Dzemat Braunau
Naučna konferencija pod naslovom Ehl-i sunnet we l-džema’at – tradicija muslimana Balkana (tradicionalno učenje i vjerovanje ovdašnjih pripadnika islama) otvorena je danas u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović izrazio je zadovoljstvo povodom prisustva otvorenju ove naučne konferencije kao i radost što se jedan ovakav skup dešava u Sarajevu.
Izetbegović je također, kazao kako je uvjeren da će se u dva dana trajanja konferencije snažnim naučnim argmentima još jednom potvrditi važnost očuvanja tradicije, koja je, kako je naveo, bazirana na umjerenosti, racionalnosti, te na otvorenosti prema drugim i drugačijim.
“Muslimani Balkana su sačuvali takvu otvorenost mada su se suočili sa nizom kulturnih šokova u posljednjih 150 godina. Nije bilo lako stalno se prilagođoviti na nove društvene okolnosti koje su dolazile jedna za drugom”, kazao je Izetbegović.
Podsjetivši kako je 20. vijek donio tri razarajuća rata te promjenu šest državnih i društvenih sistema, Izetbegović je naveo:
“Muslimani su iskusili genocid, masovne progone, gubitke života i vlasništva nad zemljom, gubitke teritorija, rušenje bogomolja, bili su izloženi sistematskoj ateizaciji, dugogodišnjem nametanju iskrivljene slike o vlastitoj prošlosti. Ali, uspjeli su da izbore slobodu i državu, sistematski su se obrazovali i postali subjektom regionalnih i globalnih odnosa”.
Razgovor o važnim temama
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović podsjetio je kako je područje Balkana krajem 19. i početkom 20. stoljeća ostalo izvan hilafeta, tadašnje oslabljene Osmanske carevine.
“Tada smo odsječeni od islamskog svijeta s kojim smo stoljećima bili povezani u jedinstvenoj političkoj i državnoj cjelini. Pripojeni smo tuđinskim državnim politikama i nepoznatim ideologijama. Od tada smo suočeni sa stalnim pritiskom na nas, s negiranjem naše samobitnosti i optužbama zbog islamskog identiteta i porijekla. Zbog naše odlučnosti da sačuvamo i odbranimo pravo na svoja vjerska ubjeđenja i praksu konstantno smo izloženi progomnima i zločinima, a na kraju 20. stoljeća i genocidom”, istakao je Kavazović.
On je kazao da je današnji skup organizovan zbog potrebe razgovora o važnoj temi, odnosno ehli sunnetskoj tradiciji za koju su mislimani Balkana stoljećima kontinuirano vezani.
Naglasivši kako postoje pokušaji da se muslimani Bosne i Hercegovine, a slično je i sa širim prostorom Balkana, odvoje od ehli sunnetskog naslijeđa hanefijeske škole, Kavazović je naglasio:
“Već dugo je primjetno da veliki broj svršenika nauka iz različitih muslimanskih zemalja neodgovorno i nekritički odbacuje učenje i praksu hanefijskog mezheba, a propagira prakse koje su daleke i nerazumljive našim ljudima. Islamska zajednica u BiH odlučna je da u svojim odgojno obrazovnim ustanovama izučava i razvija ehli sunnetsko učenje koje se među našim muslimanima primjenjuje više od pet stoljeća. Pritom, vrata našeg obrazovnog sistema otvorena su i za sva druga mišljenja koja ćemo proučavati na teoretskoj ravni, kao što smo to i ranije radili”.
Na konferenciji učestvuje tridesetak istaknutih naučnika
Dodavši kako vjeruje da će ova naučna konferencija biti prilika da se bez politizacije razgovara o važnim pitanjima, reisu-l-ulema se zahvalio svima koji su održavanje konferencije podržali, te je proglasio otvorenom.
Otvaranju konferencije, koja ima međunarodni karakter prisustvovali su i generalni sekretar Svjetske islamske lige Rabite Abdullah ibn Abdul-Muhsin et-Turki, predstavnik Uprave za vjerska pitanja Republike Turske (Dijaneta) Ramazan Altintas, predsjednik Organizacionog odbora konferencije Džemaludin Latić. U njenom radu će učestvovati više od trideset istaknutih naučnika iz Saudijske Arabije, Turske, Katara, Egipta i Sudana.
Učesnici konferencije iz balkanskih zemalja tretirat će ehl-i sunnetsku ulemansku tradiciju svojih zemalja i pokrajina kao i probleme s kojima se danas susreću muslimani ovih područja u ehl-i sunnetskom razumijevanju i prakticiranju vjere.
Rad konferencije odvijat će se u četiri tematske cjeline: Historijska pozadina i principi ehl-i sunnetskog učenja, Refleksije doktrinarnih principa na ostala islamska znanstvena područja, Glavni autoriteti ehl-i sunnetskog učenja, Promotori ehli-sunnetskog učenja na balkanskim prostorima, Izazovi, stanje i perspektive ehl-i sunnetskog učenja.
Organizatori konferencije su Islamska zajednica u BiH i Fakultet islamskih nauka.
