Vrijednosti prvih deset noci Zu-l-Hidzdzeta

Hvala Allahu! Pomoć i oprost od Njega tražimo! Kod Allaha zaštitu tražimo od vlastitog zla i zla naših djela! Onoga koga Allah na pravi put okrene, niko ne može u zabludu odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može na pravi put uputiti!
O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani! (Alu ‘Imran, 102).
O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog čovjeka stvara, a o njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. I Allah se bojte – s imenom čijim jedni druge molite – i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vam bdi! (en-Nisa’, 1).
O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu! (el-Ahzab, 70).
Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana.
Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik!
Poštovani džema’ate, draga braćo,
Danas je 1.zul-hidždže, 12. mjeseca u hidžretskom kalendaru, 1432 h.g. To je mjesec hadždža, mjesec koji spada u ešhuru’l-hurum, svete mjesece u kojima je zabranjeno ratovati i krv prolijevati. Zbog toga je tema današnje hutbe prilagođena posebno 1/10 ovoga blagoslovljenog i svetog mjeseca.
Allah dž.š., se zaklinje sa deset noći mjeseca zu-l-hidže, pa kaže: وَالشَّفْعِ وَالْوَتْرِ وَلَيَالٍ عَشْرٍ وَالْفَجْرِ – „Tako mi zore!” I deset noći! (El-Fedžr, 1-2) Po mišljenju Ibn Abbasa, Ibn Zubejra, Mudžahida i mnoge uleme koja pripada selefu (ranijoj ulemi) i halefu (kasnojoj ulemi), to je prvih deset dana zu-l-hidždžeta. Allah dž.š., se zaklinje ovim danima, a ono sa ćime se zaklinje Gospodar svjetova ima posebnu važnost.
Danas želimo prvenstveno govriti o vrijednostima ovih deset noći (dana) mjeseca zu-l-hidžeta, kako bi ih što bolje proveli u ibadetu, a isto tako na kraju cemo reci jos nesta sto nismo stigli proslu hutbu a vezano je za Hadzdz. Na svakom vjerniku je da ovih deset dana iskoristi na najbolji mogući način. To su dani pokornosti, pobožnosti, skrušenosti i takvaluka.
Muhammed a.s., u hadisu kaže: Ibn Abbas r.a. prenosi da je Poslanik a.s., rekao: ”Nema dražih dana Allahu dž.š., za primanje dobrih djela od ovih dana. Rekoše: ”Ni džihad na Allahovu putu?” Reče: ”Ni džihad na Allahovu putu, osim da covjek izadje sa svojim imetkom i ne vrate se ni jedan!” (Buharija)
Citirani hadis nam govori da je prvih deset dana mjeseca zu-l-hidžeta bolje od ostalih dana.
Poslanik a.s., u hadisima govori o vrijednosti i značaju zu-l-hidžeta i podstice ashabe i sve vjernike na pojačani ibadet. Preporučivao je u ovim danima puno tesbiha (rijeći slave Allahu dž.š.), tahmida (zahvale Njemu) i tekbira. U tom smislu su i rijeci Poslanika a.s., koje prenosi Abdullah ibn Omer r.a.: ”Nema vrijednijih dana kod Allah dž.š., niti dražih Njemu, od ovih deset dana, pa pojačajte u njima tehlil (izgovaranje šehadeta), tekbir (veličanje Allaha dž.š.) i tahmid (zahvale Allahu dž.š.!” (Ahmed)
Znaći, bez obzira da li se namaz klanajo u džema’atu ali nasamo, poslije farz namaza, pocevši od iza sabaha devetog zu’l-hidždžeta pa sve do iza ikindije trinaestog zu’l-hidždžeta, cetvrtog dana bajrama, ući se poznati tekbir: Allahu ekberullahu ekber, la ilahe illallahu wallahu ekber, Allahu ekber we lillahi’l-hamd.
Znaći, sunnet je u ovim danima učenje: tekbira, tahmida, tehlila i tesbiha. Sunnet je da to učenje bude naglas u: džamiji, kući, ulici i svakom mjestu gdje se može spominjati Allahovo ime. Ljudi uće naglas, pojedinačno, dok žene uče u sebi. Ovaj sunnet je potpuno iskorijenjen i gotovo da se ne čuju tekbiri u prvih devet dana ovog mjeseca. Potrebno je one koji su zanemarili ovaj sunnet podsjetiti na njega.

Za oživljavanje zaboravljenog sunneta, će biti nagrada o kojoj govori Poslanik a.s., u slijedečem hadisu: Prenosi Ibn Amr ibn Awf El-Muzeni od svoga oca a on od djeda, da je Poslanik a.s rekao Bilalu ibn Harisu: „Zapamti!“ Reče: „Šta ću zapamtiti, Allahov Poslaniće?“ Reče: „Zapamti Bilale!“ Reče: „Šta ću zapamtiti, Allahov Poslaniće?“ Reče: „Onaj ko oživi sunnet od mojih sunneta, koji se bude zaboravio poslije mene, njemu ce pripasti nagrada kao i onome ko ga izvrši, bez toga da se njima umanji bilo šta. A ko uvede pogrešnu novotariju (bidat), sa kojom nije zadovoljan Allah i Njegov Poslanik, imaće grijeh kao i oni koji to budu praktikovali, bez toga da se njima umanji bilo šta od grijeha!“ (Tirmizija)
Musliman je dužan da iskoristi ove dane i provede ih u istinskom ibadetu, ne želeći ništa drugo sem Allahovo dž.š., zadovoljstvo i oprost. Svaki musliman, bez obzira da li bio na hadžu ili kod svoje kuće, dužan je ovih deset dana provesti u povečanoj pokornosti svome Gospodaru, svjedočeći svoj islam, iman i ihsan.
”I parnog i neparnog.” Parni je deseti zu’l-hidždžet, dan Kurban-bajrama, a neparni je dan Arefata, tj. deveti zu’l-hidždže. Posebno je za nas koji nismo otisli na hadždž vrijedno postiti deveti dan zu’l-hidžeta, odnosno dan Arefata. Allahov Poslanik, a.s., je govorio: ”On iskupljuje grijehe prošle godine, te ostatak dotične godine.”
Post dana Arefata, je kako kaže Poslanik a.s., uzrokom praštanja grijeha, godinu prije i godinu poslije: Prenosi Ebu Katadete El-Ensari r. a. da je Poslanik a.s., rekao: ”Post po tri dana od svakog mjeseca i Ramazan do Ramazana su kao post cijelu godinu.” Bi upitan o postu Dana Arefata, pa rece: On briše grijehe učinjene godinu prije i godinu poslije. ”Bi upitan o postu Ašure, pa reče: ”On briše grijehe učinjene u prošloj godini!” (Muslim)
Post je jedan od najboljih načina približavanja Allahu dž.š.. Sunnet je postiti prvih devet dana ovog mjeseca, kao što stoji u slijedečem hadisu: Prenosi Hunejde bin Halid od svoje žene a ona od žena Allahovog Poslanika a.s.: ”Poslanik a.s., je postio Ašuru, devet dana zu-l-hidžeta, i od svakog mjeseca po tri dana (bijele dane).” (Tirmizija)
Deseti dan Zul-hidžeta je prvi dan kurban-bajrama. Ko se taj dan približi Allahu dž.š., klanjem kurbana, sa prvom kapi krvi kurbana Allah dž.š., oprasta njemu i njegovoj porodici sve grijehe. A ko taj dan nahrani vjernika i podjeli sadaku Allah dž.š., će ga proživjeti na Sudnjem danu bezbjednim i mizan-vaga će mu biti teža dobrima djelima od bilo kakvog brda na zemlji.”Inna e’atajna kel kevser, vesalli li rabike venhar – Mi smo ti uistinu svako dobro dali, zato se Gospodaru svome molji i (na Bajram-iduladha), kurban kolji.”(Kevser, 1-3)
Veoma je važno da Kurban pripremimo i u danima kurbana žrtvujemo!
U haberu stoji da je Musa a.s. rekao: ”Gospodaru, molih Te a Ti se ne odazivaš mojoj molbi, poući me kako da Te molim.” – ”Allah dž.š., je objavio Musau a.s. „O Musa, kada nastupi prva desetina mjeseca zul-hidžeta, reci: LA ILAHE ILELLAH – ispunit ću ti potrebu.” – ”Musa reče: „Gospodaru, pa svaki Tvoj rob to gov¬ori.” – „Allah dž.š., reče: „O Musa, ko kaže: LA ILAHE ILELLAH – samo jedan puta u ovim danima, pa kad bi stavio sedam nebesa i sedam zemalja na jedan tas vage, a LA ILAHE ILELLAH, na drugi tas, pa zaista ono je teže i ovaj govor bi prevagnuo sve njih zajedno.“
A Muhamed a.s., je govorio: ”Najvrednije što sam rekao ja i ono što su rekli po¬slanici prije mene u danima ove desetine je: LA ILAHE ILELLAH, VAHDEHULA ŠERIKELEH.
Eto, to je to, ukratko, ti posebni dani koje svaki vjernik i vjernica, musliman i muslimanka, treba da provedu na poseban način, sa željom da postignu Allahovu milost (rahmet), oprost (magfiret) i uputu (hidajet). ”Eto toliko! A ko poštuje Allahove svetinje, uživaće milost Gospodara svoga…” (El-Hadž, 30) ”Eto toliko! Pa ko poštiva Allahove propise – znak je čestita srca.” (El-Hadz, 32)
U poznatom hadisu Poslanik s.a.w.s. je rekao da je Islam izgraden na pet stubova,svjedocenju Allahove jednoce,namazu,postu,zekjatu i hadzdzu.Dakle,hadzdz spada u istu ravan obaveza kao i namaz,zekjat i post.I cinjenjem hadzdza i njegovih obreda insan se priblazava Allahu i Njegovoj dobroti.Poslanik s.a.w.s. u drugom hadisu je rekao da se svaki covjek najvise Allahu priblizava kroz farz-ibadete,nakon njih kroz sunnet-ibadete.Dakle,hadzdzom Allahov rob dolazi Allahovoj milosti blize i Njegovom zadovoljstvu.
Sami hadzdz,kao zadnji dio upotpunjavanja Islama,sa sobom nosi i obuhvata prethodne islamske sharte.Dakle,hadzdz u sebi ima dimenziju materijalnog izdvajanja sto podsjeca na zekjat,kao i duhovnu dimenziju sto podsjeca na namaz,kao i dimenziju odricanja od razlicitih zabrana sto podsjeca na post.I hadzdz kao takav upotpunjuje Islam svakog covjeka,islam kojeg kao takvog nosimo u dusama,djelima i zivotu u svakom smislu.
Allah dz.s. je rekao:“Hodocastiti Hram(Kabu),duzan je,Allaha radi,svako ko je u mogucnosti.“
Allahov Poslanik s.a.w.s. je rekao:“Ko bude imao opskrbu i prevozno sredstvo da moze doci do Bejtullaha, a ne obavi hadz, nista mu nije ostalo do da umre kao zidov ili krscanin, zato sto Uzviseni Allah u Svojoj Knjizi kaze: “Hodocastiti hram duzan je, Allaha radi, svako ko je u mogucnosti.”(Tirmizi, Sunen, “Kitabul-hadzdz”).
Prenosi se da je neki covjek dosao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, i upitao ga: “Moj babo je umro, a nije obavio hadz koji je bio duzan. Hocu li ja obaviti hadz za njega?” “sta velis”, upitao ga je Poslanik, s.a.v.s, “da je tvoj babo ostao nekom nesto duzan, bi li ti to morao vratiti?” “Da”, odgovorio je. “Obavi hadz za svoga babu”, rekao mu je(Darekutni u Sunenu).
Dakle,iz navedenih ajeta i hadisa se da jasno zakljuciti obaveznost obavljanja hadzdza,kao i da se taj dug prema Islamu moze vratiti i nakon smrti.
Sami cin hadzdza ima svoje ruknove,bez kojih se hadzdz ne prima,od kojih je najvazniji Arefat,tj.stajanje na Arefatu.Poslanik s.a.w.s. u jednom hadisu je rekao:“Hadzdz je stajanje ne Arefatu“.Dakle,onaj ko na dan Arefata ne bude prisutan na tom brdu,onda mu hadzdz nece biti primljen.
Ostali ruknovi su nijet,tj.oblacenje Ihrama,tawaf oko Ka’be(tawafuz-zijare).Ovi ruknovi sa sobom nose i mogucnost iskupljenja ako se propuste,dok to nije slucaj sa Arefatom.
Poslanik, s.a.v.s, je rekao: “Ko obavi hadz a da nije imao odnos sa zenom niti grijeh pocinio vratit ce se (kuci cist od grijeha) kao na dan kad ga je majka rodila.”(Muttefekun alejhi). “Za hadz u toku kojeg nije grijeh ucinjen jedina nagrada je dzennet.”(Muttefekun alejhi).
Neki od ciljeva i poruka hadzdza su:
-jednakost ljudskog roda u odnosu jednih naspram drugih.Dakle,sve hadzdzije medu kojima su neki bogati a neki siromasni,ali i pored toga svi jednako stoje pred Allahom,u istoj odjeci,istoj kibli okrenuti,istim obavezama svezani,istim mjestom istim vremenom…Ovo je ujedno i jedna od najvecih poruka hadzdza.Islamsko bratstvo i zajednistvo.Dzemat.
-spremnost na zrtvu i ustrajnost je takoder poruka hadzdza.Jer hadzdz trazi materijalnu pozrtvovanost,trazi fizicku pozrtvovanost i na kraju trazi prinosenje zrtve,tj.kurbana.Sveukupno je to poruka hadzdza za zivot i poslije hadzdza,da svako od nas bude spreman da se materijalno zrtvuje za opce dobro ljudi i muslimana,kao i pozrtvovanost za opce dobro ljudi i musliman kroz fizicki rad i nastojanje.
-predanost Allahu kroz hadzdz,jer se obredima hadzdza vjernik predaje bez ikakvog pogovora i trazenja logike.Dok svi sarti imaju sa sobom i izobilje logike,toliko hadzdz ima“sifrovanih“ poruka i obreda.Nikako se vjernik ne pita u razloge zbog kojih se kruzi oko Ka’be sedam puta,niti se trazi logika u tome,niti se trazi logika oblacenja Ihramaniti trcanja izmedu Saffe i Merwe,kao niti zbog cega se stoji na Arefata?Sve to vjernik prihvata kao svoju neupitnu predanost Allahu i opredjeljenost ka Islamu.Sve zajedno,vjernik time potvrduje svoje ubjedenje u istinitost Islama.
-cistoca vjernika,duhovna i vanjska.Ihrami simboliziraju cistocu vjernika kojom treba biti ukrasen,cistocu tijela,okoline i svega sto okruzuje zivot jednog vjernika.Dok potenciranje na necinjenu grijeha tokom obreda hadzda simbolizira na unutarnju i duhovnu cistocu kojom se treba vjernik kititi.
-bitnost vremena u zivotu vjernika,jer su svi obredi hadzdza vezani za vrijeme i jedan obred ne moze ici ispred drugoga niti drugi ispred prvoga,i vjernik daje veliku bitnost vremenu i organizovanju vremena.U tom vremenu vjernik uci bitnost slobodnog vremena,bitnost vremena u mladosti.
-potrebu za saburom,jer su svi obredi hadzdza povezani sa strpljenjem,sa teskocama koje hadzdzije strpljivo podnose.I vjernik svjestan sabura i spreman da zivi uz sabur,mnogo lakse dolazi do svakog cilja i svake zelje.
Molim Allaha dz.s. da se okoristimo ovim govorom,da bude dokaz za nas na Sudnjem Danu a ne protiv nas. Amin
Molimo Allaha, dž.š., da nam podari olakšanje na samrti, svjetlo u kaburu, težak mizan dobrim djelima i spasi nas od kazne na oba svijeta. Amin!

Mesdžid BIKC Brauna, 28.10.2011 g./ 01.Zu-l-hidždže, 1432 h.g./Hatib: Abdulah-ef. Čajlaković