U okviru posjete Bosni i Hercegovini, a čiji je domaćin Američka ambasada u Sarajevu, prof. dr. John L. Esposito, profesor Georgetown University u SAD-u i svjetski poznati stručnjak za međunarodnu politiku, danas je održao predavanje na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) o temi “Američka politika u muslimanskom svijetu: od Georga Busha do Baracka Obame”.
Predavanje je otvorio i prisutne pozdravio rektor IUS-a prof. dr. Ozer Cinar.
Prof. Esposito je izjavio da je vanjska politika za vrijeme predsjedničkog mandata Georga Busha dominantno bila obilježena borbom protiv terorizma gdje nisu birana sredstva kako bi se ostvario zacrtani cilj tadašnje administracije koju su podržavale konzervativne snage američkog društva.
“Čak se išlo do te mjere da su tadašnji saradnici Busha tvrdili da je potrebno intervenisati bilo gdje u svijetu pod navodima da se intenzivira borba protiv terorizma. Tako je postalo jasno da su nekako sve zemlje gdje su muslimani većina postale meta Bushove administracije i tadašnje vanjske politike”, kazao je Esposito.
Ovaj ugledni američki profesor napominje da je intervencija u Iraku najbolji primjer kako je Bushova adminstracija bila spremna započinjati rat unilaterlanim odlukama pod jalovim navodima da se u zemlji nalazi oružje za masovno uništenje i da kao takvu predstavlja sigurnosna i teroristička prijetnja za SAD i ostatak svijeta.
“Prisjetimo se samo toga da su najbliži saradnici Georga Busha tvrdili da se oružje za masovno uništenje sigurno nalazi u Iraku i da nije potrebno da se traži kako bi se javnost uvjerila u to”, podsjetio je Esposito.
On napominje da je Bushova administracija pokušavala da uvjeri javnost da je fundamentalni cilj vanjske politike SAD-a da se podrži i ojača proces demokratizacije i promovišu osnovna ljudska prava u zemljama kao što su Irak, Afganistan itd.
“Međutim, apsurdno je tvrditi da je cilj demokratizacija i osnovna ljudska prava kada istovremeno imate slučajeve kao što su Guantanamo zatvor, nelegitimno hapšenje ljudi pod navodima terorističe prijetenje i mnogo sličnih stvari”, ističe ovaj profesor.
Esposito napominje da je dolaskom Baraka Obame na vlast u SAD-u izgledalo kao da će doći do “velikog zaokreta” u odnosima sa islamskim svijetom.
“Dok su neokonzervativci Republikanske stranke čitavo vrijeme u toku izborne kampanje pokušali da u strahu od islama ili islamofobije povećaju svoju popularnost konstantno raspravljajuči o Muslimanima, Islamu i Bliskom Istoku, Obama je obično nije želio da u takvim debatama povrijedi muslimanski svijet”, podvukao je Esposito.
Esposito ističe da su Republikanci svoju politiku bazirali na tome da američkoj javnosti preko svojih lojalnih medija pokažu da je islam kao religija opasna i zla i da svaki musliman ima potrebne predispozicije da se radikalizira samo zato što pripada islamu.
“Iz Republikanske stranke su čak otvoreno tvrdili da je potrebno intervenisati u muslimanskim zemljama, pa čak i da se pokrste pripadnici islamkog vjerovanja”, rekao je Esposito u svome predavanju.
On napominje da je zaista u to vrijeme bilo dozvoljeno da se prema muslimanima možete ponašati i radikalno pod navodima borbe protiv globalnog terorizma.
“Naprimjer, u to vrijeme se znatno povećao broj hapšenja muslimana pod navodima da predstavljaju terorističku prijetnju. Bush je čak izjavljivao da se ne želi izvinjavati zbog onoga što je učinjeno za vrijeme njegovog mandata. Bush je tvrdio da je, primjerice, Guantanamo bio prijeko potreban”, kazao je američki profesor.
Esposito ističe da su tada muslimani bilo percipirani kao građani drugog reda.
“Neki su čak tvrdili da je život jednog muslimana jeftiniji od života jednog Amerikanca”, kazao je profesor.
Međutim, ovaj profesor napominje da je Obama bio pažljiv i da nije želio da bude izmanipulisan i uključen u ideološke debate o islamu i muslimanima.
“Zato danas značajn broj građana SAD-a vjeruje da je Obama čak i musliman”, kazao je profesor Esposito.
Esposito napominje da je svojim nadahnutim govorom na univerzitetu u Kairu Barack Obama jasno pokazao da želi da učini potrebne napore kao bi se popravili odnosi između islamskog svijeta i SAD-a. “Obama je tada čak pokazao da će možda slijediti i drugačiji politički kurs u vezi sa pitanjem Palestine. Međutim, desile su se čudne stvari kao što je ona kada je povećao broj vojnika u američkoj vojsci koja djeluje u Afganistanu pod navodima da želi što brže okončanje misije u toj zemlji”, kazao je Esposito.
Esposito je ipak kazao da je na nivou društvene zajednice moguće izgraditi bolje odnose između različitih vjera, nacija i kultura kroz obrazovne institucije i povećanu komunikaciju među ljudima.
“Bolji odnosi sa muslimanima mogu se uspostaviti kroz obrazvone ustanove gdje će se širiti osjećaj zajedničke pripadnosti i društvene pravde. Naprimjer, jedan od metoda može biti i formiranje grupa za razgovore ili debatnih grupa u školama, univerzitetima i široj zajednici”, kazao je prof. Esposito.
Na kraju predavanja se osvrnuo i na burne demonstracije širom islamskog svijeta poslije kontroverznog filma koji je vrijeđao Poslanika Muhammeda.
“Reakcije na film su jasan pokazatelj postrevolucijskog perioda širom Bliskog Istoka. Grupe mladih ljudi su uključene u demokratizacijski proces koji očigledno još traje u tim zemljama”, kazao je Esposito.
Prof. dr. John L. Esposito je jedan od najčitanijih i najutjecajnijih stručnjaka za religiju i međunarodne odnose u svijetu. Također, autor je svjetskih bestselera: Nesveti rat – Teror u ime islama, Islamska prijetnja – mit ili stvarnost?, Oksfordska historija islama itd.
Na kraju predavanja rektor IUS-a prof. dr. Ozer Cinar je Espositou poklonio prigodan poklon sa motivima Sarajeva.
(Anadolija)