Knjiga djela te ceka

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen –
29 Rebiu-l-ahir – 1438 .H. / 27. Januar 2017. g. –Imam/Hatib: Abdulah Cajlakovic

Knjiga djela te ceka

Hvala Allahu koji nas je uputio ka nuru Islama, i koji nas je učinio muslimanima. Neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika Muhammeda a.s. na njegovu porodicu, časne ashabe i sve one koji ih slijede u dobru do kijametskog dana.

Postovani dzemate, draga omladino;
Predaja kazuje o ucitelju koji je studentima unaprijed dao pitanja za test. Ispit je podjelio na dva roka, a ukupno pitanja je bilo samo sedam. U prvom tri, a u drugom roku cetri pitanja. Naravno, neki povjerovase ucitelju, neki ne, neki poloze a neki padnu na ispitu. Naime, o kome se radi. Radi se o ucitelju svih vremena, najboljem pedagogu i odgajatelju Muhamedu a.s. a nama kao njegovim studentima je zadao sedam pitanja na koja moramo odgovoriti tokom dva ispitna roka.
Prenosi se da je Poslanik rekao: „Svaki covjek ce imati dva ispitna roka, odnosno sedam pitanja. Tri u Kaburu i cetri na Sudnjem Danu. Posto je Poslanik Milostiv voljom Bozijom, dao nam je ta pitanja unaprijed. Prvi ispitni rok je dakle u Kaburu i tu imamo samo tri pitanja: Ko ti je Gospodar, ko ti je Poslanik i koja ti je vjera???
Radi se o pitanjima koja samo zvuce lahka, na zemlji jako lahka, a ispod zemlje jako teska, kao crna zemlja. Na zemlji odgovor zna svako, pa cak i ne muslimani. Medjutim ispod zemlje, u kaburu punom tame, tmine i mraka, u prostoru tijesnom, napustenom od svakoga, stanje je potpuno drugacije. Zatim dolazi Melek Israfil, koji kada puhne drugi tada put u rog najavit ce drugi ispitni rok. Vidjet ces tada brate kolone usijanih glava koji nesumicno hode ka mjestu gdje ce odgovarati druga cetri pitanja.
Isto kao i Kabur i taj Dan nije kao ostali dani koje poznajemo. Dan uzasne patnje, straha, dan kada i majka zaboravlja svoje dojence, dan kada brat od brata, otac od sina, sin od oca ce bjezati, dan koji ce trajati koliko 50 hiljada nasih godina.
To je rok gdje Gospodar usmeno pred svima pita zavrsni ispit. Pa dalje nastavlja Poslanik i kaze: „Nece se pomaknuti noge roba na Sudnjem Danu, dok ne bude pitan za cetri stvari: Zivotnu dob – u sta je zivot potrosio; Mladost – kako ju je proveo; Novac – kakao ga je zaradio i u sta ga je potrosio; Znanje – kako ga je upotrijebio.“ Teska pitanja, zahtjevaju obrazlozenje a usmeno ih polazes pred Gospodarom Nebesa i Zemlje. A tvoje odgovore cuju i svi ostali ljudi. Na dunjlauku, mozes ispit odgoditi. Mozes pasti, pa ponovo izaci.
Ali, tu smo na Danu kada popravnog nema. Zapitajmo se braco, da li cemo biti spremni odgovoriti i sve u detalje obrazloziti na ova pitanja. Jer onaj ko ne polozi ovih sedam pitanja, tri u Kaburu i cetri na Sudnjeme Danu Allah Uzviseni porucuje: „Stradat ce uistinu, oni koji na sudnjem Danu izgube sebe i porodice svoje. Eto, to je pravo stradanje“. (Ez-zummer, 15)
Bilježi Hatib, da je vođa pravovjernih Alija r.a. rekao: “Ljudi, upamtite od mene pet savjeta. Neka se niko od vas ne boji osim za svoje grijehe. Neka se niko od vas ne nada ničijem dobru osim dobru od svoga Gospodara. Neka se niko od vas, ako ne zna, ne stidi da nauči. Neka se niko od vas ne stidi, ako bude upitan o nečemu što ne zna odgovoriti, da to prizna, i znajte da je ustrajnost u činjenju dobra isto što i glava u odnosu na tijelo. Kada glava bude odvojena od tijela, tijelo je beskorisno. Tako i djelo dobro u kojem čovjek ne ustrajava, nema vrijednost.“
Svaki čovjek pred Boga će stati i knjigu djela svojih vidjeti. Ta knjiga ništa ispustila nije. Sve je zapisala, dobro koliko trun i grijeh svaki ma koliko sitan bio. Sve u knjizi djela naših stoji. Neki će se tom susretu radovati jer su Dunjaluk živeći dobro činili, a neki će: “Kamo sreće da sam prašina bio“ povikati, jer će tek tada postati svjesni da su promašaj načinili što su izvan pokornosti Stvoritelju živjeli. Čovjek se ne treba plašiti ničega, ni starosti, ni smrti, ni susreta s vladarom, ni susreta s neprijateljem… Čovjek koji je svjestan da mu život traje vječno, takav se samo i uvijek plaši za grijehe svoje i bori se da ih je što manje i tevbom ustrajno se čisti od njih. Ništa pri susretu s Gospodarom, čovjeku neće biti važnije od vage na koju će djela naša.
Neka ti, o čovječe, svaki dan, savjetuje hazreti Alija, pred očima ta vaga bude i svakodnevno se bori da činiš ona djela koja će prevagnuti na stranu tvoga spasa i vječitog uživanja.
Svaki će čovjek pred Gospodara stati i s knjigom djela svojih se suočiti. Najbogatiji u tom danu bit će onaj koji dobrih djela najviše donese. Jeste, obaveza svakom muslimanu, i klanjati, i postiti, i dijeliti, i Kabu pohoditi, ali ne smijemo smetnuti s uma da se vjera naša čita i snaga njena prepoznaje u našem svakodnevnom životu, kroz ponašanje naše. Obavezni smo činiti dobro, u dobru se pomagati i druge na dobro podsticati. Zar nije rekao Poslanik:“ Čini dobro komšiji bit ćeš mu’min“. Zar nije rekao: “Voli drugome što i sebi bit ćeš musliman.“ Zar nije rekao:“ Niko od vas neće biti istinski vjernik ako od njegovih ruku i jezika nisu mirni drugi ljudi“. Čovjek jeste pred stalnim izazovom i u neprekidnoj opasnosti da ga šejtan zavede.
Više taj prokletnik uloži napora da te odvrati od pomoći bratu i sestri, više se trudi da ti u srce mržnju i zavist prema bratu usadi nego da te od namaza odvrati.
Poslanik je rekao da će povjerenja među ljudima nestati, a namaza će biti do Dana sudnjeg. Znajući tu ljudsku prirodu i sklonost duše naše, hazreti Alija upozorava da se ne razočaramo ako nam ljudi oko nas ne čine dobro. Uprkos svemu, mi uvijek nastojmo biti dobri, činimo drugima dobro i tako pokazujmo ljepotu naše vjere. Ko dobro čini, ima pravo od Gospodara svjetova očekivati pomoć i dobro.
Svaki će čovjek pred Gospodara svjetova stati i tu knjigu svojih dijela čitati. S neizbiježnim pitanjima na koja ćemo morati odgovoriti ćemo se suočiti. Jedno od njih je, jesi li po svemu što si naučio i postupao? Čovjek se neće moći opravdati pred Bogom Svevišnjim ako nešto nije znao, a ima je priliku naučiti. Kako ćeš se opravdati što ne znaš klanjati, a eto ti i džamije i hodže, čeka da te nauči, obradovat će se tvome dolasku. Kako ćeš se opravdati što ne znaš šta je dozvoljeno a šta nije, a eto ti i ljudi od kojih možeš naučiti i knjiga iz kojih možeš čitati. Hazreti Alija savjetuje muslimane, ne stidite se naučiti ono što ne znate. Učiti je obaveza svakom muslimanu i muslimanki, i to svaki dan i svugdje. Zar nije Poslanik rekao: “Neka mi nije blagoslovljen onaj dan u kojem nisam ništa novo naučio.“ Svakim korakom smo susretu s knjigom naših djela bliži. Šta ćeš reći kada u toj knjizi ne nađeš namaz, šta ćeš reći kada u njoj ne nađeš sadaku, kada ne nađeš lijepu riječ, kada ne nađeš poslušnost roditeljima, kad u njoj ne bude zapisano da si se borio odgojiti djecu, kada u toj knjizi ne nađeš svoj islam oličen u tvom ponašanju? STA? Hoćeš li moći reći nisam znao da to treba? Ne stidi se naučiti.
Svaki će čovjek pred Gospodara svjetova stati i s knjigom djela svojih se suočiti. Da bi u tom danu konačne odluke o našem vječnom boravištu bili od onih koji su spašeni, treba da svakom poslu prilazimo odgovorno i svaki obavljamo najbolje što znamo. Ovo podrazumijeva da nipošto ne ulazimo u one poslove koje ne znamo niti u objašnjavanje onih stvari koje ne razumijemo. Hazreti Alija nas savjetuje da se ne stidimo, kad nas neko pita o onome što ne znamo, da i kažemo da ne znamo. Neki je provokator došao jednom alimu i rekao mu da mu se auto pokvarilo, a vi, ulema tvrdite da Kur’an odgovara na svako pitanje, da rješava svaki problem. Kaži mi, reče on, šta Kur’an kaže o mom problemu? Alim mu iz prve prouči Kur’anski ajet: “Upitaj one koji znaju ono što vi ne znate.“ (Nahl, 43).
Dakle, Kur’an ti kaže, idi automehaničaru. Danas je potrebnije nego ikada da o stvarima koje ne razumijemo, ništa i ne govorimo. Vidite braćo, kud nas je dovelo to što neznani tumače našu vjeru. Pogledajte kud nas je dovelo to što svi misle da razumiju ciljeve i poruke naše vjere. Dovelo nas je da je džihad ubijati braću muslimane, dovelo nas je da je borba na Božijem putu ubijati civile, nedužne ljude po tržnim centrima, stanicama i ulicama.
To što danas tumače našu vjeru oni koji je ne poznaju, a neće reći da ne znaju, dovelo nas je da se svi mi osjećamo krivim zbog nedjela koja čine oni koji niti islam poznaju, niti u ime nas mogu govoriti, niti išta u ime islama raditi. Kada te neko nešto pita, a ne znaš, reci, ne znam i tako ćeš najveću uslugu umetu načiniti. Odatle zajedno otiđite pitati onoga koji zna.
Svaki će čovjek stati pred Gospodara i s knjigom djela se suočiti. Oni koji su bili strpljivi i u dobru ustrajni, oni će sigurno spašeni biti, oni će kako Svevišnji kaže, u Džennet bez računa ući. To su oni koji čine dobro ustrajno. To su oni koji sabah klanjaju i poslije i prije ramazana. To su oni koji i prije i poslije ramazana, siromaha pomažu. To su oni koji svaki dan nastoje da u pokornosti Stvoritelju žive, svjesni da će za svaki dan račun polagati. Ako nema te ustrajnosti u dobru, onda je tijelo bez glave a takvo je beskorisno. Eto vidite to tijelo koje se Ummet zove, koliko je sposobno sebe zaštititi i od neprijatelja se sačuvati. Da bi Ummet bio za to sposoban, njegovi pripadnici trebaju biti u stalnom strahu od grijeha, ustrajni u dobru i svjesni odgovornosti za izgovorenu riječ.
Svi smo mi pisci vlastitih knjiga. Nikad, o čovječe, ne zaboravi da te knjiga koju sam ispisuješ čeka. Od onoga što si u nju zapisao, zavisi vječni život tvoj. Uzvišeni Bože, daj nam snage da u dobru ustrajni budemo. Amin!

Check Also

Je li zivot tezak

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen – 28 Saffer – …

Pazi, snima se

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen – 21 Saffer – …