Muftija Grabus: Mjesec ramazan iznova osnaži naše zajedništvo

Nedžad Grabus od marta 2006. godine, odnosno tačno već deset godina obnaša službu muftije Mešihata Islamske zajednice (IZ) u Sloveniji. Povodom toga muftiju Grabusa je u četvrtak primio gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković koji mu je čestitao jubilej.muftija-dr-nedzad-grabus

U intervjuu za “Dnevni avaz”, između ostalog, muftija ljubljanski govori o ovom jubileju, položaju Bošnjaka u Sloveniji te o nastupajućem ramazanu.

Kako muslimani u Sloveniji dočekuju ramazan?

– Ramazan je mjesec koji pozitivno djeluje na većinu muslimana. Vjernici ga dočekuju s velikom radošću. Nevjerovatna je pokretačka snaga u mjesecu posta, jer animira i osobe koje su često indiferentne prema vjeri da se zapitaju o smislu svog života i suštini duhovnosti. Najbolji vaizi ne mogu tako snažno motivirati ljude i osloboditi toliko duhovne energije u većini ljudi koji poste. Mjesec ramazan iznova osnaži naše zajedništvo.

Poruka vjernicima

Možete li nam kazati nešto o značaju ovog mjeseca, posebno što je tokom posljednjih nekoliko godina u ljetnim danima? Koja je Vaša poruka vjernicima?

– Muslimanski lunarni kalendar simbolizira stalno kretanje. Tokom nešto više od tri desetljeća ramazan se posti u svim godišnjim dobima. Tačno je da su ljetni dani dugi, a zimski veoma kratki i ramazan će za desetak godina biti u zimskom periodu. Post je obaveza punoljetnim, zdravim i slobodnim osobama. To je svjesno odricanje od blagodati koje imamo i to činimo iz ljubavi prema Stvoritelju. U bosanskoj vjerskoj tradiciji post je veoma ozbiljno prihvaćen, mnogi ljudi koji rade teške fizičke poslove poste, iako imaju opravdanje da ne poste. Isto je i s putnicima koji se najčešće odluče postiti, mada i oni imaju olakšicu da ne poste. Takav odnos prema postu razvio je specifičnu tradiciju, uprkos tome što više nema ni izraženog društvenog pritiska većina ljudi slobodno i snagom vlastite vjere odluči postiti. Naravno, može se govoriti iz vjerske perspektive o propisima posta, obavezama itd. Mene fascinira taj odnos ljudi prema postu, porodičnoj i društvenoj povezanosti, posjećenost na mukabelama, namazima, vazovima, radost na licima ljudi. U našoj tradiciji ramazan je mjesec koji oslobodi više pozitivne energije nego svi drugi mjeseci, smiri napetosti i nesporazume među ljudima. Ramazan je značajan i zbog početka objave Kur’ana, jer je Muhammedu, a.s., dato znanje koje oslobađa čovjekov um od površnosti, znanje koje pomaže čovjeku da ne zapadne u ropstvo vlastitih slabosti. To je mjesec Knjige, mjesec koji nas uči da se čovjek stalno mora obrazovati, usavršavati i biti svjestan da, kako kaže Uzvišeni Gospodar: „Mi uzvisujemo koga Mi hoćemo, a nad svakim znalcem ima još znaniji.” (Kur’an, XII, 76).

Islamska zajednica u Sloveniji gradi Islamski kulturni centar (IKC). Koliko će on značiti vjernicima i Islamskoj zajednici?

– Islamski kulturni centar u Ljubljani je najvažniji projekt IZ-a u Sloveniji od njenog nastanka. To je prvi objekt koji je urađen po svim propisima urbanizma i arhitekture namijenjen muslimanima. Značaj IKC-a u Ljubljani je neprocjenjiv, jer postavlja IZ u Sloveniji na vjersku mapu Republike Slovenije i omogućava dalji razvoj njene misije na vjerskom, obrazovnom i kulturnom planu. IZ je s IKC-om postala sastavni dio šire društvene zajednice. To će značajnom broju muslimana omogućiti afirmiranje i razvijanje muslimanskog identiteta. U Ljubljani i Sloveniji žive hiljade ljudi čiji su roditelji porijeklom iz BiH, Sandžaka, Makedonije, Kosova, koji su rođeni i obrazovani u slovenskom ambijentu. Mnogi od njih, pogotovo mladi, nikad nisu imali priliku vidjeti džamiju.

Koliko se čekalo na taj centar i šta on znači za državu, odnosno suživot muslimana i pripadnika drugih vjeroispovijesti? Kad će biti otvoren za vjernike?

– Teško je kazati kad će biti okončana gradnja IKC-a, s obzirom na to da se radi o veoma kompleksnom objektu koji ima više sadržaja. Grubi radovi, prema planu, trebali bi biti okončani krajem septembra 2016. godine. Bez pomoći Katara gradnja džamije bi još dugo bila san. IZ u Sloveniji je brojčano mala zajednica, bez mogućnosti da samostalno izgradi tako zahtjevan kompleks. Razgovaramo o mogućnostima finansiranja obrtničkih radova na IKC-u. Trudit ćemo se to okončati u razumnom roku. Ljubljana je glavni grad Slovenije. Mnogo diplomatskih misija i stranih zvaničnika prilikom posjete Sloveniji zanimaju se i za džamiju u Ljubljani. Naravno, u našem je radu najvažnije pomoći ljudima koji tragaju za odgovorima o pitanjima iz islamskog učenja. IZ ima odličnu saradnju sa svim vjerskim zajednicama u Sloveniji. Džamija će biti simbol graditeljske sposobnosti i biser islamske kulture u Sloveniji. Bit će to duhovni, kulturni i obrazovni centar IZ-a. S nestrpljenjem očekujemo završetak gradnje IKC-a u Ljubljani.

Problematika džemata

Kako gledate na problematiku džemata koji djeluju izvan Islamske zajednice i ulogu reisa Kavazovića u tome da svi muslimani budu pod okriljem IZ-a, a ne da se izdvajaju, kakav je slučaj posljednjih godina?

– U islamskom učenju i našem interpretiranju osnovnih postulata vjere značajno mjesto zauzima pitanje organizirane i institucionalne zajednice. U većinskim muslimanskim zemljama, pitanjima vakufa i vjere bave se ministarstva i vladina tijela, a imami i hatibi su državni službenici. U našim okolnostima, nakon agresivnog ateizma koji je „obrao“ ulemu, a narod učinio nezainteresiranim za vrijednosti vjere, IZ nije imala dovoljno kapaciteta niti resursa da se suoči s djelovanjem u otvorenom i slobodnom društvu. Politika i nosioci odgovornih dužnosti u društvu nisu tome posvećivali pažnju. Uprkos teškim postratnim godinama, vlast je morala učiniti više na tom planu. Reisu-l-ulema je simbol jedinstva muslimana. Jedinstvo IZ-a u BiH je strateško pitanje za sve građane BiH, ne samo za Bošnjake.

Problem različitog tumačenja vjere i džemata nije u pluralnosti tumačenja ili organizacija, u Evropi i Americi postoje deseci crkvenih organizacija. Suštinski problem je u zloupotrebi slobode i demokratskog otvorenog društva za promoviranje nasilnog ekstremizma i ideologija koje polariziraju, razdvajaju i potiču međumuslimanske konflikte te muslimane sukobljavaju s drugim vjerskim zajednicama i crkvama. Važno je razvijati učenje i interpretiranje vjere koje će ljudima dati nadu i radost u životu. Zahvaljujući takvom pristupu u tumačenju islama, koje je hrabrilo ljude da dostojanstveno podnose iskušenja koja su prolazili, naši su preci preživjeli velika iskušenja u 20. stoljeću. Najvažnije je da obrazovne institucije IZ-a dostojanstveno ispunjavaju svoju misiju. To će omogućiti stabilnost u tumačenju islama u BiH.

Nasilje u ime vjere je nasilje protiv same vjere

Možete li prokomentirati pojavu nasilnog ekstremizma? Odakle takva tumačenja? Možete li se osvrnuti na sve učestalija krvoprolića u islamskim zemljama, a u “ime islama”. Kako gledate na ekstremiste?

– Vjernici svaki dan nekoliko puta uče i izgovaraju riječi: “Moj Bože, Ti si Mir, Ti daješ mir, Slavljen si i Uzvišen Gospodaru!”. Vjera je čovjekova nada za uravnotežen duhovni život na dunjaluku i nada za spas na ahiretu. U mnogim zemljama u kojima nije razvijen društveni sistem, vladavina prava, ljudske slobode se krše na različite načine i dolazi do razvoja ekstremnih ideologija koje svoje djelovanje nastoje opravdati vjerom. Nasilje uništava suštinu vjere. O tome se mora više govoriti, nasilje u ime vjere je nasilje protiv same vjere. U globalnom su svijetu sve ideje dostupne. Neki muslimani su zarobljeni svojim povijesnim interpretacijama pojedinih događaja koje nastoje prikazati kao postulate islama. Mnoge frustracije muslimanskog svijeta stigle su i do naših avlija. Samo zajedničkim naporom svih relevantnih faktora u društvu moguće je dugoročno prevazići sve te podjele. Ramazansko vrijeme je prilika da učimo dove da Uzvišeni Allah podari mudrost onima koji odlučuju da se zaustave sukobi širom svijeta.