Dzemat Braunau
Na hadž ili kako ga još nazivaju put života, iz Bosne i Hercegovine je u organizaciji Ureda za hadž otišlo oko 1.200 hadžija.
Tome treba dodati i one koji su na hadž otputovali u organizaciji turističkih agencija iz Zenice i Novog Travnika te hodočasnike iz dijaspore.
Kako hadis kaže: „Ko posjeti Allahov hram i pritom ne bude nepristojne i ružne riječi govorio i ne bude Allahove propise kršio, bit će čist od grijeha kao onoga dana kada ga je majka rodila“.
Hadž je jedan od pet islamskih šarta, stroga obaveza svakog punoljetnog muslimana i muslimanke koji su u mogućnosti da jedanput u životu obave hodočašće Bejtullaha, Božijega Hrama u Mekki i ostalih znamenja.
Farzovi ili stroge obaveze hadža su: ihram (oblačenje dva nešivena platna što podrazumijeva i određene stege kao zabranu šišanja, pokrivanja glave, itd.), stajanje (vukuf) na Arefatu dan pred bajram i sedam osnovnih obilazaka oko Kabe (tavafuz-zijare).
Jedna od posebnosti hadža je i Dan Arefata ili deveti dan mjeseca zul-hidždžeta. Tada hadžije izvršavaju obavezni sastavni dio hadža – boravak na brdu Arefat.
To stajanje (boravak) mora se ostvariti, makar jedan trenutak, u periodu od kada nastupi podne-namaz devetog zul-hidždžeta, pa do zore desetog zul-hidždžeta, s tim što se Arefat ne smije napuštati prije zalaska sunca devetog zul-hidždžeta. Svi obredi hadža se mogu nadoknaditi ili iskupiti osim stajanja na Arefatu.
Okupljanje ljudi na Arefatu u tolikom broju asocira na sudnji dan, kada će svaki musliman stati pred Boga i odgovarati za svoja djela.
Dan nakon stajanja na Arefatu je Kurban-bajram ili Hadžijski bajram, islamski praznik prinošenja žrtve.
Ove godine u BiH to je 26. oktobra.
(Fena)
