Cuvanje od Bankrota i Istikamet – Ustrajnost u Ibadetu

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen –
26 Sevval – 1435.H. / 22 Avgust 2014.g.–Imam/Hatib: Abdulah ef. Cajlakovic

hutbaCuvanje od Bankrota i Istikamet – Ustrajnost u Ibadetu

Zaista sva zahvala pripada Allahu. Od Njega pomoć i oprosta tražimo. Neka je slavljen Onaj koji nam je podčinio sve što je na Zemlji kako bi se njime koristili i mi ćemo se Allahu vratiti. Neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog Poslanika, na Allahovog miljenika, Muhammeda s.a.v.s., na njegovu porodicu, na ashabe, tabiine, naše hrabre šehide i na sve one koji slijede Poslanika milosti do Sudnjeg dana.

Postovane dzematlije, draga braco i omladino;
Danas, nakon ovo-godisnjih praznika i odmora govorimo o cuvanju od bankrota, o istrajnosti u Ibadetu i prolaznosti ovo-dunjaluckog zivota.
Bankrot je svima nama poznata riječ kojom se uglavnom ukazuje na finansijsku propast institucije ili pojedinca. Arapi za novac koriste riječ ”fulus”, dok za onoga ko ostane bez novca, odnosno onoga ko bankrotira kažu ”muflis”. Želja mi je podsjetiti sebe i vas da je bankrot moguć ne samo u poslovnom smislu, nego i u pogledu vjere. Preciznije, i u vjeri je moguće doživjeti bankrot.
O tome preciznije govori slijedeći hadis: Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik a.s, upitao: ‘Znate li ko je bankrotirao (muflis), ko je gubitnik?’ Ashabi su odgovorili: ‘Bankrotirao – Gubitnik je kod nas onaj koji nema ni novaca niti robe!’ Vjerovjesnik, a.s, na to dodade: ‘Pravi muflis/bankrot u mome ummetu je onaj ko dođe na Sudnji dan sa namazom, postom i zekjatom, ali je psovao onog, potvorio onog, u imetku zakinuo onog, prolio krv onog, udario onog…Pa će se svakom od njih dati dio njegovih dobrih djela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego što se svima oduži, onda će se uzeti od njihovih loših djela i prebaciti na njega, pa će se, onda, zajedno s njima strovaliti u vatru!’
Vrlo je važno da razmislimo i ispravno shvatimo poruku ovog hadisa. Najprije valja primijetiti da je, opisujući gubitnike i luzere u svome ummetu, Muhammed a.s., naveo kako su to ljudi koji će pred svoga Gospodara donijeti dobra dijela, i to ne bilo kakva nego ona koja čine temelj islama – namaz, post i zekjat. Dakle, nisu to oni koji su bježali od saffa, niti oni koji su škrtarili sa nimetima koje im je Uzvišeni Allah podario, a niti oni koji su se plašili posta. Naprotiv, oni su i klanjali, i postili ali i siromasima udjeljivali. Zašto se, onda, takvi svrstavaju među one koji su bankrotirali?
Hadis je riješio i tu dilemu. Naime, takvi su svoja dobra djela začinili i ružnim postupcima koji se ne bi smjeli naći kod jednog vjernika. Psovka, potvora, zakidanje nekoga, prolijevanje krvi i fizičko zlostavljanje su samo neke od brojnih negativnosti koje vode u bankrot.
Psovka je vrlo ružna i raširena navika koju islam strogo zabranjuje a koja uzima sve više maha čak i među našom djecom, na čemu treba raditi i truditi se da se ova pojava suzbije. Potvora je težak grijeh na koga ukazuju mnogi hadisi. Tako je Muhammed a.s., rekao: “Ako neko nekoga optuži za razvrat ili za nevjerovanje u Boga, te će se klevete vratiti njemu ukoliko optužena osoba bude nevina.” . Jasno je, onda, da namaz ili post ne idu zajedno sa psovkom i potvorom te da jedni isključuju druge.
Hadis je, nadalje, spomenuo zakidanje i varanje drugog, što je po islamu, opet, težak grijeh i vrlo štetna i opasna pojava. Poslanik a.s., je otišao dotle da je ustvrdio: ”Nije od nas onaj koji nas vara!”. Dakle, osoba sklona varanju i zakidanju nije u okrilju islama, bez obzira na dobročinstvo koje usput čini. Prolijevanje krvi ili ubistvo nevine osobe nije potrebno ni komentarisati.
Nasilje ili zulum je nešto o čemu Kur’an često govori svrstavajući ga u jedan od najgorih i najtežih grijeha. ”Ja sam Sebi zabranio nasilje pa ni vi ne činite nasilje jedni drugima”, upozorava nas naš Gospodar.
Naravno, uz pobrojane grijehe i negativnosti mogli bi se spomenuti i mnogi drugi ali je i ovo dovoljno da se shvati suština problema. Naime, dobročinstvo koje činimo, bilo da se radi o namazu, postu, zekjatu ili nečem drugom, ima za cilj da nas oplemeni, očisti, osnaži u vjeri i zaštiti nas od lošeg. Dobročinstvo koje popratimo lošim djelima nema svoju istinsku vrijednost i ulogu i, kao što vidimo u hadisu, nerijetko nas može odvesti u propast i bankrot.
Na kraju, valja se zapitati. Ko je, zapravo, bankrotirao? Na prvom mjestu, naravno onaj ko ne izvrsava Allahove naredbe niti se kloni Allahovih zabrana. Ali takodjer, sto je jos pogubnije, ako bolje razmislimo o poruci ovog hadisa vidjećemo da je isto bankrotirao onaj ko je prema Allahu dobar (dakle – i klanja, i posti, i zekjat daje itd.) ali je istovremeno prema ljudima loš (psuje, potvara, ubija, laze, čini nasilje).
Prema tome, da bismo izbjegli ahiretski bankrot, recept je jasan i jednostavan: pokoravati se Allahu i lijepo se odnositi prema Njegovim stvorenjima. Samo tako ćemo sačuvati svoja dobra djela i samo tako ćemo biti u kategoriji onih za koje Kur’an često naglašava da će postići ono što žele.
„Onima koji govore: “Gospodar naš je Allah” pa poslije ostanu pri tome – dolaze meleki’ “Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se džennetu koji vam je obećan. Mi smo zaštitnici vaši u životu na ovom svijetu, a i na onom; u njenu ćete imati sve ono što duše vaše zažele, i što god zatražite – imaćete, bićete počašćeni od Onoga koji prašta i koji je Milostiv” (Fussilet: 30-32).
Siratun mustekim ! Na svakom rekatu ucimo : Ihdinas-siratal mustekim! To je istikamet na dunjaluku, a na ahiretu je to Sirat cuprija! Jesmo li svjesni odgovornosti kad ovo ucimo?!
Poslanik, s.a.v.s, kaze: ”Namaz do namaza, ramazan do ramazana i hadz do hadza, brisu grijehe izmedju njih, ukoliko se cuva velikih grijeha, a Allah kaze: ”Ako se cuvate onog sto vam je zabranjeno, izbrisacemo vasa losa djela u uvesti vas na plemeniti ulaz”!
Ebu Hurejre prenosi kako je Poslanik, s.a,v,s, rekao da Allah u kudsi hadisu kaze: ”Covjece, predaj Mi se potpuno u ibadetu, pa cu ti srce napuniti bogastvom, a siromastva cu te osloboditi. Ne uradis li tako, slomices se radeci, a ostaces siromah”! (Et-Tirmizij, Ibnu Madzdze i imamu Ahmed)
“Reci: moj namaz, moji obredi, moj zivot i moja smrt su iskreni i pripadaju Allahu, Gospodaru svjetova”. Allah je rekao Dawudu a.s: ”Dawude, hoces ti, a hocu i Ja! Budeš li pokoran onome što ja hoću, postići ćeš i ono što ti hoćeš, a ako zanemariš ono što Ja hoću, slomicu te sa onim što ti hoćeš, i opet ce biti kako Ja hoću“ Sejtan mrzi ibadet.
Prenosi se da je Ebu Hanifi dosao jedan covjek i saopstio kako je jedne prilike zakopao svoj novac u dijelu svoje zemlje, medjutim, nastupilo je veliko nevrijeme i voda je odnijela kamen kojim je obiljezio mjesto gdje je novac bio zakopan.
Nije znao sta da radi pa je zamolio Ebu Hanifu za savjet i pomoc, a on mu savjetova da iza jacije namaza stane pred Allaha i obavlja nafilu namaz sve dok zora ne svane, a onda da mu dodje i kaze sta se u medju vremenu dogodilo. Poslije sabah namaza dolazi covjek Ebu Hanifi i kaze kako je novac vec pronasao, a Ebu Hanife ga upita kako, na sto mu on odgovori:”Samo sto sam stao na na namaz, odmah mi je palo na um gdje sam ga zakopao, pratio sam kretanje bujice, procijenio razdaljinu i otkrio zakopani novac”
Imam Ebu Hanife se grohotom nasmija i rece: ”Tako mi Allaha znao sam da te sejtan nece pustiti da noc provedes u ibadetu svome Gospodaru”!
Cim je sejtan vidio da covjek zeli provesti noc u ibadetu, odmah mu je pokazao mjesto na kome je novac zakopan. Toliko sejtan mrzi namaz, zikr i svaku vrstu ibadeta!
Wehib b. el-Werd, jedan od tabiina kaze: ”Slast ibadeta ne moze osjetiti onaj koji voli ciniti grijeh”! Rekao je takodje: ”Ne trudite se da ucinite sto vise djela, nego se trudite da to sto cinite bude uradjeno iskreno, potpuno i na najbolji moguci nacin, jer covjek moze obavljati namaz, a u namazu grijesiti, moze postiti, a u postu grijesiti”!
Divne li su rijeci ovog Alima kad kaze: ”Boj se Allaha, sto sejtana javno proklinjes i kod Allaha trazis utociste od njega, a tajno si mu vruci prijatelj”!
Poslanik, s.a.v.s, kaze: ”Nije bogastvo u mnostvu imetka, vec u dusevnom zadovoljstvu” Poslanik je jednom upitao Ebu Zerra: ”Mislis li da je bogastvo mnostvo imetka? Pravo bogastvo je bogastvo srca, a pravo siromastvo je siromastvo srca. Ko bude imao bogastvo srca, njemu ne skode dunjalucki problemi, a ko bude siromasan u srcu, njemu citav dunjaluk nije dosta, a itekako ce mu naskoditi njegova skrtost”!
Rekao je Poslanik, s.a.v.s: ”Ko svoje brige svede na jednu, na brigu o svom “povratku”, Allah ce ga sacuvati ostalih briga, a ko se prepusti brigama dunjaluka, Allaha ne zanima u kojoj ce dolini propasti”! “Ko brine o svome ahiretu, Allah ce mu dati bogastvo u srcu i psiholosku stabilnost, a dunjaluk ce mu doci u izobilju, a ko bude brinuo samo o dunjaluku, Allah ce mu dati siromastvo u ocima, razdirace ga brige, a od dunjaluka ce dobiti samo ono sto mu je odredjeno”
El-Imam Ibnul Kajjim kaze: ”Kada covjek osvane i omrkne, a Allah mu bude jedina briga, Allah mu preuzme sve potrebe, obaveze i brige, srce mu pripremi samo za ljubav prema Njemu, jezik mu zaposli Njegovim zikrom, a tjelesne organe pokornoscu prema Njemu. A ako osvane i omrkne a jedina mu briga bude dunjaluk, Allah mu natovari sve dunjalucke brige, nevolje, patnje i teskoce, a njega prepusti samome sebi”
“Ko bude zelio postici Allahovo zadovoljstvo ne osvrcuci se na nezadovoljstvo ljudi, Allah ce ga sacuvati njihovih spletki, a ko tezi postici zadovoljstvo ljudi u srdzbi Allaha, Allah ce ga prepustiti ljudima”
Ne budite s masom, pa da kazete: Ako drugi cine dobro, cinicemo ga i mi, ako drugi grijese, grijesicemo i mi, nego budite cvrsti i ustrajni pa ako drugi cine dobro, da ga cinitei vi, a ako grijese, da ne budete zalimi.
Poslanik, s.a.v.s, je rekao: ”Doci ce zeman u kome ce biti teze strpljiv, nego drzati zisku vatre na dlanu” “Doci ce vam vrijeme sabura, sabur u njemu ce biti poput drzanja vatre na dlanu, a radnik na Allahovome putu ce imati nagradu koliko pedeset ljudi koji bi radili isto sto i on! Prenosilac upita:”Allahov poslanice, nagradu kao pedeset od njih?! Poslanik odgovori:”Nagradu kao pedeset od vas” To je ono, za one koji nisu znali, da cemo mi danas za svako dobro djelo imati nagradu od pedeset puta u odnosu na ashabe, odnosno one koji su zivjeli u vrijeme Poslanika s.a.v.s.
I za kraj. Nekada davno, jedan pravedni kralj, pozvao je sve mudrace u svome kraljevstvu, te je zatražio od njih jednu stvar. Želio je da mu smisle neki slogan kojeg će napisati iznad prijestolja i zbog kojeg će se osjećati zadovoljnim, u kakvom god stanju bio.
Kada su mudraci došli on im reče: „Želim da mi napišete mudrost da me inspiriše i zadovolji svaki put kada sam u ljutnji, da mi pomogne u vođenju države, te da mi bude opomena kada sam u stanju radosti i sreće!“. Mudraci napustiše dvorac zabrinuti: „Da li je moguće da smislimo mudrost koja će kralju biti od koristi u svakom stanju i u svakoj okolnosti? Zar je moguće izmisliti slogan koji će tužnog kralja usrećiti, sretnog učiniti prisebnim, i biti aktuelan cijeli kraljev život?.
Vratiše se mudraci nakon nekoliko dana sa brojnim mudrostima. Iščitaše ih kralju, ali on ne bi oduševljen niti jednom. Sve dok kralju ne dođe jedan od mudraca, noseći cedulju na kojoj biješe napisano: „Sve će ovo neminovno proći!“ Kralj pažljivo pročita rečenicu nekoliko puta, pa pogleda u mudraca. Mudrac, vidjevši da kralj ne razumije poruku, reče: „Kralju! Dunjaluk je varljiv i promjenjiv pa ko misli da će biti imun na njega neka zna da je u velikoj zabludi.
Doći će sretni dani, ali će neminovno proći. Bit će i tužnih dana u kojima se srce para, ali će i tuga kad` tad` proći. Tvoje kraljevstvo će izvojevati i velike pobjede kralju. Ljudi će slaviti tvoje ime, ali će ti dani biti kratki, a onda će neminovno i proći. Možeš stići do najvećih visina, ali Allahov zakon kaže, da će sve završiti i proći.
Neki ljudi, kralju, kada posrnu, ispune zemlju vriskom i suzama i misle da je njihov musibet najveća katastrofa i kraj svijeta. Zbog takvog stanja imaju uske vidike, pa ne vide ništa što bi im dalo imalo nade. Kada bi oni bili svjesni činjenice da će sve neminovno proći, ne bi gledali na svoje stanje kao propast.
Drugi opet, zadesi li ih neka sreća, uzdižu se toliko visoko misleći da će njihovo stanje vječno da traje i na osnovu toga bivaju zaneseni i na svijet gledaju nerealno i oholo. A mudrost je, kralju, da se svi osjećaji, i dobri i loši, gledaju na način da će sve neminovno proći.“
Kralj se zadovoljan nasmija i naredi da se ovaj natpis stavi, ne samo iznad njegovog prijestolja, nego na svim trgovima njegove kraljevine. Neka se prisjeti, svako ko ga vidi, da će njegovo stanje, kakvo god bilo, neminovno proći.
Molim Allaha da nas sacuva bankrota i da nebudemo od gubitnika, da ustrajemo na Siratu-l-Mustekimu, te da ovladamo prije svega sobom a onda i svojim dunjalukom, kako bi bili spremni za Ahiret – vjecni zivot u dzennetu-l-firedevsu. Amin!!!

Check Also

RAMAZANU STA NAM OSTAVLJAS

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji– Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen – 02. SEWWAL – 1442.H. …

RAMAZAN-BAJRAMSKA HUTBA–PORUKA

Imam Abdulah – ef. Čajlaković – 13. Maj 2021 g.MESDZID BIKC BRAUNAU – MAUERKIRCHEN خطبة عيد …