Dzemat Braunau
Islamska zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen –
25 Dzumade-l-Ahir – 1435.H. / 25 April 2014.g.–Imam/Hatib: Abdulah ef. Cajlakovic
Voda u životu i kulturi muslimana
Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova. Hvala Allahu na nimetima i raznovrsnim blagodatima kojima nas svakodnevno obasipa. Hvala Allahu koji nas je uputio ka nuru Islama, i koji nas je učinio muslimanima. Neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog Poslanika Muhammeda a.s., na njegovu porodicu, časne ashabe i sve one koji ih slijede u dobru do kijametskog dana.
Poštovani džema’ate, draga braćo,
U današnjoj hutbi govorimo na temu: Voda u životu i kulturi muslimana. Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN), proglasila je 22. mart kao Svjetski dan voda (World Water Day, WWD). Prema UN izvorima, nažalost, još uvijek je realnost da otprilike 1,1 milijarda ljudi ovisi o nesigurnim izvorima vode za piće. Stoga je Svjetski dan voda 2014 posvećen kvaliteti i isticanju važnosti vode, kao i dostupnošću vode u okviru cjelovitog upravljanja vodnim resursima.
Mi, svakodnevno koristimo vodu, nerijetko nesvijesni njenog značaja. Ta količina vode koju koristimo je ogromna. Vodu pijemo, s njom hranu kuhamo, čistoću ostvarujemo itd. Voda čini 70 % našega tijela, naš mozak je praktično umočen u šečerni rastvor vode, a 160 litara čisti se kroz naše bubrege. Voda je neprekidna tema ljudi koji se okreču sebi i svome okruženju.
2/3 zemaljske kugle je pod vodom, ostatak, 1/3 je pod zemljom tj.kopnom. Zapravo, voda je pod zemljom, odnosno, voda na našoj planeti je izvedena iz zemlje.
Kiša je neizmjerna blagodat koju uživamo. Rezultati svih istraživanja dokazuju da je voda supstanca jedinstvenih karakteristika i da život na zemlji zavisi od tih jedinstvenih izuzetno zanimljivih osobina vode. Danas u svijetu 150 važnih grupa bavi se temeljnjim istraživanjima vode i njenih karakteristika.
Šta kaže Kur’an i Sunnet o vodi: Voda se u Kur’anu spominje na 85 mjesta. Nijedna druga supstanca u Kur’anu se ne spominje više puta, niti se i jednoj važnost više naglašava. U svih šest zbirki hadisa na 800 mjesta spominje se voda.
Allah, dž.š., zaista spušta vodu na zemlju. Znate, kiša ne pada, iako se taj termin udomačio u našem jeziku. Allah dž.š., na 35 mijesta ponavlja jednu te istu informaciju: „Mi s neba s mjerom kišu spuštamo…” (El-Mu’minun, 18.)
U drugim jezicima, sem arapskog, na engleskom, npr.kaže se it’s reining, što znaci: kiša se spušta, kiši… kiša…itd. Muhamed a.s., kaže u jednom hadisu koga prenosi Ebu Hurejre r.a.: „Kullu šejin khulika minel-ma’i” – „Sve je stvoreno od vode.”
Dakle, mnogo je i Kur’anskih ajeta u kojima se govori o blagodati vode kojom nas je Allah, dž.š., počastio. Allah, dž.š., kaže: ”Mi od vode sve živo stvaramo? I zar neće vjerovati?”(El-Enbija’, 30.)
Katade, rahimehullah, poznati islamski učenjak i komentator Kur’ana, kaže da ovo znaći: „Očuvanje života svih stvorenja je pomoću vode.” (Kurtubijev tefsir, 11/188.)
U drugom Kur’anskom ajetu Allah, dž.š., kaže: „Mi s neba s mjerom kišu spuštamo, i u zemlji je zadržavamo – a u stanju smo i da je odvedemo.” (El-Mu’minun, 18) Ovaj ajet govori o jednoj od najvećih blagodati kojima je Allah, dž.š., počastio stvorenja a to je blagodat vode. Voda bez koje ne mogu ni ljudi, ni životinje, ni biljke. Zatim, u ovom ajetu se kaže da je Allah odredio da voda bude u zemlji, kako bi čovjek mogao doći do nje kada mu zatreba, kopajući bunare i vadeći je na druge načine. Također je Allah, dž.š., neke vode učinio dostupnim ljudima bez kopanja, a to su rijeke, potoci, izvori, jezera, mora i slično.
U drugom dijelu ovog ajeta Allah, dž.š., kaže: „…a u stanju smo i da je odvedemo,”tj. u stanju smo da vodu koja je zadržana u zemlji i uklonimo pa da je nestane. Ovo je upozorenje i prijetnja ljudima, ako ne budu zahvalni na ovoj, kao i na drugim blagodatima, da ih može zadesiti suša, što bi rezultiralo teškim posljedicama, za ljude, stoku i biljke. U tom kontekstu je i posljednji ajet sure El-Mulk u kojem Allah, dž.š., kaže: „Reci: „Šta mislite, ako vam vode presuše – ko će vam tekuću vodu dati?”
Allah, dž.š., podsjeća ljude na blagodat vode koju im je dostupnom učinio, pa kaže: „Kažite vi Meni: vodu koju pijete – da li je vi ili Mi iz oblaka spuštamo? Ako želimo, možemo slanom da je učinimo – pa zašto niste zahvalni?” (El-Vaki’a, 68-70) Zar nećete biti zahvalni Onome Koji vam je tu blagodat ukazao, iskreno Ga obožavajući i ibadet Mu čineći.!?
Ovih 85 mijesta na kojima se u Kur’anu spominje voda, u sebi sadrže izuzetno vazne naučne informacije poput sure El-Enfal, 11. ajet, gdje nas Allah obaviještava da voda čisti, smiruje nas, podiže moral, odstranjuje šejtanovo uznemiravanje: „Kad je On učinio da se radi sigurnosti svoje u san zavedete i s neba vam kišu spustio da bih vas njome očistio i da bih od vas šejtanovo uznemiravanje odstranio i da bi srca vaša jakim učinio i njome korake učvrstio.” (El-Enfal,11) U tradicionalnom tefsiru ovaj ajet se vezuje za uvjete koji su nastali prije bitke na Bedru jer je poznato da se svaki Kur’anski ajet vezuje za neki historijski kontekst, no isto tako znamo da je svaka Kur’anska poruka univerzalna. Tako i ova informacija govori nam da se voda koristi za čiščenje ali ne samo fizičko već i za čiščenje u biohemijskom smislu, zatim da se zdravlje poboljšava pijenjem vode, čak i dijetom na vodi. Poslanik a.s., kad god bi bio bolestan prestajao bi jesti i tražio je da mu se donese vode.
Voda, osim funkcije čiščenja, uklanja statičko naelektrisanje sa nas, ljutnju, huju, itd. Zatim, razumijemo iz ovog Kur’anskog ajeta da, voda uklanja brige, smanjuje stres jer kada čovjek doživi nervni slom prvo je pravilo i dan-danas, (a radili su to i prije 200 godina) da ga stave pod tuš ili u kadu sa vodom jer empirijski znaju da to umiruje.
To je razlog što se bolje osječamo kad uzmemo abdest ili se istuširamo, ili uopce dođemo u kontakt sa vodom. Bez vode za piće, vlage u vazduhu, snage riječnih struja i mora, naš život bi bio nemoguć. Pristup dovoljnoj količini higijenski ispravne vode je garancija za dobro zdravlje.
U savremenom svijetu voda postaje sve značajniji resurs. Poznato je da slatke vode na našoj planeti ima oko 2.5 % i da je nejednako raspoređena. Svakim danom ima je sve manje zbog neadekvatnog upravljanja i nemara. U većini zemalja Afrike i Azije vlada hronična nestašica vode. Do 2025. godine dvije trećine čovječanstva osjetit će ozbiljan nedostatak vode. Procjene stručnjaka kažu da oko 1,1 milijarde ljudi nema pristup pitkoj vodi, 2,5 milijarde nema elementarne sanitarne uslove, a više od pet miliona ljudi godišnje umire od bolesti koje su uzrokovane zagađenom vodom.
Najveće potencijalno zlo koje danas prijeti čovječanstvu je zagađenje vode, zraka i tla. Kako bi se osigurale dovoljne količine zdrave pitke vode, potrebno je uložiti dodatne napore vezane za njenu zaštitu i štednju. Zagađenje vode ne poznaje granice, stoga je svi moramo čuvati i paziti, jer voda je naša kultura i naš život.
Voda je najvrijednija sadaka: Udijeliti vode ili napojiti žednog je jedno od najboljih dijela koje vjernik može učiniti. Čak i džehenemlije kada budu tražili od dženetlija da im nešto udijele, prvo će tražiti vode, jer je to najvrijednije što se poželjeti može. Na to ukazuje dijalog između stanovnika Dženeta i Džehenema, koji je Allah, dž.š., spomenuo u suri El-E’araf, gdje se kaže: „I stanovnici vatre dozivaće stanovnike Dženeta: „Prolijte na nas vode ili nešto od onoga čime vas je Allah obdario!” – a oni će reći: „Allah je to dvoje nevjernicima zabranio.” (El-E’araf, 50)
Dženetlije će tražiti od Allaha, dž.š., da im dozvoli da vide ljude u Džehenemu, koje su poznavali na dunjaluku. Kada ih pogledaju, neće ih moći poznati zbog toga što su im lica pocrnjela. Tada će ljudi iz vatre povikati: „Prolijte na nas vode ili nešto od onoga čime vas je Allah obdario!” Abdullah ibn Abbas, r.a., je upitan koja vrsta sadake je najvrijednija, pa je rekao: Voda, zar niste pročitali Kur’anski ajet u kojem džehenemlije traže pomoć od dženetlija, pa kažu: „Prolijte na nas vode ili nešto od onoga čime vas je Allah obdario!”
Sa’d ibn Ubade, r.a., je upitao Allahovog Poslanika, a.s.: Koja ti je sadaka najdraža? Poslanik odgovori: – Voda (iskopati bunar, dovesti vodu i sl.)” (Ebu Davud)
Iz prethodnih predaja se zaključuje da je udjeljivanje vode jedno od Allahu, dž.š., najdražih djela. Upravo zbog toga vidimo da su naši dobri prethodnici vrlo često uvakufljavali bunare, česme, vodovode i druge vrste hajrata koji su od opće koristi za ljude. I naša lijepa Bosna i Hercegovina je prepuna hajrat česmi kojima se koriste prolaznici, a nagrada se tom vakifu piše i nakon njegove smrti.
Govorio je Muhamed a.s.: „U dobra dijela, od kojih će čovjek imati koristi i poslije smrti, spadaju: – nauku, kojoj čovjek drugoga naući i tako je proširi, – dobro i hairli (odgojeno) dijete, – korisna knjiga ostavljena iza sebe, – sagradena džamija, – podignuta musafirhana (kuća, stan za goste), – navedene (dovedena) tekuča voda, – za života određena sadaka.” (Ibn Madze i drugi)
Neki tabi’ini su govorili: „Ko ima puno grijeha neka poji žedne vodom, jer je Allah, dž.š., oprostio grijehe čovjeku koji je napojio žednog psa, i onoj zeni bludnici koja je napojila zednu macku, pa kakva tek nagrada očekuje onoga ko napoji vjernika muslimana i spasi mu život.“
Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, a.s., da je rekao: „Jednom prilikom je neki čovjek išao putem pa ga je spopala velika žeđ. On je sišao u bunar i napio se vode. Kada je izašao iz bunara ugledao je psa kako zbog žeđi liže prašinu. Tada čovjek reče: „I ovog psa je zadesila žeđ kao i mene.“ Onda je ponovo sišao u bunar i svoju cipelu napunio vodom, prihvatio je zubima i tako se popeo iz bunara. Napojio je psa i Allah mu se na tome zahvalio i grijehe mu oprostio. Tada ashabi upitaše: – Poslaniče, zar mi imamo nagradu i kad životinje napojimo? On im odgovori: – Za svako živo stvorenje imate nagradu (kada ga napojite, nahranite i s njim lijepo postupate).” (Buharija)
U drugoj predaji stoji da se ovakav slučaj desio sa ženom prostitutkom i da joj je Allah oprostio grijehe zbog toga što je napojila macku.
Vidimo kolika je nagrada za pojenje životinje, a koliki je grijeh zabraniti hajvanu da pije vodu pokazuje nam dobro poznati hadis u kojem se kaže da je neka žena kažnjena džehenemskom vatrom zato što je mačku zatvorila, ne dajući joj ni hranu ni piće, niti ju je pustila da sebi nađe hranu. (Hadis u ovom značenju bilježi Muslim).
Koliki je sevap napojiti žednog pojašnjava i ovaj hadis kojeg prenosi Aiša, r.a., da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: „Ko napoji muslimana u predjelu gdje ima vode ima nagradu kao da je oslobodio roba…” (Ibn Madže)
Poslanikov, a.s., odnos prema vodi: Allahov Poslanik, a.s., je cijenio vodu kao Allahovu blagodat na zemlji, pa vidimo da on udara prve temelje ekologije, braneći da se obavlja mala nužda u stajaćoj vodi i tražeći od svojih sljedbenika da čuvaju vodu i da je bespotrebno ne prosipaju.
Opće je poznato da se voda koristi za uzimanje abdesta, kupanje i čišćenje i uvjek je naglašavano da se voda ne prosipa i da se od nje uzima onoliko koliko je uistinu potrebno. Poslanik, a.s., ide do te mjere, da brani da se pri korištenju vode čini israfluk, tj. previše prolijeva voda prilikom uzimanja abdesta, pa makar dotični bio i na obali rijeke.
Lijepo je rečeno da je voda veza između zemlje i neba. Voda koja se spušta s neba zemlji donosi miris neba, a voda koja se (isparavajući) diže na nebo sa sobom nosi miris zemlje. Velika je to Allahova blagodat!
Zaključak: Voda je jedna od največih blagodati podarena od Uzvišenog Allaha. Voda je izvor života. Voda je blagodat bez koga nema života. Voda je, ujedno, najbolja sadaka.
Bez vode nema života! Budimo zahvalni Allahu koji nam je dao i dovoljne količine vode. Čuvajmo vodu i svojim nemarnim odonosom ne zagađujmo prirodnu okolinu. Naša islamska obaveza je da imamo poštovanje prema vodi, da umjereno trošimo vodu i da svojim primjerom pokažemo drugima koliko nam je stalo do čistog okoliša, zdrave sredine i lijepe, pitke, bistre i prirodne vode.
Molimo Allaha, dž.š, da nam blagodat vode učini trajnom, za sve ljude ovog svijeta dostupnom i da nas sačuva i spasi od iskušenja koja podnijeti nemožemo. Amin!
