Trebamo upoređivati svoje ideale s idealima sagovornika, a ne s njegovom realnošću
Sarajevo, 4. oktobar 2013. – Sinoć je u prepunoj sali Gazi-husrev Begove biblioteke profesor John L. Esposito održao predavanje na temu ”Muslimansko-kršćanski dijalog u 21. Stoljeću: izazovi i perspektive”. Predavanje je upriličio Centra za dijalog “Vesatijja” u saradnji sa Institutom za islamsku tradiciju Bošnjaka i Centrom za napredne studije. Ranije tokom dana profesor Esposito je na svečanoj ceremoniji u Rektoratu primio počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu.
Profesor Esposito vodeće je ime u oblasti islamskih i bliskoistočnih studija, osnivač je i direktor od 2006. godine Centra princa Talala bin Velida za muslimansko-kršćansko razumijevanje na Univerzitetu Georgetown u Washingtonu. Predsjednik je Američke akademije za religiju i ambasador Alijanse civilizacija Ujedinjenih nacija. Savjetnik je američke, kao i brojnih evropskih i azijskih vlada, velikih korporacija, agencija, univerziteta i medija na pitanjima islama i uticaja islamskih pokreta u muslimanskom svijetu.
Svoje predavanje u Gazi-husrev Begovoj biblioteci prof. Esposito počeo je osvrnuvši se na dijalog i govoreći da sam dijalog ne može biti dovoljan, ukoliko ne vodi ka konkretnoj akciji jer u protivnom predstavlja gubljenje vremena. “Islam i kršćanstvo su dvije najveće religije na svijetu. Na svijetu ima 2,2 milijarde kršćana i 1,6 milijardi muslimana. Ali, jednako važno je pomenuti, u posljednjih 40 godina, muslimani su od nevidljivih u Evropi i Americi, postali druga ili treća najveća religija. To nije samo vezano za religiju, nego i za politiku i međunarodne odnose”, kazao je Esposito.
Profesor je naveo da se može govoriti o drugima ali na način na koji kada govorimo o drugoj vjeri, moramo upoređivati svoje ideale s idealima sagovornika, a ne svoje ideale sa njegovom realnošću. Posebno je istakao pojavu amnezije od koje mnogi pate. Sjećaju se slave i svega onoga što smatraju dobrim iz svoje tradicija, a zaboravljaju na probleme koje je ta ista tradicija i religija imala u prošlosti. “Moramo izbjegavati religijsku amneziju. Muslimani trebaju pratiti trag islamskih reformista, a kršćani ići putem kršćanskih reformista”, zaključio je Esposito.
Ipak, profesor navodi da su kroz vijekove, u mnogim dijelovima svijeta, muslimani i kršćani živjeli zajedno. Dok su Krstaški ratovi trajali, mnogi nisu ni znali za njih, pa su tako muslimani i kršćani radili zajedno, trgovali, koegzistirali. “Slično tome, muslimani, kršćani i Jevreji su koegzistirali ne samo u Andaluziji i Libanonu, već i na Balkanu, u Turskoj, i to treba imati na umu.” Također je rekao da bez obzira na religijske i kulturološke razlike, muslimani i kršćani u ovom svijetu, kao globalne religije, ali i religijske tradicije koje su osnovale civilizaciju zemalja na Zapadu i velikog dijela muslimanskog svijeta, moraju gledati na to kako da se slažu.
Prof. Esposito je govorio i o strahu od terorizma i utjecaju globalizacije na svakodnevni život te istakao da su SAD uvijek bile uključene u ratove van svojih granica, ali da su događaji od 11. septembra pokazali su da su i oni ranjivi. Jer su u današnjem svijetu globalnog terorizma, svi ranjivi. Međutim iako globalizacija može predstavljati prijetnju ona također može imati i pozitivne stvari, jer postaje svima jasno da zbog zajedničke budućnosti i zajedničkih interesa svi moramo naći način da gradimo zajedničku budućnost čovječanstva: “Činjenica da Iran sad vodi dijalog sa SAD-om nakon svih tih godina, činjenica da ajatolah Hamenei daje prednost razgovoru, činjenica da su SAD ušle u pregovore sa njima nakon decenija uzajamne demonizacije, pokazuje da su te strane shvatile da je potrebno staviti po strani određena ubjeđenja u korist interesa, preživljavanja i sigurnosti, te zajedničke budućnosti”. Jer u vremenu globalizacije komunikacije, globalizacije religije, putovanja, svi moraju poštovati druge, zaključio je Esposito.