Dzemat Braunau
Akademik Enes Karić: Papina posjeta nagovještava lijepo susjedstvo religija
Ocjenjujući značaj i vrijeme u koje papa Franjo dolazi u svoju prvu posjetu Bosni i Hercegovini, akademik Karić je podsjetio da su reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, kao i Islamska zajednica u BiH sa svojih visokih nivoa, izrazili dobrodošlicu predstojećoj posjeti pape Franje.
Naglasio je da ta dobrodošlica značajna koliko i sam formalni poziv da papa Franjo posjeti BiH, a koji mu je upućen od države i od člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića u njezino ime.
“Uz to, posjete visokih vjerskih predvodnika, napose posjete BiH i Balkanu, bodre puteve i nade mira, nagovještavaju lijepo susjedstvo vjera, religija i svjetonazora”, smatra Karić.
Dakako, dodao je, vrijeme u kojem papa Franjo posjećuje BiH je iznimno. Obilježeno je kako pozitivnim i dobrim pojavama, tako i onim pojavama za koje ne bismo mogli kazati da su dobre.
Kazao je da je u BiH dobro da se sada evropske integracije prihvataju širokogrudnije i složnije te da je veoma važno da sada na političkoj sceni BiH ima “mnogo pozitivnije retorike koja osnažuje naša nadanja u Evropu i vjerujem da će jedna proevropska klima u BiH radovati i visokog gosta iz Vatikana“.
“Ali ima i ono vrijeme koje, na kraću ili dužu stazu, prethodi posjeti pape Franje BiH, i koje je bremenito ne tako davnim ružnim događajima. Ove godine obilježava se 20. godišnjica genocida počinjenog u Srebrenici. Vjerujemo da će obilježavanje godišnjice genocida naći svoje mjesto u svim sarajevskim porukama mira pape Franje”, istakao je akademik Karić.
Nadalje, dodao je, nekoliko akata nasilja, pa i terorizma po Evropi koje su počinili ljudi s muslimanskim imenima i koji su se onda ponegdje pripisali “samoj naravi islama”, samo su dali krila nekim već tinjajućim antiislamskim pokretima u Evropi.
“Pegida u Njemačkoj je strašna stvar, i uvijek ona može ne samo buknuti već i privući one neodlučne i spram islama i muslimana snošljive građane, itd. K tome, Bliski istok plamti u strašnim ratovima u nekoliko zemalja. Muslimani i kršćani izloženi su užasnim progonima. Deseci džamija i crkava su srušeni, nekada je to užasno rušenje izravni cilj tamošnjih ratnih vihora. Sve to reflektira se, ne samo medijski, i na BiH i na Balkan, kao i na cijelu Evropu”, pojašnjava Karić.
Dodao je da muslimanske izbjeglice pristižu u Evropu i vjeruje da niko ne može sagledati tragediju, kako onu koju su te izbjeglice već preživjele ili u njoj postradale, tako, možda, i onu tragediju koja ih čeka, ko će te gladne ljude prehraniti i zbrinuti u Evropi i „ ukratko rečeno, to su samo neki “znakovi vremena” sred kojih će papa Franjo posjetiti BiH.
“Kao čovjek koji dolazi iz (uglavnom siromašne) Latinske Amerike, uvjeren sam da papa Franjo ima na umu da je u BiH i na Balkanu najpotrebnije afirmirati mir. A sam mir će osloboditi pozitivne i dobre strane u ljudima”, mišljenja je Karić.
Govoreći o porukama koje već prate predstojeću posjetu pape Franje BiH Karić kaže da je vidljivo da je afirmiranje mira u BiH najvažnije, ono je u prvom planu.
“Uostalom, brojni posteri diljem BiH odašilju Papinu poruku: “Mir vama!” To lijepo Papino es-selamu alejkum!”, jeste važno, značajno, treba na njega tako lijepo i otpozdraviti – naglašava on te očekuje da će i druge poruke visokog gosta iz Vatikana biti daljnje afirmiranje ovog pozdrava.
Povlačeći paralelu u kontekstu poruka pape Franje između posjete i trenutne situacije u svijetu, Karić kaže da je uloga religija i vjera danas sve značajnija u svijetu, te da ima mišljenja da odavno slabi povjerenje modernog čovječanstva u učinke nauke, tehnike, tehnologije, itd.
Kaže da povratak onog religijskog na društvenu scenu je očigledan, ali se često događa nasilno. Nažalost, dodaje, religije su iskorištene na mnogim mjestima u svijetu kao snažan faktor rata, nasilja, nestabilnosti.
“Kao da religije danas sve više zamjenjuju ideologiju, nacionalizam, itd. I kao da papa Franjo svojim pozdravom “Mir vama” poručuje da je mir danas najugroženija vrednota na zemaljskoj kugli”, ističe Karić.
Naravno, pojašnjava, iluzija je misliti da religije i vjere postoje odvojeno od ljudi, od puke ljudske pragme i koristoljublja, pa i onog političkog, ali, “Mir vama” znači i to da veliki dio milosti i poštovanja iz “naše vjere” i “naše religije” treba distribuirati i među one koji nisu iz “naše vjere” i “naše religije”.
“U tome “ravnopravnom distribuiranju mira” tumačim ovu posjetu pape Franje kao posjetu ne samo katolicima i Hrvatima u BiH već i muslimanima, pravoslavnima, jevrejima… svima”, naglasio je.
Akademik Karić je mišljenja da vjerski lideri mogu pomoći u iskorjenjivanju terorizma i drugih globalnih zala tako što će uz poruke mira afirmirati i poruke pravde.
“Danas na svijetu imate veliki broj vjerskih hijerarhija i religijskih liderstava posve neosjetljivih na prezrena socijalna stanja ljudi u njihovim zemljama. Vidite, nemoguće je da visoki budistički svećenici u Miyanmaru (ili Burmi) ne znaju šta se događa muslimanima Rohingyama, njihovim prvim susjedima”, naglašava Karić.
K tome, pojašnjava, nemoguće je da visoka jevrejska hahamska ulema u Izraelu ne zna u kakvom prezrenom stanju žive mnogi palestinski muslimani i kršćani. Ili pak, nemoguće je da sunijska ulema ne diže svoj glas protiv progona šiija, ili da šiijska ulema to isto ne čini da bi zaštitila sunije, ili pak da ijedni i drugi čine malo, ili ništa, da bi spriječili progone kršćana na Bliskom istoku, ili progone drevnih vjerskih zajednica, jezida na primjer…
Danas je, dodaje, iznova potrebno da ljudi, koji su po svome pozvanju “vjerski” ljudi ili djeluju u krugovima vjerskih hijerarhija, ožive socijalna i moralna učenja, kao i samilosne poruke svojih vjera, i da to čine na pravedan način.
“Podsjećam još jednom, papa Franjo dolazi iz Latinske Amerike, on se tamo nagledao svakakva siromaštva i jada. Zato, baš zato, veliki broj ljudi kojima on jeste vjerski poglavar (ali i onih kojima on nije vjerski poglavar!) očekuju da baš on danas, u ovakvom svijetu kakav jeste, razbudi teologiju mira, pravde i morala, da razbudi onu teologiju koja će biti osjetljiva na patnje i stradanja milijardi i milijardi ljudi koji jedino znaju za život pun bola i predmet su svakojakog preziranja”, zaključio je akademik Enes Karić u intervjuu za Fenu.
(Agencija FENA)
