Postis li ili Gladujes?

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen –
10 Ramazan – 1439.H. / 25 Maj 2018.g. – Imam/Hatib: Abdulah ef. Cajlakovic

Postis li ili gladujes?

Hvala Allahu dž.š. Koji je propisao post kao način – metod putem kojeg ćemo postići bogobojaznost! Neka je salavat i selam na Poslanika Muhammeda a.s. koji je ukazao na to kako smisao posta nije puko gladovanje nego postizanje viših vrijednosti vjere. Neka je Allahov rahmet na Poslanikovu porodicu, ashabe, nase sehide, te sve one koji su postom postigli bogobojaznost!

Postovani dzemate,
Kao prvo, danas želim da podijelim s vama nešto u pogledu kur’anskog ajeta: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je Uputa za ljude, i jasan dokaz Pravog Puta i razlučivanja Istine od laži.” (El-Bekare, 185) Allah dž.š. govori o Ramazanu samo jednom u cijelom Kur’anu. Dakle, od oko 6.666 ajeta, i na 600 stranica, Uzvišeni Allah spominje Ramazan samo jedanput.

Kada govorimo o Ramazanu, svi muslimani u svijetu prvo pomisle na post. Prvo što nam padne na pamet je da treba postiti mjesec dana. Naravno, o obavezi i svrsi posta Uzvišeni Allah govori u dva prethodna ajeta iste sure: “O vjernici, propisuje vam se post kao što je propisan i onima prije vas, da biste bogobojazni bili.” (El-Bekare, 183) Iz ovog ajeta se razumije da glavni cilj posta nije glad i žeđ, već bogobojaznost, pokornost našem i Stvoritelju cijelog kosmosa, vidljivog i nevidljivog svijeta.
No, interesantno je da kada Allah dž.š. govori o Ramazanu, On ga ne predstavlja postom. On kaže: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je Uputa za ljude, i jasan dokaz Pravog Puta i razlučivanja Istine od laži.” Drugim riječima, kada govorimo o Ramazanu, prvo o čemu treba da razmišljamo je bogobojaznost i Kur’an, a ne glad i žeđ, dužina dana, vrućina itd.

Svi znamo da je Ramazan vrijeme kada treba povećati ibadet, učiti što više dova, odreći se grijeha, što više učiti istigfar, tražiti oprosta za počinjene grijehe, ići u džamiju više nego obično. Dakle, ako i ne znaš puno o islamu, svjestan si da je Ramazan posebno vrijeme kada trebaš učiniti nešto posebno za Allaha i sebe. Svi muslimani, manje-više, osjećaju tako. Uzvišeni Allah nam je u Kur’anu dao ključ kako Mu se približiti u ovom mjesecu. Taj ključ je upravo Kur’an. To je Knjiga Uzvišenog Allaha, koja je objavljena da nam bude uputa i vodič u životu.
Stoga, ako zaista želiš da se približiš Allahu dž.š. ako hoćeš da ispuniš ono što je cilj Ramazana za mene i tebe, onda Ramazan mora biti prvenstveno mjesec Kur’ana. Dakle, za sve nas, glavna stvar tokom Ramazana mora biti Kur’an. Ovog mjeseca se moramo ponašati kao da do sada nismo imali nikakve veze sa Kur’anom. Kao da se prvi put susrećemo s njim. Počinjemo, dakle, sve ispočetka.

Pazite, Allah dž.š. govori uporedo sa Ramazanom i o Kur’anu. Uzvišeni Allah govori da je Kur’an: “Uputa za ljude, i jasan dokaz Pravog Puta i razlučivanja Istine od laži.”
Čim neko izgovori Kelimei šehadet zna da je Kur’an uputa za čovječanstvo. Zato kada Allaha dž.š. govori o Kur’anu uporedo sa Ramazanom, znači da sve trebamo početi ispočetka. Dakle, moramo početi učiti/čitati, proučavati Kur’an, razmišljati i misliti o njegovom značenju i porukama, naredbama i zabranama u ovom blagoslovljenom mjesecu kao da to nismo nikada do sada radili. S toga sa Ramazanom počinjemo sve ispočetka, i ja, i ti i svi mi. Kao da se s Kur’anom susrećemo po prvi put. A za većinu i jeste otprilike, nažalost, po prvi put.
A divno je to, jer ako ispunimo obaveze prema Ramazanu, ako ispunimo ono što Allah dž.š. očekuje od nas da ispunimo tokom Ramazana, bit će mu, kako kaže Poslanik s.a.v.s. oprošteni svi raniji grijesi.
Dakle i po tom pitanju počinjemo ispočetka. Kao što započinjemo novi život u Ramazanu, tako počinjemo ispočetka i sa Kur’anom.
Aiša r.a. prenosi da je Muhammed s.a.v.s. rekao: „Zaista kuća u kojoj se uči Kur’an svijetli stanovnicima neba kao što zvijezde svijetle stanovnicima Zemlje.“ Kaže se i da kuća u kojoj se uči Kur’an svijetli svjetlom pomoću kojeg se navigavaju nebeska bića, kao što se lađe na morskoj pučini navigavaju pomoću zvijezda. A nad onima koji uče i proučavaju Kur’an meleki šire svoja krila i na njih se prosipa Allahova dž.š. milost. Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao je da će Allah dž.š. nagraditi učača Kur’ana za svaki proučeni harf/slovo sa deset nagrada.

Ibn Kesir kaže da u Kur’anu ima tri stotine i dvadeset hiljada slova/harfova, pa ako to pomnožimo sa deset nagrada, to bi značilo da bi čovjek samo za jednu hatmu zaradio 3 miliona i 200.000 dobrih djela ili sevapa. A ako bi svaki mjesec proučio po jednu hatmu, znači da bi godišnje stekao skoro 40 miliona dobrih djela. Subhanallah! Na ovaj način proširujemo svoje znanje, živimo u skladu Kur’ana, a postižemo i ogromnu nagradu. A da bi se proučio jedan džuz potrebno je od dvadest minuta do jednog sata. Ucenje Kur’ana treba postati svakodnevna navika pa makar učili/čitali samo po jednu stranicu dnevno. Obavežimo se na to.
Poslanik s.a.v.s. također je rekao: „U kući u kojoj se uči Kur’an prisustvuju meleki, a udalje se šejtani i ona je prostrana za ukućane. U njoj se povećava dobro, a umanjuje zlo. Kuća u kojoj se ne uči Kur’an stjecište je šejtana, meleki iz nje bježe, ukućani u njoj tegobe osjećaju, u njoj se blagodati umanjuju i zlo se povećava.”

Drugo sto danas zelim s vama da podjelim, odnosno upitam je POSTIŠ LI ILI GLADUJEŠ???
Ne zna čovjek, a ni znati ne može, jer sve mu je ograničeno pa i moć poimanja, kakvu blagodat i dobra koliko nam donosi Ramazan. Vec sa sutrasnjim danom smo u drugoj trecini Ramazana. Iz hadisa znamo da je prva njegova trećina, ova u kojoj se jos danas nalazimo, Rahmet – Milost. Sva stvoreja Božija, milost Njegovu trebaju, i On je Uzvišeni svima i dariva. Kaže nam: „Milost Moja obuhvaća sve“./A’raf,156./. Ovdje na Dunjaluku, On Svevišnji sve obasipa neizmjernim darovima, nebrojivim blagodatima, i sve postoji i opstaje, milosti Njegovoj zahvaljujući.
Od svih stvorenja Njegovih samo smo mi, čovjek je samo, onaj čiji odlazak s ovog svijeta je nazvan, povratkom. Nije nikome osim nama data sloboda izbora i niko osim nas nije razumom obdaren.
Naš život, čovjekov životni put, se ne završava s odlaskom sa Dunjaluka. Naš odlazak je povratak. Kad se vratimo, šta će nam se desiti? „On će vas o onome što ste radili obavijestiti“./Džuma, 8./.
Eto, tog svog na zemlji namjesnika, Allah dž.š. nije ostavio da se sam snalazi, da zemljom, Dunjalukom luta. Objavu i Poslanika je poslao i put ka uspjehu pokazao. Šta da radi, naredio mu kako bi pri povratku Gospodaru bio sretan i zadovoljan.
U danima smo koji su posebni i koji se zajedničkim imenom zovu RAHMET. Trebat će nam milost Božija kako bismo se spasili i džennetskog rahatluka domogli. Nakon što Allah dž.š. u suri A’raf reče da milost Njegova obuhvaća sve, On naglasi da će je posebno dati onima koji se grijeha klone, koji su bogobojazni, koji zekat daju i u ajete Njegove vjeruju.
Da bi se te, posebno darivane, milosti domogli treba se od grijeha udaljiti. Od grijeha može udaljiti samo strah od Boga, takvaluk. Ovo je mjesec kad se bogobojaznost snaži. Njegov temeljni ibadet, post, ima upravo taj cilj, „da biste bogobojazni bili“. /Bekare 183./. Mi samo Allaha radi, niko nam ništa ne bi uradio, možda nas ne bi ni prekorio kad bi nas vidio da danas jedemo i pijemo, samo Allaha radi mi postimo. Nema straha ni od kog, Božije zadovoljstvo je razlog zbog čega to činimo. Nema sumnje, post je rezultat naše vjere koja nam srca nastanjuje.
Post će biti istinsko naše dobro djelo, radovat ćemo mu se na Ahiretu, kao što se ovdje iftaru radujemo, ako s njim osnažimo našu vjeru, učvrstimo bogobojaznost, postanemo jači u borbi sa grijehom, odlučniji pri susretu sa šejtanom. Ramazan je došao u naše kuće, sela, gradove…. Kad ode, ne bi smjelo biti da isti broj kladionica i kockara je. Strah od Boga i naša žudnja za milošću Božijom ih je zatvorila i nas porodici, a ne kocki vratila. Kad ode Ramazan, ne bi smjelo biti da i dalje s komšijom ne govoriš i ljude oko sebe bihuzuriš. Strah od Boga i snažna želja za milošću Božijom, usmjerila te na ljubav prema bratu, i da mu pomogneš, zove te. Kad ode Ramazan, ne bi smjelo biti da tvoj korak ka dobru bude zaustavljen, da tvoj put ka milosti Božijoj bude zatvoren.
Braćo, nije dovoljno samo ostaviti užitak tjelesni da bi se postigao cilj. Da bi bogobojaznost osnažili, a to je cilj, potrebno je da razgaovaramo sa sobom i da vidimo gdje smo i kako možemo biti bolji. U tom razgovoru sa sobom, o čovječe, ne zanemari ono što ti Gospodar poručuje. To što ti On govori, radi tvog dobra govori. Milost posebnu, onu na Ahiretu, dobit će i onaj koji u ajete objavljene vjeruje.
Allah dž.š. kaže da je alkohol i kocka haram, zlo, u njima je, kaže On, propast tvoja. Sad u ovim danima, prve ramazanske trećine, trećine rahmeta, postiš, ostavio si hranu i vodu i užitak svaki. Zašto? Jer želiš osnažiti bogobojaznost. Znat ćeš jesi li uspio ako stvarno povjeruješ u ajet objavljeni i snagom vjere koju je Ramazan osnažio, ostaviš svaki grijeh. Ako poslije Ramazana opet na tvoj sto se vrati alkohol a u tvoj živor svakodnevni posjeta kladionici, ako se u tvoj govor vrati ogovaranje i bihuzurenje drugih, ako u tvoj zivot se vrati lose ponasanje i ahlak i cud i moral, ti si tad samo bio u ovim ljetnim danima gladan i žedan, nisi postio.
„Vjernici će postići ono što žele“./Mu’minun,1./. Sama riječ vjernik, podrazumijeva da onaj koji se tako deklariše, u ajete vjeruje. Među objavljenim je i onaj koji nas zove da preko tewbe do milosti Božije dođemo. „Reci: o robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Božiju milos! Allah će sigurno sve grijehe oprostiti. On doista, mnogo prašta i On je milosti“. /Zumer,53./.
Dani između ovog i narednog petka će biti dani magfireta. Dani u kojima će Allah dž.š. praštati svakom iskrenom pokajniku. Nema sumnje u ajete Božije, a On kaže, oprostit će sve grijehe. O čovječe, čuj poziv Božiji i pohitaj u okrilje Njegove milosti koja će na Ahiretu biti samo vjernicima darivana. Čuj čovječe, ovaj poziv koji nam Poslanik u kudsij hadisu od Gospodara prenosi. Allah dž.š. kaže: „Čovječe, storio sam te iz ničega. Dao sam ti sluh, vid, razum i srce. Robe Moj, pokrivam te, a ti Me se ne bojiš. Robe Moj, spominjem te, a ti Me zaboravljaš. Robe Moj, ja se stidim tebe, a ti se ne stidiš Mene. Ko je pleminitiji i darežljiviji od Mene? Ko je pokucao na Moja vrata, a da mu nisam otvorio? Ko je nešto od Mene tražio a da mu nisam dao? Zar sam Ja škrtica, pa da Moj rob bude prema Meni škrt“.
Ne budi škrt! Pokucaj na Allahova vrata tewbom! Otvori sebi put ka milosti Njegovoj! Post svoj učini istinskim dobrim djelom. Neka rezultat tvog posta bude bogobojaznost a ne glad.

Uziseni Boze daj nam snage da izdrzimo, prospi svoju milost na nas, jer smo nejaka bica, oprosti nama, nasim djedovima i roditeljima i spasi nas sve zajedno dzehennemske vatre. Amin.