Dzemat Braunau
U povodu sve izraženijih posljedica koje je uzrokovao novi Zakon o premjeru i katastru u Republici Srpskoj, prema kojemu se Bošnjaci postavljaju u neravnopravan položaj i mogućnost gubitka svog vlasništva na imovinu, porazgovarali smo sa g. Mujom Hadžiomerovićem. Imajući u vidu scenariji koji su Bošnjaci doživjeli u ranijem periodu kada im je beskrupulozno raznoraznim reformama oduzimana zemlja g. Hadžiomerovića, predsjednika kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS, upitali smo kolika je opasnost da se to ponovi?
-To je gotovo realno. Znano je šta se prije dešavalo i kako su Bošnjaci prolazili. Znamo i šta su Radovan Karadžić i Srbi uradili 1992. godine proganjanjima, pljačkanjima i ubijanjem. U svemu je bila namjera oduzimanja imovine. Sadašnjost nam kazuje da je Zakon o katastru donesen 2011.godine, a na inicijativu Kluba Bošnjaka pokretanjem pitanja od vitalnog nacionalnog interesa na apelacionom sudu osporen. Nakon toga on je u jednoj mjeri poboljšan, pa se nazvao Zakon o premjeru i katastru RS. Kao takav on je danas na snazi. Međutim, kao i druge oblasti ne uređuje se samo jedan zakon, nego uređuje se više, set zakona. Trenutno mi u Vijeću naroda razmatramo i imamo na dnevnom redu Zakon o porezima na nepokretnost.
Otežavanje povratka imovine
O čemu se radi?
-To je jedna završna faza i mi smo 2011.godine, kada je na snazi bio Zakon o katastru, očekivali da će i drugi zakoni biti usmjereni i ići u tom pravcu. Naime, nadali smo se da će se voditi računa o imovini sugrađana Bošnjaka koji su se u velikoj mjeri našli u dijaspori. Ovo tim prije, ako imamo u vidu porodice koje su kompletno pobijene, kao i one porodice koje se nisu u širem smislu pokrenule i preuzele imovinu i eventualnu obavezu plaćanja poreza. Jednostavno, ovaj doneseni zakon je, zaista, iskomplikovan tako da ostavlja mogućnost da se lahko i vrlo jeftino dođe do grunta kojeg drže Bošnjaci. Ponajviše se to tiče neplaćanja poreskih računa. Dakle, ostavlja se mogućnost poreskoj upravi da prinudno naplati, odnosno imovinu stavi na dražbu. A, znamo kako to rade. Da bi nešto prodali oni moraju to jako pojeftiniti ili bi eventualno na neki mali simbolični iznos stavljali hipoteku kako vlasnik ne bi mogao raspolagati svojom imovinom. Osim toga, otvara se i mogućnost da oni koji do sada nisu prijavili imovinu dobiju kazne- fizičko lice od 500 do 1.500KM, čime se samo još više stavlja u nepovoljan položaj. Ako se vlasnik odluči sutra izmiriti taj iznos on bi mu uveliko mogao biti uvećan, pa bi možda došao u situaciju da kaže: „ne vrijedi ta zemlja i imovina baš toliko, eto vam je“. Svi načine se koriste da se Bošnjacima oteža povratak imovine. Trenutno je na snazi Zakon o premjeru i katastru na implementaciji. Svjetska banka odobrila je sredstva sa namjerom da taj zakon bude human za sve građane, ali on to neće biti zato što je komisija za izlaganje trebala biti mulitietična. To znači da bi u njoj trebao biti i jedan Bošnjak. No, u ove tri općine gdje se izvršilo izlaganje uvjerili smo se da nema Bošnjaka. Komisiju samo sačinjavaju Srbi, od geometara do pravnika. Na našu primjedbu, oni odgovaraju kako Bošnjaci se nisu prijavili. A, kada je i gdje bio raspisan konkurs to se ne zna. Sve je praktički jedna vrsta zloupotrebe donesenih zakonskih rješenja. To nam govori i ukazuje njihovu pravu namjeru šta, ustvari, žele sa tom imovinom.
Namjera je u svakom slučaju oduzeti imovinu Bošnjaka. Ukoliko na poziv imenovane komisije vlasnik grunta ne dođe, imovina bi mogla biti trajno oduzeta i data onome ko je trenutno koristi?
-Da. Pošto ovaj zakon o premjeru i katastru vrši objedinjavanje gruntovnice i katastra. Evidencija će se ubuduće voditi samo u katastru. Oni sada gruntovne vlasnike, što je za naše građane uvijek bilo važnije od katastarskih, – pokušavaju tako izmanipulirati ostavivši im malo roka da se odazovu. Recimo, osam dana ljudima koji žive u dijaspori. Naravno, ako su daleko onda će im teško biti brzo se organizirati i doći na izlaganje. S druge strane, imao sam zapisnik sa izlaganja u Han Pijesku, gdje na kraju zapisnika stoji jedna rečenica – da za sve koji se nisu odazvali smatra se da su saglasni sa onim što komisija odredi. Nema sumnje- kako bi se ta komisija odredila. Po toj osnovi ljudi već imaju problema. Problemi se nadalje usložnjavaju, jer obuhvataju veliku oblast. Sve ovo čini jedan set zakona u kome se i pravnici teže snalaze, a kamoli građani koji nisu pravovremeno informirani. Još kada dođu i odazovu se, zbog tog odnosa, siguno, će imati problema.
Zloupotreba i opstrukcije
Šta se može preduzeti?
-Naravno, koristićemo kao Klub Bošnjaka sve mehanizme, imajući u vidu da su sredstva Svjetske banke angažirana za implementaciju ovog projekta. Mi smo već obavili razgovore i s obzirom na ove probleme u općinama Prijedor i Han Pijesak zahti9jevaćemo da se zaustavi implementacija. Jer, namjera onog ko je dao novac bila je upravo iz razloga da se sve to radi transparentno, i da se zaštititi imovina građana. Međutim, ona se zloupotrebljava i prave se opstrukcije.
Koliko je ovaj Zakon u skladu sa Evropskom komisijom? Ovo tim prije što je Ustavni sud ocijenio da je on primjeren?
-Evropske komisije uglavnom daju ocjenu da su zakoni u RS neprimjenjivi, i da nisu u skladu sa konvencijom. Međutim, Ustavni sud s obzirom na ono kako radi i da je produžena ruka aktuelne vlasti, ističe da su ti zakoni ispravni. No, takav sud je daleko od onoga šta bi sud trebao biti. Ako kažem da ustavni sud RS radi po neustavnom poslovniku, kao najveća pravna institucija RS možete misliti kakve se sve nepravilnosti dešavaju. Za nas Bošnjake možemo slobodno reći da ono što Ustavni sud donese nije ustavno. Jer, samim tim poslovnik nije usklađen. U njemu stoji da je dovoljno da dvojica sudija po Ustavu iz jednog naroda mogu spriječiti odluku povrjede od nacionalnog interesa, a oni su dodali da pet sudija treba da kažu ukoliko ima takvih povrjeda. Sve to govori o režimu i onome što čujemo od vlasti u RS da Bošnjaci žele unitarnu Bosnu i Hercegovinu, što nije tačno. Oni sami time vrše zamjenu teza. Oni, naprosto, prave unitarnu RS u kojoj su Bošnjaci i Hrvati tek građani drugog, trećeg i entog reda. Dakle, oni osnovna ljudska prava, kao ona na zaposlenje i imovinu nastoje obezličiti i negirati. Čak, i zakon koji govori da to obavezno trebaju uraditi- oni ne poštuju.
U suštini, sva ta nastojanja kroz zakone idu u prilog tezi otcjepljenja RS?
-Naravno, oni su to shvatili i to procijenili. Mnogo je više grunta u RS, nego samih Bošnjaka. S obzirom na ono što se dešavalo 1992., progoni i ubijanja, ljudi su se raselili širom svijeta, to je ostala njihova imovina. To je onaj stub koji oni sada tešu, tanje ga u skladu sa onim koliko je ljudi na terenu. Ono jeste da nemaju pravo, ali traži se prostor. Poenta je u svemu zakon o restituciji. Da podsjetim, dok je predsjedavajući Vijeća bio Adnan Terzić formirana je Komisija za denacionalizaciju, odnosno restituciju. Tu je bilo velikih problema. Nije se mogao utvrditi datum, dali treba uzeti 1918.g. ili 1941.g., da bi se prihvatila 1945.godina. Međutim, kada su ovi uvidjeli kolika je količina grunta koju treba vratiti ranijim vlasnicima Srbi su odustali od dogovora. U međuvremnu, pravili su takva zakonska rješenja i takve okvire da to još malo što je ostalo zaokruže. Ujedno, stalno su slali poruke tipa – šta ćete vi ovdje, idite sa ovih prostora i sl. Mi to sebi ne smijemo dozvoliti. Mi kao Bošnjaci nemamo rezervnu državu i za svaki pedalj ove zemlje moramo se boriti. BiH je naša jedina država. Mi se moramo boriti za grunt i, ujedno, raditi na tome da u budućnosti dođe do implementacije Zakona o denacionalizaciji. Nećemo prelaziti Drinu. Mada je i tamo dosta imovine ostalo.
Srpska posla
Zakoni iz Srbije uveliko služe kao urnek Zakonu o premjeru i katastru RS-a?
-I, ne samo taj zakon, nego i svi drugi. Oni nastoje harmonizirati i uskladiti svoje zakone sa zakonima iz Srbije, a ne sa Federacijom BiH, što bi bilo logično, jer se radi o jednoj državi. Sve to govori o njihovim krajnjim namjerama- namjera je zasada što više otežati Bošnjacima. To se tiče mnogih zakona. Pogledajte samo zakone u posljednjih četiri godine. Recimo, takvi su zakoni o katastru, zakon o grobljima, zakon o unutarnjem dugu, gdje logoraši ne mogu mogu ostvariti naknadu za vrijeme provedeno u logorima ili to već mogu ostvariti ali za nekih 13 godina. A ko će biti živ, a ko mrtav za taj period manje je bitno. Na Skupštini i dnevnom redu kada je takav zakon donesen- druga tačka je bila RS se zadužuje sa 20 miliona KM za izgradnju stanova za svoje borce. Dakle, oni koji su bili žrtve i dalje će biti žrtve dok oni koji su sve to radili trebaju biti nagrađeni. Uz to, treba reći, svi Bošnjaci će vraćati te silne dugove. Njima u ovom momentu Bošnjaci trebaju samo da izmiruju svoje obaveze, da plaćaju razne prinadležnosti i takse. Kada je u pitanju povrat iz budžeta, evo, vidimo za obrazovanje kako prolaze naša djeca u Konjevič Polju, Kotor Varoši, Modriči, Vukosavlju i mnogim općinama. Oni svoj zakon kad je u pitanju obrazovanje selektivno primjenjuju. U Srebrenici se može izučavati nacionalna grupa predmeta, a u Bratuncu ne može. Možete misliti šta će 140-ero djece u Vrbanjcima, koja su izgubila jednu godinu školovanja, reći o pravdi i vlasti. Ali, eto, uz podršku iz Federacije pokušaćemo ove stvari isproblematizirati i riješiti na višem nivou.
Nailazite li na podršku Islamske zajednice i Vakufske direkcije?
-U stalnom smo kontaktu. Sve što radimo- radimo koordinirano. Islamska zajednica je zainteresirana zbog vakufske imovine. Pokušavamo iznaći najbolja rješenja. Kada je u pitanju privatna i imovina Islamska zajednica, njena infrastruktura je na raspolaganju kako bi ljudi na vrijeme bili informirani i upućeni na ono što se dešava. To činimo i ovim putem. Ono jeste da smo se ranije prema imovini odnosili nemarno. Bošnjaci su u administrativnom smislu bili neuredni. Ako su u proteklom ratu šehidi dali živote za ovu grudu zemlje, za teritoriju, braneći svoj narod, onda sada kada smo opstali nužno je angažirati se i očuvati ono za šta su se naši šehidi borili. Na nama je sada u miru da se izborimo za tu teritoriju.
Odista, koliko su naši Bošnjaci upoznati i svjesni značaja ovog Zakona i namjera zakonodavca?
-Što se tiče toga mogu reći da sam sretan. Do sada su Bošnjaci u povratku uglavnom se borili za obnovu svojih kuća, stambenih objekata, izgradnju infrastrukture, nabavku traktora i multikultivatora. Evo, konačno, došlo je vrijeme, hvala Bogu, da su počeli prepoznavati i zakonska rješenja. Prvi put sam doživio u svom radu, kao i ostali delegati , da dobijemo podršku kroz uključivanje roditelja na Zakon o obrazovanju. No, moramo shvatiti da to nije jedini zakon u RS koji određuje te društvene odnose. Imaju i drugi zakoni, kao zakon o katastru, zakon o grobljima, zakon o prebivalištu, državljanstvu i dr. Ja sam u zakonu o porezima na nepokretnost reagirao prema komisiji Narodne skupštine i predsjedniku Radojičiću. Naime, oni su kao zakonodavac, zapravo, imali priliku da sačine jedan registar naše dijaspore kroz državljanstvo i odluku o prebivalištu. Ali ne, oni su suprotno radili. Gledali su da otežaju. Tako su od 6 ranijih uvjeta o stjecanju prava u državljanstvo naše djece sada uveli dotanih šest i podigli ljestvicu na 12 uvjeta. Otežali su svjesno kako nebi imali registar naših građana jer bi se i druga zakonska rješenja onda morala kreirati i praviti u odnosu na njih. I, dalje se tako radi i traže modusi ne bismo li odustali i vratili se u Federaciju.
Šta onda preporučujete?
-Još jednom pozivam Bošnjake širom svijeta neka se samo sjete kako su njihovi djedovi i roditelji borili se za ovaj grunt na kome su othranjeni i iškolovani. I, naša djeca to ne treba da zaborave. Upravo, iz obzira prema roditeljima, uz malo napora i dobre volje moraju se pokrenuti i svoj grunt sačuvati. Jer, biće on zlata vrijedan.
Islamske informativne novine Preporod
Razgovarao:
Selman Selhanović
