Namaz – nacin obavljanja

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen –
03 Dzumade–l-Ula – 1437.H./12 Februar 2016. g.–Imam/Hatib: Abdulah ef. Cajlakovic

hutbaNamaz – nacin obavljanja

Neizmjerna hvala pripada Allahu koji nas je stvorio, dušu u nas udahnuo i koji dobro voli i za njega obilno nagrađuje. Salavat i selam neka su na Poslanika milosti koji voli svoj ummet i koji će se za njega zauzimati na Sudnjem danu. Salavat i selam neka je na njegovu porodicu, na ashabe, tabiine, šehide i sve Allahove dobre robove.

Postovane dzematlije, draga omladino;

Ukoliko se sjecate krenuli smo sa ovim svetim mjestom – dzamijom, pravilima i respektom prema istoj, pa smo govorili o karti za Dzennet – Sehadi, a zadnji put smo govorili o fundamentu – temelju nase vjere, tj. Namazu. Danas nastavljamo na tu temu. Kaže Allah Uzvišeni: “Neka je slavljen onaj koji je svog roba u jednom dijelu noći preveo iz Mesdžidul-Harama u Mesdžidul-Aksa čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu pokazali neka znamenja naša, zaista je On Onaj koji sve čuje i sve vidi.” (Al – Isra, 1) Ovim riječima Allah Uzvišeni započinje kazivanje o jednom izuzetno važnom događaju koji se desio još prije hidžre. Ovaj događaj o kojem Allah govori je poznat pod nazivom „Isra’ i mi’radž”.
Isra i mi’radž su dva međusobno povezana događaja. Prvi El-isra je noćno putovanje gdje je Muhammed a.s. iz Mekke uzjahao Buraka i sa njim došao do Jerusalima tj. Mesdžidul-Aksaa. Nakon toga je bio uzdignut na nebo do Allaha Uzvišenog (El-Mi’radž) te se iste noći vratio u Mekku. Ovaj događaj sam po sebi predstavlja jednu od mudžiza našeg Poslanika koja je u njegovo doba bila nemoguća.
Na svom putovanju Poslanik a.s. se susreo sa brojnim poslanicima kojima je čak u El-Mesdžidul-Aksa predvodio namaz. Najinteresantniji njegov susret je bio susret sa Musaom a.s. kojeg je zanimalo šta će mu Allah narediti i šta će mu u obavezu staviti. Naš Poslanik a.s. nakon što je uzdignut do krajnjih granica dokle jedno biće može doprijeti se obratio riječima punim hvale, strahopoštovanja, ljubavi i milosti: Poslanik je započeo svoj razgovor sa Allahom sljedećim riječima: Ettehijatu lillahi ves-salavatu vet-tajjibatu. Najljepši pozdravi i salavati Allahu.
A Allah mu odgovara: Esselamu alejke ejjuhen-nebijju ve rahmetullahi ve berekatuhu. Neka je na tebe mir o Allahov poslaniče, Allahov rahmet i berićet. A Poslanik mu odgovara: Esselamu alejna ve ala ibadillahis-salihin. Neka je mir na nas i na Allahove dobre robove. A zatim je melek Džibril izustio: Ešhedu en la ilahe illallah ve ešhedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu. Svjedočim da nema boga osim Allaha i svjedočim da je Muhammed a.s. Njegov rob i Njegov poslanik.
Ovo je bio Poslanikov direktni razgovor sa Allahom. Zamislimo koja je to ljepota direktno razgovarati sa Allahom. Imamo li mi mogućnosti da ovako razgovaramo sa našim Gospodarom? Kako i na koji način?
Odgovor na ovo pitanje bi bio da i mi možemo sa Allahom razgovarati direktno kroz namaz, a putem Kur’ana se Allah obraća nama i Allah direktno razgovara sa nama.
Dok je boravio kod Allaha Poslanik je dobio naredbu da on i njegov ummet moraju u toku dana i noći klanjati 50 namaza.
Poslanik a.s. je ovo prihvatio i krenuo nazad. Kada je prolazio pokraj Musa a.s. upitao ga je šta mu je Allah naredio, a on mu reče klanjanje 50 namaza u toku dana i noći. Musa a.s. koji je bio iskušan sa sličnom naredbom mu reče da se vrati i da moli Allaha da umanji broj namaza. Poslanik a.s. se vraćao između Allaha i Musaa a.s. sve dok nije ostalo da se klanja 5 namaza te Allah reče: Ovih 5 namaza imaju vrijednost kao prvobitno naredjenih 50. Poslanik a.s. više nije imao hrabrosti da traži od Allaha smanjenje broja namaza tako da je na tome i ostalo.
Namaz je najveći i najljepši poklon koji je darovan Muhammedu a.s. i njegovom ummetu. Da li smo prihvatili ovaj poklon od Allaha ili smo ga negdje zabacili kao što se čini sa neželjenim poklonima? Da li smo ovom poklonu dali njegovo mjesto koje zaslužuje? Da li smo svjesni njegove vrijednosti? Znamo li zašto je namaz tako značajan? Šta učimo kada smo u namazu?
Namaz je kako ga islamski pravnici definišu poseban način zahvaljivanja Allahu dž.š. koji se sastoji iz posebno propisanih radnji, započinje sa tekbirom a završava se sa selamom.
Kada pogledamo formu namaza vidjećemo da se sastoji od posebnih pokreta i formi. U njemu imamo skrušeno stajanje, gledanje ispred sebe, dizanje ruku prilikom tekbira, pregibanje preko polovine tijela, padanje na tlo i dodirivanje tla koljenima, rukama, čelom i nosom, zatim imamo sjedenje i na kraju okretanje na desnu pa na lijevu stranu. Ovo su dakle forme ili tjelesne kretnje u namazu.
Posmatrajmo stajanje. Ono mora biti skrušeno, mora ukazivati da stojimo pred nekim veoma moćnim i jakim ali ujedno milosnim i blagim. Stajanje pred onim koji se nalazi na višem položaju je oduvijek bio izraz poštovanja. Kada djeca dočekuju svoga babu na nogama ili kada supruga dočekuje svoga muža ili učenici svoga učitelja, sve je to znak poštovanja. Stajanje je upravo prvi znak kojim iskazujemo poštovanje i zahvalnost Uzvišenom Allahu.
Još veći izraz poštovanja je naklanjanje. I dan danas je prisutno u nekim dijelovima svijeta da se podanici naklanjaju svome kralju ili kraljici. Postoje dvije vrste naklanjanja. Prvo je blago naklanjanje uz pregibanje samo gornjeg dijela tijela, a drugo je duboko naklanjanje gdje se čovjek pregiba preko polovine svog tijela. Upravo ovaj način činjenja rukua je propisan u namazu gdje se tijelo pregne preko polovine tijela čineći ugao od 90 stepeni, rukama se obuhvate koljena, leđa se isprave, a oči nam gledaju u nožne prste. Ovo je najpotpuniji način činjenja rukua. Teško li se onima koji mogu ovako ruku da učine ali ga ne čine. Teško li se onima koji kada učine ruku ne ostanu na rukuu, ne smire se, nego odmah se vraćaju nazad kao što je slučaj kod onih koji isuviše brzo klanjaju. Samim načinom činjenja rukua pokazujemo koliko poštujemo Allaha. Zamislimo sebi da nas Allah gleda, (a On nas zasigurno vidi), zar ne bi trebali pokazati kompletnim svojim namazom skrušenost i bogobojaznost!?
Sljedeća forma koja je bila i ostala najdublji izraz poštovanja, pokornosti i pocasti jeste spuštanje svoga lica na zemlju, tj. činjenje sedžde: „Ono što žele – vjernici će postići, oni koji molitvu Svoju ponizno obavljaju.” (Mu’minun, 1-2)
Kada se sedžda čini onda moramo paziti na tadili erkan, njeno upotpunjavanje kao i na činjenicu da prilikom sedžde ne smijemo spuštati naše laktove na zemlju, jer kako Poslanik a.s. kaže tako pas čini kada leži. Naše laktove moramo odignuti od zemlje, čelo, nos i nožni prsti moraju tlo dodirivati i tek kada se smirimo onda tri puta izgovoriti: Subhane rabbijel eala. Zatim se ispravljamo u sjedeći položaj izgovarajući tekbir, gdje malo predahnemo, a lijepo je izgovoriti i sljedeću dovu: Rabbigfirli verhamni ve afini ili samo Rabbigfirli, te se ponovo spuštamo na sedždu.
Sedždom se mi približavamo Allahu. Sedžda je bila uzrok da je šejtan postao proklet i time zaslužio vječnu džehennemsku patnju. Zato i oni koji neće sedždu Allahu da čine pitam se šta očekuju???
Sedžda je jedinstven položaj u namazu. Fizička komponenta namaza nije samo gimnastika za tijelo, nego ima i niz medicinskih i zdravstvenih prednosti za tijelo čovjeka. Ovdje treba spomenuti i hadis Allahovog Poslanika s.a.v.s. u kojem kaže da je namaz lijek za mnoge bolesti. Vjernik koji redovno obavlja namaz, pogotovo u džamiji, zaštićen je od mnogih bolesti, a da to možda i ne zna.
Sedžda je vrhunac namaza i u hadisima se spominje da je čovjek u tom položaju najbliži Allahu. Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Rob je najbliži svome Gospodaru kad je na sedždi, zato dovite kad ste na sedždi” (Buhari) Aiša r.a. prenosi da je Poslanik s.a.v.s. običavao dugo biti na sedždi, čak toliko da je znao učiti po pedeset ajeta iz Kur’ana u tom položaju prije nego digne glavu. (Buhari)
Sedzda je od velike važnosti za psihu čovjeka jer ga smiruje i daje mu snagu u životu koji je ispunjen brigama. Kada čovjek čini sedždu, njegovo cijelo tijelo je aktivno i u pokretu. Na taj način većina mišića (ako ne i svi) su u aktivnom kretanju, što predstavlja i izvanrednu tjelesnu vježbu. Ruke su u specifičnom položaju i podlaktica i mišići ruku predstavljaju glavni oslonac dok je čovjek na sedždi. To je vježba za mišiće gornjih udova.
Položaj sedžde je jedini položaj u kojem je mozak (tj. glava) čovjeka u nižem položaju od njegovog srca i tad krv snažno teče prema mozgu, dok se u svim ostalim položajima (čak i u ležećem položaju) mozak nalazi iznad srca i srce tada radi suprotno gravitaciji kako bi krv dostavilo do mozga.
U položaju sedžde mozak dobija više hrane zbog pojačane cirkulacije krvi, a to ima pozitivan utjecaj na pamćenje, vid, sluh, koncentraciju, psihičke i ostale kognitivne (misaone) sposobnosti. Ljudi koji redovno obavljaju namaz imaju jaču volju i lakše i brže se snalaze kad dospiju u životne teškoće. Rjeđe imaju glavobolje, probleme psihološke prirode i ostale smetnje kognitivnih funkcija.
Sedžda predstavlja i svojevrsnu vježbu za mišiće vrata. Kad je čelo na tlu, mišići vrata su oslonac za teret i pri tome jačaju. Jači vratni mišići znače bolju zaštitu za vratne pršljenove. Osoba koja redovno obavlja pet dnevnih namaza obavi dnevno samo od farzova 34 sedžde. Time se vratni mišići jačaju do te mjere da takve osobe vrlo rijetko obolijevaju od ukočenosti vrata ili ledja.
Nakon obavljene sedžde sljedeći položaj u koji dolazi tijelo klanjača je ili sjedenje ili ustajanje u uspravni položaj. Tad čovjek sjedi mirno, a njegove ruke su ispružene na koljenima. To je položaj sličan opuštajućem položaju yoge i pozitivno djeluje na zdravlje i psihu.
Veoma je bitno znati šta učimo na namazu, jer tako se možemo dublje uživjeti u namaz. Bilo bi dobro kada bi makar određene dijelove naučili napamet, kao što je prijevod Subhaneke, Euze, Bismille, Fatihe i onoga što učimo na rukuu i sedždi.
Prva stvar koju činimo prilikom namaza jeste donešenje tekbira gdje dižući ruke izgovaramo tekbir (Allahu ekber) Allah je najveći. Zatim vežemo ruke i učimo Subhaneke koji u prijevodu glasi: Slava Tebi moj Bože i hvala Ti, uzvišeno je ime Tvoje i nema drugog boga osim Tebe. Zatim proučimo Euzu i Bismillu: Utječem se Allahu da me sačuva od prokletog šejtana. U ime Allaha Milostivog Samilosnog. A nakon toga Fatihu koja u prijevodu glasi:
1.Tebe, Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo,2. Milostivog, Samilosnog,3. Vladara Dana sudnjeg,4. Tebi se klanjamo i od Tebe pomoc tražimo!5. Uputi nas na pravi put,6. na put onih kojima si milost Svoju darovao,7. a ne onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, niti onih koji su zalutali!
Nakon Fatihe proučimo jednu suru te poslije činimo ruku gdje tri puta izgovaramo: Subhane rabbijel-azim – Slava Gospodaru velikom. Nakon što smo to izgovorili uspravljamo se i izgovaramo: Semiallahulimen hamideh – Čuje Allah onoga ko Ga hvali, a zatim: Rabbena lekel hamd – Gospodaru naš Tebi hvala. Izgovarajući Allah je najveći spuštamo se na sedždu i izgovaramo tri puta: Subhane rabbijel eala – Slava Gospodaru Uzvišenom. Ovo se ponavlja kroz cijeli namaz gdje na kraju dolazi ettehijatu, salavati i dove te se preda selam koji u prijevodu glasi: Neka je na vas Allahov mir i rahmet na desnu i i neka je na vas Allahov mir i rahmet na lijevu stranu. Dok potiremo lice rukama izgovaramo: Bože naš Ti si mir i od Tebe dolazi mir, Slavljen Si o vlasniče uzvišenosti. Ovim završavamo naš namaz poslije kojeg činimo zikr kojeg je isto tako dobro napamet memorisati kako bi se uživjeli u ono što učimo.
Molim Allaha da nas i naše porodice učini od onih koji redovno namaz obavljaju. Molim Allaha da nam omili pokornost, činjenje dobrih djela i da u namazima nalazimo smirenost i radost naših očiju. Amin.

Check Also

RAMAZANU STA NAM OSTAVLJAS

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji– Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen – 02. SEWWAL – 1442.H. …

RAMAZAN-BAJRAMSKA HUTBA–PORUKA

Imam Abdulah – ef. Čajlaković – 13. Maj 2021 g.MESDZID BIKC BRAUNAU – MAUERKIRCHEN خطبة عيد …