Islamska zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen –
27 Zul – Hidzdze – 1434.H. / 01. Novembar 2013.g.–Imam/Hatib: Abdulah ef. Cajlakovic
VJEROVANJE U BOZIJE KITABE
Zahvaljujemo se Allahu jednom i jedinom koji nije rodio niti rođen nije i kome niko ravan nije.
Hvala Allahu hvalom koja se nikom ne upućuje osim Njemu, jer se uistinu Njemu sve vraća, hvalom koja priliči Njegovim blagodatima, koje On stalno uvećava i s kojom se postiže Njegovo zadovoljstvo. Molimo Allaha Uzvišenog da blagoslovi onoga s kojim je zapečačeno poslanstvo, Muhammeda a.s, kao i njegovu braću Allahove poslanike Adema, Nuha, Ibrahima, Musaa, Isaa, a.s, i sve druge koje je Allah nadahnjivao znanjem i mudrošću kako bi donosili radosnu vijest svjetovima. Salavat i selam šaljemo najodabranijem Poslaniku, Allahovom miljeniku, Muhammedu a.s, njegovoj porodici, ashabima, tabiinima, šehidima i kao i svim muslimanima.
Postovani dzemate, draga braco;
Vec nekoliko Hutbi govorimo o Imanu – vjerovanju, odnosno ubjedjenu koje svaki istinski musliman – vjernik – mu´min mora imati, dozivjeti, posjedovati, nositi u srcu i osjecati. To vjerovanje se manifestuje kroz vjeru – ubjedjenje da postoji samo jedan jedini Bog – Allah dz.s, vjerovanju u Allahove meleke, u Njegove Knjige – Kitabe, Njegove Poslanike, Sudnji dan, te vjerovanje u kada i kader – bio dobar ili los.
Danas, cemo, ako Bog da, govoriti o vjerovanju u Bozije Kitabe – Knjige, a posebno cemo se osvrnuti na vjerovanje u nasu vodilju – putokaz i vodic, vjerovanje u apsolutnu istinu, knjigu zvanu Kur´an azimus-san.
Dakle, treći temelj, treća osnova ili treći imanski šart jeste vjerovanje u Allahove objave, kitabe ili knjige. Šta su Allahove objave? To je Allahov govor objavljivan preko meleka Džibrila Allahovim poslanicima da ih oni prenose, tumače i dostavljaju ljudima. U Allahovim objavama ili knjigama sadržane su istine, principi, načela, upute i vrijednosti koje ljudi osim preko objave nikada ne bi mogli na drugi način saznati. U islamskoj tradiciji uvaženo je mišljenje da postoje manje objave – kelime, risale i suhufi i velike objave ili kitabi. Suhufa je bilo stotinu – u Suri El-E´ala Uzviseni kaze: …“Ovo doista ima u suhufima – listovima davnasnjim. Suhufima – listovima Ibrahimovim i Musaovim.“, a velikih objava ili kitaba je bilo četiri, i to: Tevrat, Zebur, Indžil i Kur´an. Tevrat je objavljen Musau, a.s., Zebur Davudu, a.s., Indžil Isau, a.s., a Kur´an Muhammedu, a.s.
Allah u Kur´anu kaze: “Zar pored Allahove žele drugu vjeru, a Njemu se, htjeli ili ne htjeli, pokoravaju i oni na nebesima i oni na Zemlji, i Njemu će se vratiti! Reci: Mi vjerujemo u Allaha i u ono što je objavljeno nama, i u ono što je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu, i unucima, i u ono što je dato Musau i Isau, i vjerovjesnicima – od Gospodara njihova; mi nikakvu razliku među njima ne pravimo, i mi se samo Njemu iskreno klanjamo. A onaj ko želi neku drugu vjeru osim islama – neće mu biti primljena, i on će na onom svijetu nastradati.” (Kur’an: Ali Imran, 83.- 85.)
Ovim ajetima zaokružuju se tri osnovne istine: Allah je Gospodar svjetova. Islam kao pokornost i predanost Allahu je vjera svjetova, a Kur´an je knjiga svjetova.
Allahova objava Kur´an jedina je od svih objava autentično, bez izmijenjene riječi sačuvana.
Kur´´ana se čuva na tri načina: u Levhi-l-mahfuzu – dakle direktno kod Gospodara Allaha dz.s., napamet ga znaju hafizi i sav je zapisan u jednoj knjizi zvanoj Mushaf. Kur´an uče napamet Ijudi više nego sve druge knjige zajedno, a bez prestanka ga uče i meleki. Kur´an je, kao i sve objave prije njega, objavljivan Muhammedu, a.s., preko meleka Džibrila u periodu od dvadeset tri godine: trinaest u Meki, a deset u Medini. Objava Kur´ana je pocela kao sto znate u mjesecu Ramazanu, tacnije 27. noci poznatoj kao Lejletu-l-Kadr.
Allah kaze: “U mjesecu Ramazanu pocelo je objavljivanje Kur´ana…“. Kuran sadrži 114 sura – poglavlja i 6.217 rečenica – ajeta. Zbirka u koju je sabran Kur´an naziva se Mushaf. Kuran je objavljen na arapskom jeziku. Na kraju, Kur´an je pečat svih objava, kao sto je poslanstvo Muhammeda, a.s., pečat svih poslanstava.
Kad je Allahov Poslanika a.s. bio na samrtnoj postelji, njegove žene su se skupile oko njega, kad je neko ušao u sobu. Ona je išla baš kao što je Poslanik a.s. išao i govorila je na isti način kao Poslanik a.s.. U stvari, kad bi ona počela sa Bismillah, ashabi bi plakali jer ih je to podsjećalo na Poslanika a.s.. To je bila Fatima r.a. Ona je ušla u sobu i primakla se bliže Poslaniku. Tada joj je poslanik nesta sapnuo na uho, pa su joj suze potekle. Pa joj je Poslanik a.s. opet šapnuo nešto, pa se nasmješila. Aiša r.a je molila Fatimu da joj kaže šta joj je Poslanik a.s. rekao. Nije htjela reći sve dok Poslanik nije preselio na Ahiret, a onda joj reče: Što se tiče suza, one su jer mi je otac a.s. rekao da mu je Džibril ponovio Kur´an dva puta umjesto jednom godišnje pa joj je Poslanik rekao “To jedino može značiti da mi je smrt blizu”.
Kad je Poslanik a.s. ležao na smrtnoj postelji, dao je savjet ummetu: “Ostavljam vam dvije stvari, nećete zalutati dok god ih se držite, Allahovu Knjigu i moj sunnet”.
Dakle, Kur´an je Allahova riječ, prvi izvor šerijata – to je Islamski Ustav. Knjiga iz koje je iscrpljena vecina fikhskih propisa – zakona – pravila, kodova nase vjere. Prva objava je blia IKRE a zadnji ajet: “I bojte se Dana kad ćete se svi Allahu vratiti, kad ce se svakome ono sto je zasluzio isplatiti – nikome krivo nece ucinjeno biti.” El-Bekare, 281.
Mnogi uče Kur´an samo kad neko umre. Ali Kur´an je prvenstveno objavljen da bi se čitao, razumio i sljedio, od živih, ne od mrtvih. Smrt i oni koji su mrtvi su sami za sebe opomena za nas. Kaze Allah u suri Jasin: „Da opominje onoga ko je živ..“ JaSin, 70. Kur´an je objavljen da se uči i primjenjuje. Kaze Allah: „Zar neće o njemu pažljivo razmisliti“?
Nase starije generacije su cesto i puno, zaista puno ucili Kur´an, posebno u teskim i tmurnim trenucima, pa sam se pitao zasto? Pa sam nasao odgovor u jednom ajetu. Kur´an je lijek za tjelo i smiraj za dušu. Kaze Allah: „Mi objavljujemo ono što je lijek i milost vjernicima“ Isra, 82.
Mnogi još nisu razumijeli vrijednost ove Knjige, koja im stoji na policama. Allah nam objašnjava. „Da ovaj Kuran kakvom brdu objavimo, ti bi vidio kako je strahopoštovanja puno i kako bi se od straha pred Allahom raspalo. Takve primjere navodimo ljudima da bi razmislili”. Hašer, 21.
Labib ibn Rabija je bio jedan od največih pjesnika među Kurejšima. Bio je toliko poznat, da kad bi napisao nešto, to bi objesili na zidovima Kabe. Jedan dan, kad je upravo vješao svoju poeziju na zidove Kabe, jedan musliman je prišao i okačio ajete iz Kur´ana pored toga. Labib je počeo čitati ajete, pa je uzhićen uzviknuo: Allaha mi ovo nisu riječi čovjeka. Svjedočim da nema Boga sem Allaha! Svaki dan mi učimo: IHDINES-SIRATAL MUSTEKIM – Uputi nas na pravi put. Odmah zatim slijedi ajet: “Ovo je knjiga u koju nema sumnje, upustvo je svima onima koji se budu Allaha bojali”. El – Bekare, 1.
Kur´an je nas putokaz, vodic i ogledalo, pa kada pogrijesimo ogledajmo se o Kur´an, uvidimo gdje smo i kako pogrijesili, vidimo kako da se pokajemo, da krenemo istinskim i pravim pute. To je izvor nase duhovne snage i moci, to je nasa utjeha, izvor sa kojeg crpimo snagu.
Draga braćo, nažalost postoje ljudi, koji nisu uzeli Allahove riječi zaozbiljno, i izabrali su da ih zanemaruju. Kako neko može zanemariti i napustiti Kur´an? Na razne načine! Kada neko ne radi i ne potrudi se na tome da nauci uciti Kur´an, zanemario je Kur´an. Kad neko ne vjeruje i ne slijedi Kur´anske naredbe i zabrane, napustio je Kur´an. Kad neko ne primjenjuje Kur´an, napustio ga je! Kad neko više voli muziku nego Kur´an, napustio ga je! Kad neko ne uči djecu Kur´anu, napustio ga je i vara svoju djecu!
A Valahi nemaju opravdanja, jer cak i ovdje u tudjini hvala Allahu na svim prostorima postoji, odvija se, i sto je jos vaznije razvija se mekteb i zato svoju djecu saljite redovno u mekteb, kako bi naucili Kur´ansko pismo i sutra ucili u Kur´anu.
Naša djeca uzrastaju Kur´anski nepismena. Ima nas po 30-40-50 godina a neznamo učiti Fatihu kako treba – ispravno po tertilu i tedzvidu, a da ne govorimo dalje. Upišite i dovodite svoju djecu u mekteb. To nije samo vjerovanje da je to Allahova Knjiga, već i primjenjivanje u životu. Ostavljanje kad nam Kur´an nešto zabranjuje, íspunjavanje obaveza kad nam nesta Kur´an naredjuje! Pa kad čitamo: “O vi koji vjerujete, spasite sebe i svoji porodice od vatre…” Tahrim, 6. Mi moramo učiniti sve da spasimo nas i njih Vatre.
Kad učimo: “I naredi namaz svojoj porodici…”, moramo ih bodriti da ne spavaju u vrijeme sabaha, usmjeravajući ih na put ibadeta Allahu. Kad učimo: “I reci vjernicima nek obore poglede”, Nur, 30, trebamo to onda primjeniti svakodnevno.
Za sestre, kad čitamo Allahu naredbu: “O Poslaniče, reci svojim ženama, kćerima i vjernicama nek spuste ogrtače svoje niz tijela”, moramo učiniti kao što su ensarijke učinile, žene dženneta, kad su čule ove ajete pa se pokorile.
Kad čujemo: “O vjernici, bojte se Allaha i ostavite se kamate ako ste uistinu vjernici”, moramo odmah prestati sa uzimanjem tudjeg hakka i kamate”.
Ako nam ovo ne bude stav prema Kur´anu, bojim se da ćemo mi biti ti na koje se misli kad je Enes ibn Malik r.a. rekao: “Biće onih koji uče Kur´an a on ih neuzubillah proklinje”!
Što možemo izgubiti ako nam djeca idu u mekteb, a šta možemo dobiti? Šta gubimo ako okrenemo leđa Kur´anu a šta možemo dobiti ako okrenemo srca njemu? Dobre vjesti su onima koji žele da slijede Kur´an i Kur´ansko obrazovanje: Kaze Poslanik a.s.: “Allahu pripada porodica među čovječanstvom. Kažu ashabi: A ko su oni? Poslanik ogovara: To je porodica Kur´ana i Njegovi odabranici.
Učenje plemenitog Kur’ana treba biti praćeno mnogim lijepim postupcima od kojih navodimo:
1. da učač ima abdest, da je smiren i da se okrene prema kibli,
2. da traži utočište kod Allaha, istiazom, dakle Euzu Bismillom na početku učenja Kur’ana,
3. da uči Kur’an redovno i svakodnevno,
4. da uči lijepo i pravilno,
5. da vodi računa o propisima ajeta, kao što je sedžde-i-tilaveh,
6. da uči glasno tek toliko da čuje sam sebe,
7. da uči što može ljepše i tačnije.
8. da učenje Kur’ana zavrsi sa riječima sadekallahul ‘azim.
Ovim postupcima roditelji bi trebali upoznati, poučiti i naviknuti djecu, posebno onu koju je Uzvišeni Allah počastio da mogu učiti Kur’an, nakon što su savladali arapsko pismo. Ne samo da je njih Allah počastio da mogu učiti Kur’an, već je počastio i njihove roditelje, domove, džema’at i sredinu u kojoj žive. Ovo u mektebu uce, a roditelji bi trebali voditi racuna o tome doma.
Kuće u kojima se uči i uopće čuje izgovaranje Allahove riječi On – Allah obasjava svojim nurom. Muhammed, a.s, je rekao: „Osvjetlite vaše kuće namazom i učenjemKur’ana“ Bejheki. Resulullah je u vezi s tim rekao: „ Mnogo je dobra u kući u kojoj se uči Kur’an, a malo je dobra u kući u kojoj se ne uči.“ Bezzar
Biljezi se hadis od od Ebu Hurejre da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Allah, dz.s.., ucio je sure Taha i Jasin na hiljadu godina prije nego sto je svijet stvorio, pa kada su meleki culi Kur’an, rekli su: Blago li se ummetu kojem je ovo objavljeno, Blago li se grudima koje ce ovo nositi, blago li se jezicima koji ce ovo izgovarati”. Znajte, da Allah obilnom nagradom obasipa ucaca Kur’ana, posebno onoga koji postuje njegove zapovijedi i koji se s postovanjem odnosi prema Njegovom kitabu.
Neke od zanimljivosti i vrijednosti Kur´ana su: Znajte da je sura Ihlas – Kulhuvallah ravna trecini Kurana zbog svoga sadrzaja. Da je srce Kur´ana sura Jasin. Da je ukras Kur´ana sura Er-rahman – zato je nasa i praksa da ovu suru ucimo prije svakog bajrama ako ste primjetili. U Kur´anu ima 14 sedzdi koje su Vadzib da se ucine pri ucenju Kur´ana. Najjaci ajet u Kur´anu je ajetu-l-kursiju. To je 255 ajet sure El-Bekare. To je Allahu lailahe illahu, koje je dobro uvijek uciti. U Kur´anu je spomenuto 25 Poslanika. Jedina zena koja se spominje u Kur´anu je Merjem – majka Isa a.s. Jedini ashab koji se spominje u Kur´anu je Zejd Ibn Haris, itd.
Posebno je važna roditeljska podrška i pomoć djeci, polaznicima mektebske nastave kada pređu u Kur’an, da ih napominju da uče Kur’an, da se naviknu učiti i družiti s Kur’anom, da im Kur’an bude najbolji drug, prijatelj, vodić, savjetnik, upučivač. Tim više da se oni ustabile u praksi učenja Kur’ana!
To je, dakako, prilika da se djeca odmaknu, bar za neki dio vremena od tehničkih aparata, jer, znano je, oni pretjeruju u surfanju internetom, igricama na kompjuteru, gledanju TV-a, što im oštečuje vid, gube uzalud vrijeme i smanjuje fizička sposobnosti i psihička, mentalna produktivnost.
Budimo od onih koji odgajaju svoju djecu u duhu islama, koji rade dobra dijela i koji su uskladili rijeci i hajr djela. Budimo od onih koji će naučeno primjeniti u praksi i na dobro upičivati!
Prenosi se da je Poslanik često znao učiti dovu: ”Gospodaru, utječem ti se od znanja koje ne koristi, od srca koje nije skrušeno, od duše nezasite i od dove neuslišane.(Muslim)
Mi smo vec jedanput, hvala Allahu, proucili Kur´an, ovdje u dzematu uceci 15-ak minuta prije svake dzume. Trebalo nam je 2 i po godine, odnosno 125 dzuma da proucimo. I kao sto vec znate tu hatmu smo predali na Kurban bajramu nasim sehidima i svim bespravno ubijenim civilima rata u domovini.
I to je jedna od dobrih stvari ovog dzemata i prednosti. Malo gdje cete naici da se tako uci i prouci Kur´an u nekoj od dzamija ili mesdzida prije dzume namaza.
Molim Allaha da ojača naš iman, da primi od nas naše ibadete i da budemo istinski vjernici. Amin.
Učimo dovu Allahu Uzvišenom da nas sačuva od posrtaja, da nas ucini istinskim sljedbenicima puta Pejgambera – Muhameda a.s. da u nasim srcima usadi ljubav prema Njemu – Allahu, prema nasoj vjeri Islamu, prema nasem Miljeniku Muhamedu a.s. prema nasoj knjizi Kur´anu. Amin.
Molimo Allaha da nas obraduje Džennetom, a udalji od Džehennema. Molimo Allaha da nas učini od porodice Kur´ana. Amin.