Uspravljanje Ferhadije jača ponos bošnjačkih povratnika

Uspravljanje Ferhadije jača ponos bošnjačkih povratnika

muftija-osman-ef-kozlicObjavljeno ponedjeljak, 01 Decembar 2014 11:12

„Uspravljanje Ferhadije jača ponos bošnjačkih povratnika“, poruka je muftije dr. Osman-ef. Kozlića koji ovaj put govori o šeher Banjoj Luci; o skorom dovršenju radova na obnovi Ferhadije; o neuvođenju grupe nacionalnih predmeta za bošnjačku djecu u Osnovnoj školi u Vrbanjcima kod Kotor Varoši; o budućem islamskom školskom centru u Banjoj Luci; o socijalnoj strukturi povratnika…

Uvaženi muftija, nedavno ste inaugurirani na funkciju muftije banjalučkog. I suviše je malo vremena otkad obnašate ovu časnu i odgovornu dužnost da bismo pravili osvrt na prijeđenu dionicu. Međutim, Bošnjaci Banje Luke obradovani su činjenicom da ste i s porodicom prešli u ovaj grad. Tako Vaša djeca i školu pohađaju u gradu na Vrbasu. Hoće li Vaš primjer utjecati i na ostale Bošnjake koji obnašaju odgovorne funkcije u društveno-političkom životu u RS da i žive u gradovima u kojima predstavljaju svoj narod?

muftija-osman-ef-kozlicMuftija dr. Osman ef. Kozlić: Prije svega, želim iskoristiti ovu priliku da poselamim cijenjene čitatelje našeg Preporoda. Drago mi je što su Bošnjaci Banje Luke, kao i mnogi Bošnjaci širom BiH, obradovani činjenicom da sam s porodicom prešao u grad na Vrbasu. Moram priznati da ja o drugoj opciji nisam ni razmišljao. Samo mi je bilo važno da dobijem podršku supruge i moje djece. To mi je bila najveća briga, jer nisam mogao zamisliti varijantu u kojoj bi bili razdvojeni. Hvala Bogu, našli smo zajedničku riječ i sada smo u Banje Luci. Hoće li moj primjer pozitivno utjecati na neke Bošnjake koji obnašaju odgovorne funkcije u društveno-političkom životu u RS? O tome nisam razmišljao. Ako je suditi po reakcijama ljudi u oba entiteta, mislim da će to pozitivno utjecati na naše predstavnike. Treba imati na umu da u Banjoj Luci ima Bošnjaka koji rade u raznim državnim institucijama. Ne treba zamjeriti onima koji dolaze na posao iz nekog grada u Federaciji ili ovdje provedu radnu sedmicu.

Kako Vam se dopada Banja Luka i je li bilo teško članovima Vaše porodice da se poslije Tuzle, gdje ste do sada živjeli, naviknu na ovaj grad u sevdalinkama toliko puta opjevan?

Muftija dr. Osman ef. Kozlić: Moram priznati da mi se Banja Luka svidjela: rijeka Vrbas, zelenilo, miris lipe, prijatni ljudi. Naravno, još je rano govoriti da li smo se navikli, rano je iznositi ocjene. Tuzla nam je ostala u srcu, tamo imamo puno prijatelja i uvijek ćemo tamo rado navraćati. Najvažnije nam je da su djeca nastavila pohađati školu. Malo jeste neobično u odnosu na situaciju u Tuzli, ali mislim da će ovo za sve nas biti jedno značajno iskustvo. Treba naglasiti da je Banja Luka grad koji pruža mnogo mogućnosti, da je to poslije Sarajeva najveći grad u BiH, grad u koji mnogi rado navraćaju. Ono što je najvažnije, sva građanska prava regularno ostvarujemo, bez ikakvih problema.

Danas, 17. 10. 2014., dok sam sjedio u prostorijama Medžlisa Islamske zajednice Banja Luka, došao je aktivista jednog gradskog džemata i prijavio razbijanje prozora na tamošnjoj džamiji. Nažalost, i 19 godina poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma pojedinci ili grupe razbijaju džamijske prozore, uništavaju nišane na mezarjima, devastiraju imovinu IZ. Najčešći epilog tih nemilih događaja svede se na izvještaje: istraga u toku, počinioci u bjekstvu, a kad se uhvate i privedu „dijagnosticiraju“ im se razne vrste ludila, neuračunljivosti. Šta učiniti da takvih nedjela više ne bude, te, ako ih bude, da ona budu adekvatno sankcionirana?

Muftija dr. Osman ef. Kozlić: Od svih pitanja koje mi novinari postavljaju ovo mi izgleda najteže. Tačno je da takvih pojava, nažalost, ima još uvijek. Međutim, valja istaći da su ovo sporadični slučajevi i da posljednjih godina, hvala Allahu, gotovo da i nema incidenata ovog tipa u Banjoj Luci, Prnjavoru, Bosanskoj Gradišci, Bosanskoj Dubici. Najčešće su izgrednici huligani koji slave neku pobjedu ili oplakuju poraz nakon utakmica. Oni tu svoju euforiju iskale na prozorskim staklima džamija ili zgrade medžlisa. Žao mi je što se na taj način devastira imovina IZ, što se skrnave mezarja ili groblja, ali mi je, isto tako, žao što su neki neodgojeni do te mjere da nasrću na svetinje i sakralne objekte. Naravno, veoma često nismo zadovoljni sa činjenicom da organi reda ovakve scene ne preveniraju. Ključ je u razgovoru i saradnji koje moramo poduprijediti. Građani jedne lokalne zajednice moraju aktivnije sarađivati sa policijom, općinskim organima vlasti, a pod time mislim i na organe IZ na lokalnoj razini koji u tome moraju imati značajnije učešće. Mislim da se tako mogu prevenirati nemili događaji, ali i unaprijediti vlastita organizacija. Ako vi poduzmete sve mjere predostrožnosti u cilju zaštite objekta i imovine, pomoći ćete sami sebi, ali i policiji kojoj ćete pomoći da evidentira i procesuira moguće počinioce. Treba, dakle, prvo svezati devu pa se tek onda pouzdati u Allaha. Želim ovdje spomenuti veoma konstruktivnu ulogu Međureligijskog vijeća u BiH, Emira Kovačevića i njegovu ekipu. Oni se veoma brzo oglase i nađu na licu mjesta. Kad pravoslavni sveštenik i imam u Banjoj Luci zajedno osude incident, to je za svaku pohvalu. Ukratko, očekujem uskoro, ako Bog da, da će ovakvih vijesti biti sve manje, a više onih lijepih i pozitivnih.

Iduće godine očekujemo otvorenje Ferhadije

U toku su završni radovi na obnovi Ferhadije. Njeno ponovno uspravljanje ojačalo je ustrajnost bošnjačkog naroda da o(p)stane u Banjoj Luci. Dokle se stiglo sa radovima na Ferhadiji i kad bi se moglo očekivati njeno zvanično otvorenje?

Muftija dr. Osman ef. Kozlić: Kada sam govorio o ljepoti Banje Luke namjerno nisam spomenuo Ferhadiju jer sam znao da će jedno pitanje biti vezano za nju. Banja Luka sigurno ne bi bila tako lijepa da je ne krasi jedna od najljepših džamija na Balkanu. S koje god strane je pogledate, zapahne vas njena ljepota. Ona je toliko lijepa i značajna da razmišljamo o podnošenju zahtjeva za njeno uvrštavanje na UNESCO listu svjetske baštine. Za to će biti potrebni dodatni napori i sredstva, ali mislim da vrijedi pokušati. Što se radova tiče, do kraja građevinske sezone očekujemo završetak radova. Tako su nam rekli predstavnici Turske razvojne agencije (TIKA) i izvođača radova, firme Neimar iz Sarajeva. Želim ovom prilikom da se zahvalim narodu Turske i predstavnicima TIKE koji nesebično pružaju finansijsku pomoć u obnovi naših džamija. Prije nekoliko dana u Ferhadiji smo imali sastanak stručne ekipe koja je trebala odrediti model unutrašnjeg oslikavanja i kaligrafiskih natpisa. Nastojimo koliko god je moguće očuvati njen autentičan izgled. Uporedo se rade turbeta i šadrvan, odnosno vanjsko uređenje. Ukratko, očekujemo, ako Bog da, da ćemo naredne teravije i bajrame klanjati u Ferhat-pašinoj džamiji. Očekujemo njeno svečano otvorenje iduće godine, ako Bog da.

Ni u tekućoj školskoj godini Ministarstvo prosvjete bh entiteta Republika Srpska nije uvelo nacionalnu grupu predmeta u školama u Vrbanjcima i Konjević-Polju. Budući da su Vrbanjci na području Muftijstva banjalučkog, kakva je trenutna situacija sa bošnjačkom djecom koja su pohađala školu u Vrbanjcima?

Muftija dr. Osman ef. Kozlić: Žalosno je da se u 21.stoljeću postavljaju pitanja vezana za prava djece, da se kod nas ne poštuje ni Konvencija o pravima djece Generalne skupštine UN. Svakom djetetu se moraju obezbijediti osnovna prava, a učenje maternjeg jezika i nacionalne historije ne smije biti upitno. Ja sam apelirao u mojim javnim istupima, razgovarao sa ministrom obrazovanja u vladi RS, razgovarao sa roditeljima djece da se iznađe neko prelazno rješenje, da se postigne kompromis. Rekao sam ministru da mi trebamo prestati praviti probleme tamo gdje ih nema i da vlasti trebaju početi rješavati konkretna životna pitanja građana. Nažalost, nije bilo spremnosti da se ovaj problem riješi. Nezgoda je i u tome što je bilo vrijeme prije izbora, tako da su u Vladi gospođe Cvijanović vjerovatno smatrali da to pitanje treba odložiti. Roditelji su odlučili da ustraju u svojim zahtjevima, da se i za njihovu djecu u Vrbanjcima, po uzoru na Konjević Polje, organizira instruktivna nastava. U međuvremenu su pravdu potražili na Okružnom sudu u Banjoj Luci, a ovaj Sud je uvažio njihovu žalbu i slučaj vratio Opštinskom sudu u Kotor Varošu na ponovno razmatranje. Spomenuti predstavnici vlasti u RS su jasno naznačili da će poštovati odluke sudskih organa. Treba istaći i to da je reisul-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović upriličio posjetu Vrbanjcima, gdje je predvodio džumu namaz i razgovarao s roditeljima. On je jasno istakao da će Islamska Zajednica u BiH pružiti potrebnu podršku, ali da je ovo samo privremeno rješenje njihovih problema. Očekujemo da će se ova pitanja uskoro naći na dnevnom redu i da će političari smoći snage da na njih konačno stave tačku.

Vaš prethodnik muftija Edhem ef. Čamdžić pokrenuo je aktivnosti oko otvaranja medrese u Banjoj Luci. Za bh medije muftija Čamdžić tada je kazao: „Posebno je važno otvaranje medrese. Ona bi bila moderna islamska gimnazija. Mi danas imamo preko 50 učenika u raznim medresama, a Muftiluk banjalučki nema svoje medrese.“ Doista, dokle se stiglo s pričom o budućoj banjalučkoj medresi koja bi bila nasljednica Ferhad-pašine i drugih medresa koje su nekada postojale u Banjoj Luci?

Muftija dr. Osman ef. Kozlić: Muftija Edhem ef. Čamdžić pokrenuo je veliki broj aktivnosti i uradio mnogo na povratku naših imama i džematlija na području Muftijstva banjalučkog. Slično bi se moglo reći i za naše ostale muftije koji su puno uradili na područjima svoga djelovanja, a kada je ovo muftijstvo u pitanju, ne bih zaobišao ni muftiju Nusret ef. Abdibegovića. Drago mi je da je Islamska zajednica u BiH strateški opredjeljenja za izgradnju islamskog školskog centra u Banjoj Luci. Mi moramo sve učiniti da Banja Luka bude jedan od naših centara u kojem će biti, ako Bog da, pored Ferhat-pašine džamije, još dvije institucije od posebnog značaja za islam i muslimane, a to su Ferhat-pašina biblioteka i islamski školski centar. Još ne znamo kako će se on zvati, a najvjerovatnije, shodno našim strateškim smjernicama kada je obrazovanje u pitanju, to neće biti medresa. Regulacioni plan grada Banje Luke je usvojen bez ikakvih primjedbi u vezi našeg idejnog rješenja, a uskoro očekujemo da će se steći uslovi za izradu projekta i podnošenja zahtjeva za izdavanje urbanističke i građevinske dozvole. Prema našim saznanjima i očekivanjima, mi bismo na proljeće, uz Allahovu pomoć, mogli započeti radove na objektu. Inicijalna sredstva za ovu početnu fazu obezbjeđena su od strane Kuvajta i Rijaseta IZ u BiH. S obzirom na značaj takve odgojno-obrazovne institucije za muslimane u ovim krajevima, ne sumnjam da će se donatori javiti da nam pomognu da taj hajirli posao okončamo na vrijeme.

Kakva je kadrovska struktura na području Muftijstva?

Muftija dr. Osman ef. Kozlić: Mislim da je, s obzirom na okolnosti, kadrovska struktura na području Muftijstva banjalučkog zadovoljavajuća. Međutim, u poređenju sa ostalim našim muftijstvima ona je ponajslabija. Ovo pitanje se, čini se, nadovezuje na Vaše prethodno pitanje. Razlika je kada na području jednog muftijstva imate medresu, islamsku/bošnjačku gimnaziju ili koledž, ali i fakultet. Mislim da će se situacija promijeniti kada krenemo u realizaciju spomenutih projekata. Još jedno želim sasvim otvoreno istaći. Sa kapacitetima kojim trenutno raspolažemo, mi u dogledno vrijeme ne možemo načiniti značajne pomake. Time želim reći da bi Zajednica trebala više pažnje posvetiti Banjoj Luci, Mostaru i Goraždu, ali i Bijeljini i Podrinju. Naravno, ovo je i poziv svim našim ljudima širom svijeta da uzmu učešća i daju svoj doprinos. Svako može doprinijeti i bojati se Allaha, makar učešće vrijedilo pola hurme, kako kaže naš poslanik Muhammed, a.s. Nedavno me nazvao naš uvaženi prof. dr. Hilmo Neimarlija i obavijestio me da je, zajedno sa jednim svojim prijateljem, spremio i odabrao 160 naslova vrijednih knjiga za Ferhat-pašinu biblioteku u Banjoj Luci. Ovom prilikom mu se želim zahvaliti i pozvati i druge da slijede njegov primjer, da uvakufe dio svoga truda, vremena i sredstava za opće dobro.

Naši izabrani predstavnici moraju biti s narodom

Iza nas su još jedni izbori, ovaj put – opći. Na njih je izašlo nešto više od polovine građana koji su mogli birati predložene kandidate iz mnoštva bh stranaka, koalicija, nezavisnih kandidata. Imate li informacije koliko su se Bošnjaci sa područja Muftijstva banjalučkog odazvali na ovu građansku dužnost i jesu li na putu da tim svojim glasovima poprave mizernu brojku bošnjačkih predstavnika u organima vlasti RS?

Muftija dr. Osman ef. Kozlić: Još uvijek nemamo precizne podatke o broju Bošnjaka koji su glasali u RS. Međutim, dvije stvari su eividentne. Bošnjaci su odlučili da ne rasipaju glasove, nego da udruže snage i poprave, kako ste kazali, mizernu brojku svojih predstavnika u Narodnoj skupštini RS. Drugo, ovi izbori su nam pokazali da sa malo truda i pameti možemo načiniti značajne pomake. Ja sam u svojim javnim istupima otvorenu kazao banjalučkim medijima da ćemo mi posebno raditi na tome da u Narodnoj skupštini imamo svoje autentične predstavnike. Do sada smo imali uglavnom one koje izaberu stranke sa srpskim predznakom, ljude koji su izgubljeni u prostoru i vremenu, ljude koje mi Bošnjaci gotovo da i ne viđamo. Nadam se da je ovo samo početak onoga što bismo trebali raditi u narednom periodu. Već sada treba početi pripreme za naredne lokalne izbore, jer je tu stanje takvo da tamo gdje smo imali trećinu svojih predstavnika sada nemamo nijednog. To se mora promijeniti ukoliko želimo da nas neko ozbiljno shvati. Naš narod mora postati politički narod, naši izabrani predstavnici moraju biti s narodom, moraju slušati šta narod govori, konkretno mu pomagati da živi od svog rada. Ovdje želim spomenuti našu brojnu dijasporu koja ima srce, ali je raspamećena jer im mnogi lažni dušebrižnici jeftino prodaju priču. I njima se mora prići na jedan ljudski način, sa njima razgovarati. Oni su voljni da u ovome učestvuju i da organizaciono i finansijski pomažu svoju zemlju i svoj narod. U svakom slučaju, nadamo se da će naši predstavnici iz Koalicije Domovina uzeti učešća u novoj vladi RS, jer bi upravo oni mogli biti prevaga između dva politička bloka okupljena oko SNSD i SDS. Drago nam je što je kandidat Koalicije Domovina, gospodin Ramiz Salkić osvojio najviše glasova za potpredsjednika RS iz reda Bošnjaka. On i ministar Adil Osmanović su mi najviše pomogli da pristupim rekonstrukciji i obnovi zgrade Muftijstva u Banjoj Luci.

Živimo u teškim vremenima. Puno je osiromašenog naroda. Mnogi ljudi nemaju posla niti drugih mogućnosti da imaju kakva – takva novčana primanja. Jedva preživljavaju. Kakva je socijalna struktura stanovništva u tamošnjim džematima?

Muftija dr. Osman ef. Kozlić: Život našeg običnog čovjeka je težak, a kad se tome doda još i povratnika, onda je stvar potpuno jasna. Već smo kazali da je kadrovska struktura jedva zadovoljavajuća, a socijalna struktura stanovništva je poprilično loša.Ovdje je teže dobiti posao, školovati se. Mnogi naši mladi i obrazovani ljudi otišli su trbuhom za kruhom. Moraćemo se puno više angažirati da pomognemo našim ljudima da žive od svog rada. Ima tu raznih mogućnosti. Neki od onih koji su otišli sada nam se javljaju i nude svoju stručnu i finanijsku pomoć. Trebamo znati to iskorstiti. Nadamo se, uz Božiju pomoć, da ćemo umjeti povezati naše ljude, vladin i nevladin sektor i popraviti ovo trenutačno stanje.

Narod hoće posao, hoće da plasira ono što proizvede na svojoj njivi

Bosna i Hercegovina suočava se i sa ozbiljnim problemima demografske prirode. Sve je manje djece u našim porodicama, a velik je broj mladića koji se ne odlučuju za zasnivanje bračne zajednice. Ekonomska situacija izazvala je eroziju naših sela. Sve je više polupraznih i praznih kuća. U tim sredinama škole, nažalost, ostaju bez učenika. Šta nam je činiti da se zaustavi negativni demografski trend bh društva?

Muftija dr. Osman ef. Kozlić: Mislim da je ključ problema u promjeni političko-ekonomskog ambijenta. Ovi što žele da se bave politikom moraju shvatiti da retorika navodnog domoljublja, puna usta Bosne i Hercegovine ili ona tipa ne damo Srpsku, spasimo Srpsku, više ne pije vode kod običnog svijeta. Narod hoće da se urede korita rijeka Bosne, Vrbasa, Une, Save i Drine. Tu mislim na sve narode i građane ove zemlje. Narod hoće posao, hoće da plasira ono što proizvede na svojoj njivi. Tu nema razlike između Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih. Naš narod voli svoje selo, on želi tu da živi. Oni kojima je narod ukazao povjerenje na ovim izborima trebali bi znati da, ukoliko žele preživjeti na političkoj sceni, moraju se posvetiti ovim pitanjima. Ne smije se desiti da je kod nas teže zatvoriti, nego otvoriti firmu, da su nam doprinosi na platu 70%, dok su u Evropi 18 ili 20%, jer time se stimulira crno tržište i korupcija. Drugo, naša politika treba hitno ispraviti nepravdu i međuentitetsku diskriminaciju. Naši povratnici, Bošnjaci koji su se nakon preživjelih trauma vratili na svoja ognjišta ne smiju biti diskriminirani na način da određena svoja prava mogu ostvariti jedino ako prijave boravak u Federaciji. Tek kada ispravimo nepravdu možemo očekivati afirmaciju sela, početak obrađivanja 70% naše neobrađene zemlje, kao i poboljšanje demografske slike stanovništva i više djece u školskim klupama.

Kakvi su odnosi Islamske zajednice sa Pravoslavnom crkvom i Katoličkom crkvom u Banjoj Luci i RS u cjelini? Je li zaživio međureligijski dijalog?

Muftija dr. Osman ef. Kozlić: Ovdje ću biti kratak i koncizan. Ja sam ovdje svega tri mjeseca i rano je govoriti o tome. Ja sam optimista i očekujem uskoro susrete sa mojim kolegama iz Pravoslavne i Katoličke crkve. Mi naše odnose moramo unaprijediti. U ovim prvim mjesecima ja sam bio okupiran nekim drugim pitanjima, mojim statusom, onim o čemu sam govorio na početku ovog razgovora. Ne sumnjam da će do susreta na najvišem nivou između predstavnika vjerskih zajednica uskoro doći. Međureligijski dijalog nema alternativu. On je preduslov bilo kakvog mira i suživota na ovim prostorima, baš kao što kaže njemački teolog Hans Küng: ‘Nema mira među narodima, bez mira među religijama’.

Jeste li zadovoljni medijskim praćenjem rada Muftijstva, pogotovo od strane medija Islamske zajednice?

Muftija dr. Osman ef. Kozlić: Naravno da sam zadovoljan. Zahvalan sam svim medijima za korektnost u praćenju i interesiraju za rad Banjalučkog muftijstva. Naš odnos prema medijima mora biti korektan i profesionalan. Naravno da me posebno raduje kada se to odnosi na Rijasetov portal, Preporod ili Radio Bir.

(Preporod, 01. decembar 2014)

Check Also

Muftija Ljevaković: Post je štit!

Ramazan je jedinstvena prilika da vjernik i vjernica umnogostruče svoja dobra djela, da se pokaju …