Zar se Boga ne bojimo – vjernik se stidi grijesiti

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen –
15 Redzep – 1437.H. / 22 April 2015.g.–Imam/Hatib: Abdulah ef. Cajlakovic

Zar se Boga ne bojimo – vjernik se stidi grijesiti

hutbaNeka je hvala Uzvišenom Allahu, Milostivom i Samilosnom na mnoštvu blagodati kojima nas svakog trenutka obasipa! Neka je salavat i selam na Muhammeda a.s. njegovu časnu porodicu, časne ashabe, sehide i sve one koji časno slijede put Istine do Sudnjeg dana.

Postovane dzematlije, draga omladino;

Dosta smo hutbi u proslosti posvetili pojmu takwaluka koji se u Božijoj objavi jako često susreće. Kazali smo kako odmah nakon Fatihe u prvim ajetima sure Bekare Uzvišeni obavještava vjernike da je Kur’an knjiga koja je uputa onima koji su muttekini. Kazali smo da je smisao propisa npr. posta dosezanje punih deredža takwaluka a onda smo govorili i o samom značenju riječi Takkva. Najčešće se prevodi kao bogobojaznost, ali se u objašnjenjima može koristit i izraz svijest o Bogu, svjesnost, budnost, sve ono što u sebi sadrži izvjesnost da Bog postoji i pokornost i istrajnost u onome što nam Je propisao u dužnosit i obaveze.

Biti bogobojazan znači imati stalno na umu Boga, Božije propise i ponašat se u skladu sa tim. Dobar dio, možda i najveći dio tegobe koja se danas osjeća u ljudima proizvod je nesrazmjera teorije i prakse, vjere i djelovanja po vjeri. Vjera traži djelo vjere. Vjera u Boga traži namaz, post, zekjat, rad, red, istinoljubivost, disciplinu… traži kompletnu brigu o obavezama koje iz vjere proističu. Briga o obavezama otkriva duh pokornosti i jača temelje bogobojaznosti i vjerovanja. Bez djela nema pokornosti, bez pokornosti nema bogobojaznosti. Kur’an nas često upućuje da vidimo sudbine naroda prije kako bi smo, između ostalog bolje vidjeli i svoje stanje i svoju sudbinu. Poslušajmo opomene prijašnjih poslanika njihovim narodima u kojima ih opominju i ukazuju im da su im djela u suprotnosti s vjerom, na određeni način ih bude, opominju, podsjećaju.
O Nuhu a.s. Kur’an kaže: “Kad im brat njihov Nuh reče: “Zar se Boga ne bojite? Ja sam vam, uistinu, Poslanik pouzdani.” (Eš-Šu‘ara, 106–107)
Mi smo poslali Nuha narodu njegovu, i on je govorio: “O narode moj, Allahu se samo klanjajte, vi drugog boga osim Njega nemate; zar se ne bojite? (El-Muminun, 23)

O Hudu a.s. objavljuje: “Kad im brat njihov Hud reče: “Zar se Boga ne bojite? Ja sam vam, uistinu, poslanik pouzdani…” (Eš-Šu‘ara, 124–125)
O poslaniku Salihu a.s. je isto tako objavio: “Kad im brat njihov Salih reče: “Zar se Boga ne bojite? Ja sam vam, uistinu, poslanik pouzdani.” (Eš-Šu‘ara, 142–143)
A kada je Lutov a.s. narod zanijekao poslanike Božije, u Kur’anu je rečeno: “Kad im brat njihov Lut reče: “Zar se Boga ne bojite? Ja sam vam, uistinu, poslanik pouzdani.” (Eš-Šu‘ara, 161–162)
„Poslije njih smo druga pokoljenja stvarali, i jednog između njih bismo im kao poslanika poslali: “Allahu se samo klanjajte, vi drugog boga osim Njega nemate, zar se ne bojite?“ (El-Muminun 31-32)
“Upitaj: “Čija je Zemlja i sve ono što je na njoj, znate li?” “Allahova!” – odgovoriće, a ti reci: “Pa zašto onda ne dođete sebi?” Upitaj: “Ko je Gospodar sedam nebesa i ko je Gospodar svemira veličanstvenog?” “Allah!” – odgovoriće, a ti reci: “Pa zašto se onda ne bojite?”
Upitaj: “U čijoj je ruci vlast nad svim, i ko uzima u zaštitu, i od koga niko ne može zaštićen biti, znate li?” “Od Allaha!” – odgovoriće, a ti reci: “Pa zašto onda dopuštate da budete zavedeni?” (El-Muminun 84-89)
Draga braćo, vidimo u ovim kur’anskim ajetima „razgovor“ koji često i sa sobom a i sa drugima vodimo u našem vaktu. Deklarativno mozda i 100% Bošnjaka danas na ova pitanja odgovara isto ovako. Ko je Bog? Allah! Kome ćemo se vratiti? Allahu! Ko je najmoćniji? Allah!

No, draga braćo, Allah nas pita nakon tih odgovora, zašto ne dođemo sebi, zašto jedno govorimo a drugo radimo, zašto nismo bogobojazni, zašto dopuštamo da budemo zavedeni, zašto govorimo da treba biti istinoljubiv a ovoliko lažemo i varamo, zašto govorimo da treba biti čedan a ovoliku golotinju imamo, zašto govorimo da treba pomagati nemoćnog i pravedan biti a toliko skrtosti u sebi imamo? Mislimo li da ćemo zbog tog što pripadamo većini biti spašeni na Sudnjem danu? Mislimo li da će nas, mini suknje, kladionice, zakidanje tuđeg hakka, ogovaranje i potvaranje drugog uvesti u Džennet? Mislimo li da ćemo zbog tog što Zapad gdje zivimo podstiče asimiliaciju i tzv. muslimanska društva gdje je važno samo muslimansko ime i ništa više izmijeniti Božije propise i da će na Sudnjem danu Bog za ovakve reći, ovo su pravi muslimani uđite u Džennet?

Kada govori o kurbanima, Kur’an kaže: ”Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići vaš takvaluk – iskreno učinjena dobra djela vaša!“ (El-Hadždž, 37.) Dobra djela naša draga braćo!

U ljudskom tijelu ima jedan organ. Njegovo zdravlje, uslov je zdravlju tijela cijelog. Organ je srce, a zdrav je kad ga iman ispunjava, kad nije isprljano grijesima. Zdravo je srce kad spoznaje, šta je krivi a šta pravi put. Zdravo je kad bogobojaznošću isijava i ruke, noge, oči, uši, tijelo naše od grijeha čuva.
Grijeh je teret za čovjeka. Progoni ga i mira mu ne daje. Takav stalno nesta trazi, a nikako da nadje, stalno nesta rovi – kopa – dira a nikako da iskopa – da ustvari sebi mira nadje. Za društvo je grijeh opasan. Svaki grijeh je opasnost i zato je zapovijed da se svakog i čuvamo. Postoje, međutim, grijesi koji su teži, opasniji, koji jače i intenzivnije ugrožavaju društvo pa za njih postoji kazna i na ovom svijetu, osim one ahiretske.
Zadaća je svakom vjerniku da se grijehu odupre, suprotstavi, da druge od grijeha odvraća jer zatvaranje očiju pred griješenjem vodi u opasnost i nas i druge. Sebe u opasnost vodimo, jer će nas na Ahiretu optuživati da nismo opominjali a i griješenje i grješnika gledali. Grijeh ugrožava sve, jer kad se grijeh namnoži, Allah dž.š. će kazniti sve. I oni koji su dobri, i oni će s lošima kaznu iskusiti.

Poslanik poziva sve ljude da se zbog blagodati koje na raspolaganju imaju stide griješiti. Ibn Mesud r.a. prenosi da je Poslanik rekao: „Stidite se Allaha iskrenim stidom!“. Ashabi rekoše: „Poslaniče, mi se stidimo Allaha i neka je hvala Allahu na tome“. Poslanik reče: „Ne mislim na taj stid. Onaj ko se iskreno i na pravi način stidi Allaha, taj će čuvati svoju glavu i ono što njome shvata i prima i čuvaće svoj trbuh i voditi brigu šta u njega stavlja. Takvome je stalno na umu smrt i s dunjaluka odlazak.
Ko hoće Ahiret, ostavit će dunjalučke ukrase, i ko to sve uradi, taj se Allaha stidi iskrenim i pravim stidom“./Ebu Davud/.

Nema nam sreće ni budućnosti bolje dok se ne obračunamo s tim grijesima. Dok se ne suprotstavimo, krađi, kladionicama, prevari, ogovaranju, potvaranju. Neće nam izaći sunce sreće, niti će naša djeca vidjeti svoju budućnost. Stid nas treba biti i pred Bogom i pred sobom.
Gdje je Ebu Bekr da nas podsjeti da je najslabiji u društvu, najjači kod njega, da je najveci sevap zastiti onoga ko je bespravno na najvecoj vjetrometini nepravde i zavidnika koji stalno kopaju…a nikako da nesta iskopaju.

Muslimani smo i je li nas stid pred Bogom i pred sobom, riječ Božiju čitati u kojoj se kocka šejtanskim poslom naziva i koja insistira da se toga klonimo ako spasu težimo, a toliko posjecujemo kladionice. Šta mi ostavljamo našoj djeci i šta im nudimo i za šta ih osposobljavamo? Ostavljamo im igre na sreću i kladionicu, a ne odgajamo ih radu i postenju.

Grijeh koji je i na ovom svijetu kažnjiv je alkohol. Poslanik ga je majkom svakog zla imenovao. I događa nam se zlo svako zbog činjenice da je na svakom koraku i svima bez ograničenja, uprkos zakonskim odredbama, dostupan alkohol. Svaki dan slušamo vijesti da se na ulicama sirom svijeta iz vatrenog oružja puca, da ima ranjenih, a često i smrtno stradalih, teskih i smrtnih saobracajnih nesreca, premlacivanja zena, napustene djece a sve zbog zla – zvanog alkohol. Allah dž.š. je nedvosmisleno zabranio alkohol. „Klonite se toga ako želite biti spašeni“./Maide,90./, poručio nam je.

Stidi li se musliman Stvoritelja svjetova imati u svojoj kući Kur’an, u svojoj mahali ili selu džamiju, a u srcu nemati dovoljno imanske snage da se majci svakog zla suprotstavi, da u toj istoj kuci ne tlaci, ne potvara, ne ogovara drugog i drugacijeg, boljeg ili losijeg.
„Stidite se Allaha iskrenim stidom“, govori nam Poslanik a iskreni stid je onaj kad si svjestan podarenih ti blagodati pa se stidiš Allaha dž.š. postupati suprotno Njegovim odredbama. Stiditi se Allah treba svaki musliman u čijoj kući se nalazi svakog zla majka, u čijoj kući ima alkohol, u cijoj kuci ima svinjetine, u cijoj kuci ima ogovaranja, u cijoj kuci ima zavisti pa makar koliko i zehra jedna, u cijoj kuci drugi muslimani nemaju mira od njega i njegovog jezika. Učini dobro za sebe, za svoju porodicu i društvo u cjelini i primjerom ashaba časnih, prolij, baci, iz kuće iznesi, iz života potpuno protjeraj, alkohol i svinjetinu i prljavi jezik. Tako ćeš Allahovu naklonost zadobiti a sebe džennetskom napitku približiti. Poslanik kaže: „Stid je dio vjere, a vjernik je u Džennetu. Bestidnost je dio razvrata a razvratnik je u Džehennemu“./Tirmizi/.

Od griješenja je pogubnije kad ljudi nemaju osjećaj da je nešto grijeh i da je to što čine suprotno propisu Božijem pa ih savjest ne progoni. Naše društvo boluje i od tako teške bolesti. Ta bolest se zove, grijeh bluda. Ljudi ga čine a da to čak grijehom i ne smatraju. Vjera nas uči da je svaki tjelesni, strašću motiviran kontakt između muškarca i žene grijeh, i to smrtni, osim u braku. Mi smo, istina je to, postali naviknuti da se naša djeca vodaju za ruke, da se grle, ljube a tek su se upoznali, tek ašikovati počeli, da sa par krpica na tjelu izlaze nocu do sabahski sati. Ne čudi nas, ne iznenađuje i na osudu ne nailazi kad se nakon mjesec, dva, tri, uglavnom prije nego bi bilo normalno, nakon vjenčanja porađa. Sve je više u našem društvu tzv. nevjenčanih brakova i djece iz takvih bračnih zajednica. Eto muslimani vecinom zive u domovini, u FBiH. U istrazivanju sam naisao na podatak da je u Federaciji BiH jos 2013 god. rođeno 1750 beba u vanbračnim zajednicama. Da ne bude zabune, nažalost, ovaj grijeh veliki, nije prisutan samo među mlađom populacijom, nego i starijom nazalost, i ne samo u Federaciji, nego rekao bih posebno ovdje na Zapadu.
Za sve nabrojane bolesti alkohola – svinjetinje – ogovaranja – potvaranja – bazena i golotinje bez imalo stida i srama itd. dužnost mi je s ovog mjesta upozoriti, reći i opomenuti.
Grijeh je to što činimo, klonimo se toga! Znate, Poslanik je govorio da postoje ljudi koji čitav život rade dobra djela i tim dobrima se primaknu Džennetu koliko za jedan lakat a onda zbog grijeha određenog odu u Džehennem. Govorio je i o onima koji čitav život provedu u grijehu, primaknu se Džehennemu koliko za jedan lakat, a onda se pokaju i odu u Džennet.

Naši ljudi, ostali bez bračnoga druga na ovaj ili onaj način, u nemogućnosti da se ožene ili udaju pribjegavaju ovom ružnom djelu, gaze u smrtni grijeh i izlažu se opasnosti da sve od svog života sruše, da nakon šezdeset, sedamdeset godina ustrajavanja u vjeri, strmoglave se u Džehennem.
„Vjera je savjet“, kaže Poslanik. Kome? Nama, kako da se odnosimo prema Allahovoj i Poslanikovoj zapovijedi.
Srce nam mora biti zdravo da bismo sretno živjeli i spašeni bili. Zdravo je, ako spoznaje koliko je grijeh opasan i zao. Je li zdravo naše srce, jesu li nam srca zdrava, ako nam je društvo od spomenutih i brojnih drugih grijeha obolilo?
I niko ti nista nemoze, osim Allaha. Ni napasnik, ni nasilnik, ni zavidnik. Samo mogu da te sapiru i ciste od grijeha oni koji nemaju drugog posla osim da se bave drugima, a posebno kada si kako treba, radin i krepostan, perfektan i uljudan.
Krenimo stazom ozdravljenja. Evo puta: „Kloni se harama bit ćeš najpobožniji čovjek“.

P.S. Sreca je pa ima primjera da se ne stidimo. Trebamo se diciti i ponositi evo ovakvom omladinom, djetetom koji je naucio u Mektebu Mujeziniti i koji me ushiceno pita evo vec duze vrijeme– hodza mogu li mujeziniti. To je uspjeh i ponos nas i naseg dzemata.

Uzvišeni Bože, pomozi nam da ozdravimo srca naša, kako bismo se iskreno stidili Tebe i grijeha se klonili. Amin!

Check Also

Bez emanete nema selameta

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen – 19 Zul Kadde …

Musliman – Bosnjak treba da se hoce

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen – 12. Zul Kadde …