uloženom naporu i trudu.

Oni koji rade, osobito neke teže fizičke poslove, i poste svakako zaslužuju veću nagradu od onih koji poste ne izlazeći iz svojih domova ili rade skraćeno radno vrijeme, ili neke lakše poslove. Ramazan je odabrani mjesec, odabrano, mubarek vrijeme, vrijeme intenzivnih ibadeta: posta, klanjanja namaza (farzova i nafila), učenja Kur’ana, zikra i dova, dijeljenja sadake, izdvajanja sadekatul-fitra, zekata, iftara, sehura, vazova, sohbeta i dr. Dobrovoljni ibadet (nafila) u njemu ima vrijednost farza mimo ramazana i nije isto provesti to vrijeme u postu ili bez posta.

„Post je štit“, kaže Poslanik, a.s., u jednom hadisu. Osobe koje ne smiju ili ne mogu postiti zbog opravdanog razloga, imaju poseban tretman i za njih važe propisi o napaštanju ili otkupu fidjom. Svevišnji u Kur’anu kaže: „…a da postite, to je za vas bolje…“.

Stalni ibadet

Mjesec posta zauzima centralno mjesto u našoj muslimanskoj duhovnoj i ukupnoj tradiciji i tokom njega važno je usvojiti univerzalni nalog sadržan u riječi – odricati se – kako loših djela tako i ružnih riječi, uvreda, psovki… Da bismo tokom narednih dana uistinu postom ozdravili psihu i tijelo, o kojoj kur’anskoj poruci naročito moramo voditi računa?

– Postač je u stalnom ibadetu, čak se navodi da je i san postača neki vid ibadeta i zato treba voditi računa o svom ponašanju, svojim riječima i djelima da ne bi nekim svojim nepromišljenim postupkom ili riječima umanjio vrijednost i efekt posta. Ovom prilikom posebno bih apostrofirao kur’anski ajet koji govori o vrijednosti uzvraćanja dobrim na ružno djelo: „Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. To mogu postići samo strpljivi, to mogu postići samo vrlo sretni“ (Fussilet, 34, 35).

Post je najbolja škola koja nas uči važnosti i vrijednosti odlika strpljivosti, smirenosti i discipline. U jednom jezgrovitom, ali vrlo sadržajnom hadisi-kudsiji Muhammed, a. s., kaže: „Svako djelo koje čovjek učini njegovo je osim posta. Post je moj – kaže Svevišnji – i ja za njega posebno nagrađujem. Post je štit. Pa kada neko od vas posti, neka ne koristi bestidne riječi i neka ne galami; ako ga neko uvrijedi, opsuje ili iskaže želju za sukobom, neka kaže: Ja postim!“ (Sahihul-Buhari).

Kako biste, poredeći s ranijim godinama, ocijenili odnos prema ramazanu i kod onih koji poste i kod onih koji nisu postili?

– Odnos prema ramazanu se pokazuje kroz (ne)senzibilnost u odnosu prema ibadetu posta i postaču. Ima i lijepih i loših primjera, i kod jednih i kod drugih. Zato bi bilo pogrešno donositi generalne sudove na osnovu pojedinačnih slučajeva ili samo iz ličnog iskustva. Mnogi vjernici i vjernice skrušeno obavljaju svoje ibadete tokom mjeseca ramazana, vode računa o svojim postupcima, darežljivi su, susretljivi i snishodljivi, saosjećaju s drugima, pomažu siromašne i nemoćne. Ima i onih koji se tokom posta ponašaju bahato, neuviđavno, pokazuju nervozu i mrzovoljnost ne vodeći računa o cilju, suštini i poruci posta. Takvi svojim postupcima umanjuju vrijednost posta i drugih svojih ibadeta.

Ima pomaka

Ostvarenje cilja posta – stanje takvaluka – za njih je teško dokučivo. Među onima koji ne poste, također, ima različitih karaktera. Neki napadno pokazuju da ne poste, kao da se nekome dodvoravaju, potpuno su nesenzibilni prema postačima. S druge strane, mnoštvo je primjera da nepostači pokazuju poštovanje, uviđavnost i senzibilnost prema postačima, spremni su im pomoći, razumiju eventualne teškoće s kojima se suočavaju tokom posta. Takvi zaslužuju pohvalu za korektan odnos prema drugom i drugačijem. U poređenju s ranijim godinama, ne vidim neko drastično odstupanje i promjenu u javnom prostoru kad je riječ o ovom pitanju.

Kako ocjenjujete generalno stanje u društvu? Kako vidite trenutnu situaciju u našoj zemlji? Šta poručujete građanima, a šta političarima?

– Stanje u našem društvu, uzimajući u obzir sve okolnosti, prije, tokom i nakon agresije, cijenim relativno stabilnim i zadovoljavajućim, s tendencijom poboljšanja. Ima naznaka i pomaka koji ulijevaju nadu i zrače umjerenim optimizmom. Vjernici poslovično i po prirodi stvari trebaju biti optimisti. Muhammed, a. s., kaže: „Začudno je stanje vjernika: za njega je svaki ishod povoljan. Ako ga zadesi neko dobro, zahvali Allahu i na kraju to bude korisno za njega. A ako ga zadesi neka nevolja, strpi se i opet ishod za njega bude povoljan. To se neće desiti nikome osim vjerniku.“

– Građanima poručujem da pokažu dostojanstvenost i strpljivost u svim situacijama, posebno u teškoćama i iskušenjima, ali i da se ustrajno bore za svoja prava, za bolje uvjete življenja, za sretniju budućnost svoje djece i potomaka. Političarima bih savjetovao da opći interes stave ispred ličnog i parcijalnog, da im građanin, čovjek i njegovo stanje budu na prvom mjestu, da vlast shvate kao služenje, a ne kao muženje građana.

Koliko su današnji muslimani u ovodunjalučkim okolnostima spremni na odricanje i žrtvovanje u ime univerzalnih principa i općeg dobra?

– Ako pod univerzalnim principima mislimo na promicanje dobra i odvraćanje od zla u najširem smislu riječi, općenito rečeno, znatan broj današnjih muslimana pokazuje spremnost na odricanje i žrtvovanje svoga vremena, komoditeta, zdravlja, imovine, ponekad i života, zarad općeg dobra i pomaganja drugima kojima je njihova pomoć potrebna. To u dobroj mjeri pokazuju i dokazuju naši muslimani u Bosni i Hercegovini, kao i našoj dijaspori. U relativno kratkom periodu, dobrovoljnim prilozima naših vjernika, obnovili smo gotovo sve u ratu porušene i oštećene džamije, mesdžide, mektebe, tekije, mezarja, u dobroj mjeri su se odazivali na pozive za pomoć oboljelima, posebno djeci kojoj je bilo potrebno liječenje u inozemstvu, povratnicima, beskućnicima, ugroženim prirodnim katastrofama (poplave i klizišta). Unatoč našim mnogobrojnim potrebama, priređivane su sergije za pomoć unesrećenima izvan Bosne i Hercegovine (zemljotresi, poplave i suše u Pakistanu, Somaliji, Turskoj, Iranu, Nepalu, Siriji…).

Odgovornost za katastrofu je podijeljena

– Ima sigurno i propusta, nebrige, nehaja, i kod nas i u svijetu, posebno kad je riječ o ugroženima u ratnim područjima, o prognanima i muhadžirima koji, riskirajući svoje živote i živote svoje djece, članova svojih porodica, pokušavaju da prijeđu granice, preplove mora u nesigurnim čamcima i pregaze rijeke ne bi li se domogli mirnijih krajeva. Mnogi su izgubili živote na tom putu, mnoge su porodice rasute i razdvojene. Odgovornost za ovu katastrofu je podijeljena, ali je sigurno veća što je zemlja moćnija i bogatija. Moćnije i bogatije države mogu doprinijeti otklanjanju uzroka ovih velikih migracija ugroženog stanovništva, većinom muslimana, mogu djelovati preventivno, a svjedoci smo, nažalost, da neke od njih potpiruju sukobe i doprinose eskalaciji spomenutog problema.

Fetva o slavljima

Donijeli ste fetvu o “bajramskim” slavljima u kafanama i drugim ugostiteljskim objektima. Koliko je to imalo utjecaja na tu lošu praksu opijanja i dernečenja za Ramazanski bajram?

– Mogu reći da je to bio više poziv i apel da se ne zloupotrebljava ovaj važan islamski termin i radosni događaj u svrhe koje su u koliziji s ciljem, sadržajem i prirodom blagdana Bajrama. Sudeći po smanjenom broju oglasa i poziva u medijima i na javnim mjestima u kojima se ljudi pozivaju na „bajramske derneke i partije“, čini mi se da je fetva imala pozitivan učinak i odjek u našoj sredini. Ovo je prilika da zahvalimo svima koji iz poštovanja prema Bajramu i poštovanja prema apelu/stavu Islamske zajednice ne priređuju takve, Bajramu neprimjerene i nedolične, manifestacije i derneke. Nadamo se da će se to poštovanje nastaviti iskazivati i ubuduće. Halal je prava zamjena za haram u svakom pogledu.

Check Also

KURBAN-BAJRAMSKA HUTBA-PORUKA 2017

KURBAN-BAJRAMSKA HUTBA-PORUKA Imam/Hatib: Abdulah ef. Cajlakovic 10 Zu-l-hidždže 1438/ 01. Septembar 2017. Mesdzid BIKC Braunau …

HUMANITARNI FOND DZEMATA BRAUNAU

CLANOVI HUMANITARNOG FONDA DZEMATA BRAUNAU 1. Ahmetovic Elvir 2. Becic Amir 3. Becic Amir 4. …