Dzemat Braunau
Naučnici: “Sarajevski proces” je bio politički montiran
Tokom naučnog simpozija koji se održava povodom 30 godina od ”Sarajevskog procesa” i desetogodišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, jedan od govornika, prof. dr. Senadin Lavić, ocijenio je da “Sarajevski proces” iz 1983. godine, na kojem je suđeno grupi muslimanskih intelektulaca, nije ništa drugo do montirani politički proces.
(Foto: Anadolija)
To je bio dio organiziranog političkog destruiranja bosanske države, koja je u to vrijeme, u republičkim okvirima, bila respektabilan faktor u granicama bivše cjelovite Jugoslavije, napominje Lavić.
“Ustav nekadašnje države iz 1974. godine bio je gorka pilula za velikosrpski projekt i hegemonističke težnje te se u sve to jako uklopila priča, proizvedeni “Sarajevski proces”, o navodnim muslimanskim fundamentalistima. Trebalo je zapravo proizvesti priču o navodnoj opasnosti od muslimanskog fundamentalizma, a stvarna namjera je bila držati Bosnu i Hercegovinu pod kontrolom”, smatra Lavić.
Jedan od učesnika simpozija, prof. dr. Zlatko Hasanbegović, čije je izlaganje tematizirano kao “Književnost i publicistika u službi komunističke represije”, osvrnuo se na djelo “Parergon” književnika Derviša Sušića.
“U obliku pamfleta, s pozicija marksističkog intelektualca, Sušićevo djelo se obračunava s tradicionalnom muslimanskom elitom i njenom ulogom u novijoj povijesti bosanskih muslimana”, rekao je Hasanbegović i podsjetio da je “Parargon” štampan u obliku feljtona u sarajevskom listu “Oslobođenje”.
“Poslužio je kao dodatna “argumentacija” za pokretanje “Sarajevskog procesa”. Sam način objave djela te činjenica da nije bila dopuštena polemika, govori u prilog tome”, naglašava on.
Za prof.dr. Admira Mulaosmanovića, također učesnika simpozija, optužnica iz 1983. je bila apsurdna, a izneseni argumenti ništavni i nehumani.
“Pripisivati Aliji Izetbegoviću da je želio posebnu islamsku republiku je apsurdno i neutemeljeno. Njegov pisani opus je izvan svake primisli o tome. To je zapravo Izetbegovićevo filozofsko razmišljanje o svijetu uopće, ali totalitarni režim ga je želio prikazati drugačije”, rekao je Mulaosmanović.
Edhem Bičakčić, jedan od aktera “Sarajevskog procesa” kojem je suđeno u grupi s Izetbegovićem, smatra da je današnji naučni simpozij veoma bitan događaj i zahvaljuje organizatorima.
Simpozij ima duboko utemeljenje, dodaje Bičakčić koji se nada da će to postati tradicija.
“Veoma je bitno da se naučnim argumentima osvijeti “Sarajevski proces” i da mladi ljudi u Bosni i Hercegovini budu upoznati s pravim namjerama i djelom Alije Izetbegovića”, izjavio je Bičakčić novinarima.
Simpozij, koji će trajati dva dana, danas je otvorio Bekir Bozdag, zamjenik premijera Republike Turske, govoreći o Izetbegovićevom liku i djelu.
Naglasio je da je to bio intelektualac i mudar čovjek, s naprednim i nadasve dubokoumnim promišljanjima o muslimanima i islamu.
Na otvorenju su govorili i Sabina Berberović, kći rahmetli Alije Izetbegovića, Adnan Žiško, direktor muzeja “Alija Izetbegović” i Edhem Bakšić, predsjednik Udruženja “Mladi Muslimani”.
Ovaj dvodnevni simpozij treba da bude ne samo podsjećanje nego i upoznavanje budućih generacija s idejama s kojima su živjeli “Mladi Muslimani” i rahmetli Alija Izetbegović, kazao je Bakšić.
“Pokušaj da se onemogući čak i sami spomen na ovu organizaciju trajao bi dugo, pa čak i danas ima onih koji propagiraju mišljenja da je njoj mjesto u samoj historiji, ali “Mladi Muslimani” nisu samo prošlost, oni su i naša sadašnjost i naša budućnost”, rekao je također.
Izetbegovićeva kćerka Sabina Berberović govorila je o sudskom procesu muslimanskim intelektualcima prisjećajući se njenog oca koga je državna bezbjednost tadašnje Jugoslavije uhapsila 23. marta 1983. godine.
Evocirajući uspomene na taj period, rekla je da su ona i otac, dok je bio u zatvoru, razmijenili hiljade pisama u kojima nisu smjeli govoriti o procesu, nepravdi i lažima.
“Otac je izašao iz zatvora 25. novembra 1988. a ušao u Predjsedništvo BiH kao predsjednik 25. novembra 1990. godine”, podsjetila je kći.
Za sutra, drugog dana simpozija, planiran je panel “BiH prije i poslije Alije Izetbegovića”.
Organizatori simpozija su Udruženje “Mladi muslimani”, a suorganizatori istanbulska Općina Bagcilar i Muzej “Alija Izetbegović”.
