Ljubav prema Poslaniku – primjeri ljubavi ashaba prema Poslaniku

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen –
09 Rebiu – l – Ahir – 1436.H. / 30 Januar 2015.g. – Imam/Hatib: Abdulah ef. Cajlakovic

Ljubav prema Poslaniku – primjeri ljubavi ashaba prema Poslaniku

hutbaHvala Allahu Milostivom na milosti ljubavi i bratstva u vjeri i moralu. Neka je slavljen i hvaljen Allah Svemogući koji je poslao vjerovjesnika da nam donese radosnu vijest Dženneta i da nas upozori na opasnost Džehennema, da nam približi brata kao prijatelja i da nas udalji od šejtana kao neprijatelja. Hvala Allahu Sveznajućem koji nas je poučio da se svi zajedno, kao braća, držimo za jedno uže koje nam donosi sreću, radost i slobodu. Svjedočimo da je samo Allah Bog i da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik, koga je On uistinu poslao da radosnu vijest donese i da opomene, prije nego što nastupi Sudnji čas!

Postovane dzematlije, draga braco i omladino,

Naslov naše današnje hutbe je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je mu’minima preči o njih samih sebi, i primjeri ljubavi ashaba prema Poslaniku Muhamedu a.s. Govorimo na zadatu temu u momentu u kojem se ummet Poslanika, a.s, pojačano sjeća svoga Poslanika, alejhis-selam. Ali, braćo ovo su i momenti velikog fitneluka, narastajuće islamofobije, i zlocinackih ubistava koji su samo pomogli Pegidi i slicnima da napadaju muslimane, džamije i islamske centre sirom Francuske i u drugim zapadno-evropskim zemljama.

Na žalost određeni broj muslimana ima potrebu da se izvinjava zbog svega nabrojanog, a to nije nužno, jer mi muslimani nismo zulumćari i teroristi i netreba se nikome izvinjavati i pravdati, zbog par neodgovornih pojedinaca.
Ako se mi sami unutar sebe mormao boriti protiv ove sakice neodgovornih pojedinaca koji samo izazivaju vece zlo, nego dobro, onda i zapadne zemlje misljena sam moraju se odreci moderne invazije i kolonijalizacije muslimanskih zemalja, da ne uništavaju njihova materijalna dobra, da ne otimaju tuđe resurse, da ne pomažu cijepanje muslimanskih država, da ne crtaju ono što vrijeđa druge, jer mi volimo Muhammeda, a.s, ali i Ibrahima, a.s, Isaa, a.s, i Musaa, a.s, i sve druge poslanike.

Ali opet smo mi krivi sami, jer ne slijedimo prvu objavu Gospodara „IKRE“ – uci, citaj u ime Gospodara, pa dozvoljavamo da bogatim muslimanskim resursima dolaze i upravljaju neki drugi, a mi smo kao zaostali. A i slobodan sam reci, jesmo, zato sto ne ulazemo dovoljno u obrazovanje, ne odgajamo svoju djecu u duhu Islama i drugih svjetskih nauka, muslimani smo koji ne zive Islam u praksi, nego samo nam je na usanama i to rijetko.

Zbog svega ovoga mi smo Charli Hebdo-a, ali smo zato i Palestina, koju su 1917. godine okupirali Britanci, a 1948. godine poklonili je Cionistima, mi smo opkoljena Gaza, mi smo nedužno ubijeni Palestinci u Sabri, Šatili i Gazi, mi smo uništeni Avganistan, Čečenija, Irak, Libija i Sirija, mi smo ubijeni i protjerani muslimani Burme, mi smo desetine hiljada Palestinaca koje Cionisti muče po logorima smrti, mi smo u Dejtonu iznutra vještački podijeljena Bosna i Hercegovina, mi smo dvije stotine hiljada ubijenih nedužnih Bošnjaka, mi smo četrdeset hiljada silovanih Bošnjakinja, mi smo Srebrenica, Žepa, Prijedor, Goražde i Mostar, mi smo 614 do temelja porušenih džamija u Bosni i Hercegovini, mi smo uništena bh privreda, mi smo smrznuta sirijska djeca, i pola smrtno stradalih izbjeglica iz Sirije na brodovima koji pokusavaju stici na kopno obecavajuce Evrope.

Mi smo na kraju krajeva opet krivi sto nam se pojavljuje ISIL, IDIL ili kako se vec zovu, mi smo krivi sto se medju nas uvukla nesloga i nejedinstvo jer smo daleko miljama od cistog Islama, jer smo dozvolili da nam svako tumaci vjeru, a ne prava, iskrena i ucevna ulema, posebno nasa Bosnjacka.

Uprkos svemu, moramo se truditi da budemo svjetski prvaci i eksperti u nauci, kulturi i sportu, da budemo moralni imami, doktori, profesori, političari, fudbaleri, biznismeni i savjesni radnici, da budemo najbolji roditelji i odgajatelji i da se i dalje trudimo i radimo na tome da svim ljudima na Zemlji bude bolje i da ni po koju cjenu ne sirimo nasilje i mrznju.
Osudit cemo svako karikaturisanje Poslanika, ali necemo siriti nasilje i ubijati ljude ma kojoj vjeri da pripadaju.

U prvom dijelu 6. ajeta Sure Al-Ahzab Allah, sw.t. nam ukazuje da nam je Poslanik, a.s, preči od nas samih sebi: Vjerovjesnik treba biti preči vjernicima nego oni sami sebi…
Kaže Allah, dželle še’nuhu, u 31. i 32. ajetu Sure Ali Imran:
قُلْ إِنْ كُنْتُمْ تُحِبُّونَ اللَّهَ فَاتَّبِعُونِي يُحْبِبْكُمْ اللَّهُ وَيَغْفِرْ لَكُمْ ذُنُوبَكُمْ وَاللَّهُ غَفُورٌ رَحِيمٌ(31) قُلْ أَطِيعُوا اللَّهَ وَالرَّسُولَ فَإِنْ تَوَلَّوْا فَإِنَّ اللَّهَ لَا يُحِبُّ الْكَافِرِينَ(32)
Reci: “Ako Allaha volite, mene slijedite i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!” – a Allah prašta i samilostan je.(31) Reci: “Pokoravajte se Allahu i Poslaniku!” A ako oni glave okrenu – pa, Allah zaista ne voli nevjernike.(32)
Ljubav prema Muhammedu, a.s, braćo proizilazi iz ljubavi prema Allahu, dz.s, i ona je naša obaveza, jer je Poslanik, a.s, Njegov miljenik i dostavljač Kur’ana, koji je uputa cijelom čovječanstvu. Prema tome, ko voli Allaha, dz.s, on voli i Poslanika, a.s, i ono sa čime je on došao i slijedi njegov sunnet.
Čvrstina i iskrenost imana su uslovljeni ljubavlju Poslanika, a.s, kao što stoji u hadisu koji bilježi imam Buharija:
Prenosi Enes ibn Malik, r.a, da je Poslanik, a.s, rekao: „Niko od vas neće biti pravi mu’min, dok mu ne budem draži od djece, roditelja i svih ljudi!“ (Buharija)
Ljubav prema Poslaniku, a.s, se iskazuje sa: njegovim uvažavanjem, donošenjem salavata, slijeđenjem njegova sunneta i pomaganjem njegove vjere; jednom riječju da ga volimo i slijedimo, kao što su ga voljeli i slijedili njegovi plemeniti ashabi i dobre generacije muslimana poslije njih.
Ashabi, ta najbolja i najiskrenija generacija muslimana, koja je islam učila od Poslanika, a.s, u vrijeme spuštanja Objave, generacija koja je imala čast da se druži sa Allahovim miljenikom, Muhammedom, a.s, i u njegovo vrijeme se žrtvuje imecima i životima na Allahovu, dz.s, putu pokazala je najviši stupanj ljubavi prema Muhammedu, a.s. Navest cemo neke.

Kada je Poslanik, a.s, Sevbana, r.a, oslobodio ropstva, prepustio mu je na volju da ostane kod njega ili da ide sa babom i rođacima, koji su došli po njega, u Jemen. On je odabarao Poslanika, a.s. U predaji koju bilježi imam Begavi stoji: „Sevban, r.a, oslobođeni rob Poslanika, a.s, koji ga je puno volio, jednoga dana je došao kod Allahovog Poslanika, a.s, potpuno blijed. Allahov Poslanik, a.s, ga upita: “Sevbane, jesi li to bolestan?” Reče: “Allahov Poslaniče, dobro sam i nisam bolestan, već te nisam vidio, a kada te ne vidim, mnogo mi nedostaješ. Sada sam potpuno miran. Ali, kada se sjetim Ahireta, bojim se da te neću vidjeti, pošto ćeš ti biti sa Allahovim poslanicima, alejhimus-selam, a ako ja uđem u Džennet, biću na stepenu nižem od tvoga, a ako ne uđem u Džennet, nikada te neću ni vidjeti.” Nakon toga su objavljeni 69. i 70. ajet Sure An-Nisa’:

Oni koji su pokorni Allahu i Poslaniku biće u društvu poslanika, iskrenih, šehida i dobrih, kojima je Allah milost Svoju darovao, a dobro li je to društvo!(69) To je Allahova blagodat, a dovoljno je to što Allah sve zna.(70)

Jedna žena iz plemena Benu Dirar na Uhudu je izgubila babu, brata i supruga. Kada su joj to saopštili, ona upita: “A šta je sa Allahovim Poslanikom, a.s?” Rekoše: “On je dobro, majko i onako kako ti voliš da je.“ Reče: „Pokažite mi ga da ga vidim!” Oni ga joj pokazaše, a ona ugledavši ga, uzviknu: “Svaki je gubitak mimo tebe Allahov Poslanile, beznačajan.”
Kolika li je to bila samo ljubav!? Ova žena je svojim gestom pokazala da joj je Poslanik, a.s, doista bio draži od svega pa čak i od babe, brata i supruga.

Talha ibn Ubejdullah, r.a, je nakon bitke na Uhudu dobio nadimak „Živi šehid“. Historijski izvori bilježe da je Poslanik, a.s, u bici na Uhudu u jednom trenutku ostao sam u okruženju Mušrika, sa svega jedanaest ashaba. Braneći Allahova Poslanika, a.s. njih deset je postiglo šehadet, a Talha ibn Ubejdullah, r.a, je na kraju ostao sam sa Poslanikom, a.s. Kada su mušrici bili sigurni da će ubiti Allahovog Poslanika, a.s, hrabri Talha, r.a, im se odupire i odbija napade, štiteći svojim tijelom, Poslanika, a.s. Tom prilikom je Poslaniku, a.s, izbijen zub i ranjen je u čelo i usnu, lice mu je bilo krvavo, a bio je veoma umoran i iscrpljen. Kaže Ebu Bekr Es-Siddik, r.a: “Kada smo prišli Poslaniku, a.s, da mu pomognemo, naredio nam je da to prvo učinimo Talhi, r.a, koji je tom prilikom zadobio sedamdeset i devet rana sabljama, kopljima i strijelama. Kad smo mu prišli, našli smo ga u jarku, bez svijesti, a ruka mu je bila odsječena.” Allahov Poslanik, a.s, je poslije imao običaj kazati: “Ko želi da vidi šehida koji hoda po Zemlji, neka gleda Talhu bin Ubejdullaha!” A Ebu Bekr Es-Siddik, r.a, je kada bi neko spomenuo Uhud, obično kazao: “Taj dan je Talhin dan.”

Nakon što se Medinom proširila vijest o smrti Poslanika, a.s, ustao je Bilal ibn Rebbah, r.a, prvi muezzin u islamu da prouči ezan i time izvrši svoju dužnost, kojom ga je Poslanik, a.s, zadužio. I započeo je ezan, ali kada je vidio da u mihrabu nema Poslanika, a.s, okrenu se prema njegovoj kući, iz koje on nije izlazio, pa osjeti veliku prazninu i samoću, jer ostade bez svoga učitelja, vođe i Poslanika, pa kako da dovrši ezan? Nekako je proučio prvi dio ezana, ali kada dođe do riječi ”Ešhedu enne Muhammeden resulullah (Svjedočim da je Muhammed Alahov Poslanik)”, u njemu nestade daha i ne mogaše proučiti više ni riječi. Zajeca, a u plač briznuše i svi prisutni ashabi. Bolje reći, plakala je čitava Medina. Bilal, r.a, u plaču sjede na zemlju i tako ostade. Kako da bude muezzin, a nema njegova imama? Bilal, r.a, reče da nakon Poslanikove, a.s, smrti neće i ne može više učiti ezan. Upita ga Ebu Bekr Es-Siddik, r.a: ”Pa ko će nam onda učiti ezan?” Bilal, r.a, mu reče da sebi nađu drugog muezzina. Tako utihnu Bilalov, r.a, ezan u Medini.

Draga braćo, ovo je samo mali djelić iz bogate historije islama, koji svjedoči veliku ljubav ashaba, r.a, prema Poslaniku, a.s. Zato i mi budimo istinski sljedbenici sunneta Poslanika, a.s, volimo ga kako su ga voljeli njegovi ashabi i natječimo se u dobru! Muhammed, a.s., je poslan kao milost, i muslimanima i nemuslimanima, i ljudima i džinnima i životinjama i cijeloj prirodi. U njegovom ponašanju i riječima vrlo lahko možemo prepoznati zakon o milosti. Rekao je: ”Budite milostivi prema onima koji su na Zemlji, pa će se i vama smilovati Onaj Koji je na nebesima.” Poslanik je pokazivao milost i prema roditeljima svojih ashaba. Tako se navodi da je jedan ashab došao Poslaniku i rekao mu: ”Dajem ti vjernost na hidžru. Roditelje sam ostavio da plaču.” Poslanik mu je odgovorio: ”Vrati im se i razveseli ih isto kao što si ih i rasplakao.”
U vezi s tim je i hadis, koji prenosi Ebu Zerr, r.a. On je upitao Poslanika, a.s.: ”Šta će čovjeka spasiti od vatre, o Božiji Poslaniče?” Poslanik mu je odgovorio: ”Vjerovanje u Allaha.” ”Ali, Božiji Poslaniče, uz to vjerovanje treba ići i dobro djelo”, reče Ebu Zerr. ”Da, da dijeliš ono čime te je Allah opskrbio”, reče mu Poslanik. Ebu Zerr ga ponovo upita: ”A šta ako je čovjek siromašan?” ”Naređivat će dobro, a odvraćati od zla”, nastavio je Poslanik. ”A ako to ne mogne učiniti?” ”Neka pomaže maloumnom”, odgovori Poslanik. ”A ako ni to ne može?” ”Neka pomaže onome kome je nanesena nepravda”, odgovori Poslanik. ”A ako je slab, pa ni to ne mogne? Kakvu bi nadu ostavio svome prijatelju?”, upita Ebu Zerr. ”Neka izbjegava vrijeđanje drugih”, reče Poslanik. A Ebu Zerr opet upita: ”Hoće li ući u Džennet ako se bude držao toga?” A Poslanik odgovori: ”Koje god od navedenih djela vjernik bude činio, ono će ga uzeti za ruku i uvesti u Džennet.”
Muhammed, a.s., je Allahova, dž.š., milost svim svjetovima. Upućivao je ljude na milost prema drugima i obradovao ljude Allahovom, dž.š. milošću. Muhammed, a.s. nam je preporučio da živimo i djelujemo između nade u Allahovu, dž.š. milost i straha od Njegove kazne. Ipak, u svakodnevnoj komunikaciji s ljudima davao je prednost nadi u milost Gospodara. Govorio je: “Ne plašite se, vaš Gospodar je Milostiv.” I zato prihvatimo ga kao milost nama, slijedimo njegove upute o milosti i očekujmo da će nam naš Gospodar biti milostiv na Obećanom danu. Molimo Allaha, dž.š. da nam u svemu ovome pomogne. Amin!

Check Also

Korisnost krasi vjernika

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen – 16 Muharrem – …

S kim prijateljujes

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen – 09 Muharrem – …