Muftija Grabus: Mjesec ramazan iznova osnaži naše zajedništvo

Nedžad Grabus od marta 2006. godine, odnosno tačno već deset godina obnaša službu muftije Mešihata Islamske zajednice (IZ) u Sloveniji. Povodom toga muftiju Grabusa je u četvrtak primio gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković koji mu je čestitao jubilej.muftija-dr-nedzad-grabus

U intervjuu za “Dnevni avaz”, između ostalog, muftija ljubljanski govori o ovom jubileju, položaju Bošnjaka u Sloveniji te o nastupajućem ramazanu.

Kako muslimani u Sloveniji dočekuju ramazan?

– Ramazan je mjesec koji pozitivno djeluje na većinu muslimana. Vjernici ga dočekuju s velikom radošću. Nevjerovatna je pokretačka snaga u mjesecu posta, jer animira i osobe koje su često indiferentne prema vjeri da se zapitaju o smislu svog života i suštini duhovnosti. Najbolji vaizi ne mogu tako snažno motivirati ljude i osloboditi toliko duhovne energije u većini ljudi koji poste. Mjesec ramazan iznova osnaži naše zajedništvo.

Poruka vjernicima

Možete li nam kazati nešto o značaju ovog mjeseca, posebno što je tokom posljednjih nekoliko godina u ljetnim danima? Koja je Vaša poruka vjernicima?

– Muslimanski lunarni kalendar simbolizira stalno kretanje. Tokom nešto više od tri desetljeća ramazan se posti u svim godišnjim dobima. Tačno je da su ljetni dani dugi, a zimski veoma kratki i ramazan će za desetak godina biti u zimskom periodu. Post je obaveza punoljetnim, zdravim i slobodnim osobama. To je svjesno odricanje od blagodati koje imamo i to činimo iz ljubavi prema Stvoritelju. U bosanskoj vjerskoj tradiciji post je veoma ozbiljno prihvaćen, mnogi ljudi koji rade teške fizičke poslove poste, iako imaju opravdanje da ne poste. Isto je i s putnicima koji se najčešće odluče postiti, mada i oni imaju olakšicu da ne poste. Takav odnos prema postu razvio je specifičnu tradiciju, uprkos tome što više nema ni izraženog društvenog pritiska većina ljudi slobodno i snagom vlastite vjere odluči postiti. Naravno, može se govoriti iz vjerske perspektive o propisima posta, obavezama itd. Mene fascinira taj odnos ljudi prema postu, porodičnoj i društvenoj povezanosti, posjećenost na mukabelama, namazima, vazovima, radost na licima ljudi. U našoj tradiciji ramazan je mjesec koji oslobodi više pozitivne energije nego svi drugi mjeseci, smiri napetosti i nesporazume među ljudima. Ramazan je značajan i zbog početka objave Kur’ana, jer je Muhammedu, a.s., dato znanje koje oslobađa čovjekov um od površnosti, znanje koje pomaže čovjeku da ne zapadne u ropstvo vlastitih slabosti. To je mjesec Knjige, mjesec koji nas uči da se čovjek stalno mora obrazovati, usavršavati i biti svjestan da, kako kaže Uzvišeni Gospodar: „Mi uzvisujemo koga Mi hoćemo, a nad svakim znalcem ima još znaniji.” (Kur’an, XII, 76).

Islamska zajednica u Sloveniji gradi Islamski kulturni centar (IKC). Koliko će on značiti vjernicima i Islamskoj zajednici?

– Islamski kulturni centar u Ljubljani je najvažniji projekt IZ-a u Sloveniji od njenog nastanka. To je prvi objekt koji je urađen po svim propisima urbanizma i arhitekture namijenjen muslimanima. Značaj IKC-a u Ljubljani je neprocjenjiv, jer postavlja IZ u Sloveniji na vjersku mapu Republike Slovenije i omogućava dalji razvoj njene misije na vjerskom, obrazovnom i kulturnom planu. IZ je s IKC-om postala sastavni dio šire društvene zajednice. To će značajnom broju muslimana omogućiti afirmiranje i razvijanje muslimanskog identiteta. U Ljubljani i Sloveniji žive hiljade ljudi čiji su roditelji porijeklom iz BiH, Sandžaka, Makedonije, Kosova, koji su rođeni i obrazovani u slovenskom ambijentu. Mnogi od njih, pogotovo mladi, nikad nisu imali priliku vidjeti džamiju.

Koliko se čekalo na taj centar i šta on znači za državu, odnosno suživot muslimana i pripadnika drugih vjeroispovijesti? Kad će biti otvoren za vjernike?

– Teško je kazati kad će biti okončana gradnja IKC-a, s obzirom na to da se radi o veoma kompleksnom objektu koji ima više sadržaja. Grubi radovi, prema planu, trebali bi biti okončani krajem septembra 2016. godine. Bez pomoći Katara gradnja džamije bi još dugo bila san. IZ u Sloveniji je brojčano mala zajednica, bez mogućnosti da samostalno izgradi tako zahtjevan kompleks. Razgovaramo o mogućnostima finansiranja obrtničkih radova na IKC-u. Trudit ćemo se to okončati u razumnom roku. Ljubljana je glavni grad Slovenije. Mnogo diplomatskih misija i stranih zvaničnika prilikom posjete Sloveniji zanimaju se i za džamiju u Ljubljani. Naravno, u našem je radu najvažnije pomoći ljudima koji tragaju za odgovorima o pitanjima iz islamskog učenja. IZ ima odličnu saradnju sa svim vjerskim zajednicama u Sloveniji. Džamija će biti simbol graditeljske sposobnosti i biser islamske kulture u Sloveniji. Bit će to duhovni, kulturni i obrazovni centar IZ-a. S nestrpljenjem očekujemo završetak gradnje IKC-a u Ljubljani.

Problematika džemata

Kako gledate na problematiku džemata koji djeluju izvan Islamske zajednice i ulogu reisa Kavazovića u tome da svi muslimani budu pod okriljem IZ-a, a ne da se izdvajaju, kakav je slučaj posljednjih godina?

– U islamskom učenju i našem interpretiranju osnovnih postulata vjere značajno mjesto zauzima pitanje organizirane i institucionalne zajednice. U većinskim muslimanskim zemljama, pitanjima vakufa i vjere bave se ministarstva i vladina tijela, a imami i hatibi su državni službenici. U našim okolnostima, nakon agresivnog ateizma koji je „obrao“ ulemu, a narod učinio nezainteresiranim za vrijednosti vjere, IZ nije imala dovoljno kapaciteta niti resursa da se suoči s djelovanjem u otvorenom i slobodnom društvu. Politika i nosioci odgovornih dužnosti u društvu nisu tome posvećivali pažnju. Uprkos teškim postratnim godinama, vlast je morala učiniti više na tom planu. Reisu-l-ulema je simbol jedinstva muslimana. Jedinstvo IZ-a u BiH je strateško pitanje za sve građane BiH, ne samo za Bošnjake.

Problem različitog tumačenja vjere i džemata nije u pluralnosti tumačenja ili organizacija, u Evropi i Americi postoje deseci crkvenih organizacija. Suštinski problem je u zloupotrebi slobode i demokratskog otvorenog društva za promoviranje nasilnog ekstremizma i ideologija koje polariziraju, razdvajaju i potiču međumuslimanske konflikte te muslimane sukobljavaju s drugim vjerskim zajednicama i crkvama. Važno je razvijati učenje i interpretiranje vjere koje će ljudima dati nadu i radost u životu. Zahvaljujući takvom pristupu u tumačenju islama, koje je hrabrilo ljude da dostojanstveno podnose iskušenja koja su prolazili, naši su preci preživjeli velika iskušenja u 20. stoljeću. Najvažnije je da obrazovne institucije IZ-a dostojanstveno ispunjavaju svoju misiju. To će omogućiti stabilnost u tumačenju islama u BiH.

Nasilje u ime vjere je nasilje protiv same vjere

Možete li prokomentirati pojavu nasilnog ekstremizma? Odakle takva tumačenja? Možete li se osvrnuti na sve učestalija krvoprolića u islamskim zemljama, a u “ime islama”. Kako gledate na ekstremiste?

– Vjernici svaki dan nekoliko puta uče i izgovaraju riječi: “Moj Bože, Ti si Mir, Ti daješ mir, Slavljen si i Uzvišen Gospodaru!”. Vjera je čovjekova nada za uravnotežen duhovni život na dunjaluku i nada za spas na ahiretu. U mnogim zemljama u kojima nije razvijen društveni sistem, vladavina prava, ljudske slobode se krše na različite načine i dolazi do razvoja ekstremnih ideologija koje svoje djelovanje nastoje opravdati vjerom. Nasilje uništava suštinu vjere. O tome se mora više govoriti, nasilje u ime vjere je nasilje protiv same vjere. U globalnom su svijetu sve ideje dostupne. Neki muslimani su zarobljeni svojim povijesnim interpretacijama pojedinih događaja koje nastoje prikazati kao postulate islama. Mnoge frustracije muslimanskog svijeta stigle su i do naših avlija. Samo zajedničkim naporom svih relevantnih faktora u društvu moguće je dugoročno prevazići sve te podjele. Ramazansko vrijeme je prilika da učimo dove da Uzvišeni Allah podari mudrost onima koji odlučuju da se zaustave sukobi širom svijeta.

Check Also

Džemat Wels: Gala Večer – Donatorska večer

    Autor: Abdulah Čajlaković (www.preporod.com) U subotu, dana 11.02.2017. god. sa pčetkom u 19.00 …