Dzemat Braunau
Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen –
11 Saffer – 1438 .H. / 11. Novembar 2016. g. –Imam/Hatib: Abdulah Cajlakovic
Strah od nepoznatog – Skupine od vatre spaseni
Zahvaljujemo se Allahu jednom i jedinom koji nije rodio niti rođen nije i kome niko ravan nije. Salavat i selam šaljemo najodabranijem Poslaniku, Allahovom miljeniku, Muhammedu alejhisselamu, porodici njegovoj, ashabima, tabiinima, šehidima i kao i svim muslimanima.
Postovani dzemate, draga omladino;
Ne znam ja, a ni ti ne znaš, uprkos svim našim nastojanjima, jesu li nam grijesi oprošteni? Cesto smo nastojali, i nastojimo činjenjem dobrih djela, svjesni da ona brišu loša djela, i tevbom, da se grijeha oslobodimo. Da li smo uspjeli, to ne znamo, pa naša nastojanja na tom putu moraju biti stalna.
Vjernik, musliman zna da svaki dan koji osvane, svjedoči o našim djelima učinjenim u njemu. Vjernik zna da se dani ne razlikuju kad su u pitanju obaveze poput namaza, dobročinstva, darežljivosti…bio to petak, bio to ramazan, bili to bajramski dani…Uvijek se nastoji, predani vijernik čuvati od šejtanske spletke i biti daleko od griješne staze, pogotovo ako se prije toga pokajao iskreno i oprostu se nada.
Je li ti oprošteno, e to ne znaš, pa tvoje nastojanje da se tevbi vraćaš i od grijeha udaljavaš mora biti stalno, neprekidno.
Ne znam ja, a ni ti ne znaš, jesu li nam dobra djela primljena, jesu li kod Boga kabul? Mi znamo šta su uslovi da djelo bude osim korisno i dobro. Čist nijjet prvi je uslov. Poslanik kaze: „Inne mel ´emalu binnijat… djela se mjere prema nijetu – namjeri“. Djelo, da bi bilo dobro mora biti korisno i ni na čiju štetu učinjeno. Jesu li nam ibadeti kabul? Kako znati? Naša nas vjera uči da je to moguće znati. Kaže se, ako je taj ibadet, namaz, post, sadaka, uticao na tebe, učinio te boljim, bogobojaznijim, dobru privrženijim, tvoji ibadeti su primljeni. Klanjamo, postimo, dobrocinstvo cinimo, sadaku djelimo. Ima li šta od toga što činimo, hoće li biti za to nagrade kakve? Siguran možeš biti u nagradu ako si makar malu promjenu na bolje osjetio, doživio. Bit će nagrade ako tad odlučnije šejtanu kažeš, ne, ako lakšim korakom ka džamiji koračaš, ako ti sad više smeta kad čuješ ružnu riječ, psovku, ogovaranje. Ako ti se to sad događa, tvoji su ibadeti kabul sigurno.
Znam, sve znam i svega se sjećam, a i ti vjerujem, kad je u pitanju naš protekli život. Ono što je prošlo to je čovjeku, i samo to, od njegova života poznato. Ne znam ja, a ni ti ne znaš, šta nas čeka i šta će biti s nama sutra? Ko može od nas biti siguran da će opet uživati blagodati sutrasnjeg dana i recimo ramazana i opet biti u prilici koračati jednu ramazansku trećinu kroz milost, jednu kroz oprost Božiji a u jednoj imati priliku od vatre se zaštititi? Ko može od nas biti siguran da će biti opet u prilici dočekati dane u kojima se lakše grijeha osloboditi i brže dobrim djelima opskrbiti? Niko ne zna, niti znati može, jer nam Allah dž.š. jasno poručuje, da nema toga ko može znati šta će raditi sutra. Zato, ostani ustrajan u onome što svaki ibadet u kuće nam i živote donosi i nastoj, što više učiniti dobra danas i biti od grijeha što dalje kako bi bio spreman za sutra.
Ne znam ja, a ne znaš ni ti, koje boravište ahiretsko nas čeka? Može biti da čovjek čitav život čini dobra djela i kako kaže Poslanik, primakne se Džennetu koliko za jedan lakat, pa učini takav grijeh koji ga u vatru uvede. Može biti da čovjek čitav život živi griješno i poročno i vatri se približi koliko za lakat jedan, pa učini takvu promjenu u životu i uđe u Džennet. Naša nastojanja na putu dobra moraju biti stalna. Neumorno se moramo boriti kako bi naše ahiretsko boravište bio sami Firdevs. Svaki ibadet nam, bar bi tako trebalo biti, daje novu snagu i snažan poticaj da ta borba bude odlučna.
Ne znam ja, a ni ti ne znaš, da li je Allah s nama zadovoljan? Vjerniku, muslimanu, jeste cilj upravo to da Gospodar njegov bude s njim zadovoljan. Ka tom zadovoljstu Božijem korača se stazom koja se zove SIRATUMUSTEKIM. Mi svaki dan, klanjamo li sve rekate namaske, četrdeset puta molimo: „Uputi nas Bože na pravi put, na put onih kojima si milost Svoju darovao.“ (Fatiha, 5,6)
Draga braćo, jedna predaja veli: „Svaki čovjek bi se trebao brinuti o pet stvari:O prošlim grijesima, jer ne zna da li su mu oprošteni; O djelima dobrim, jer ne zna da li su mu primljena; O budoćnosti, jer ne zna kakva je; O ahiretu, jer ne zna gdje će ga smjestiti; O tome da li je Allah s njime zadovoljan.
Osobe koje ove brige zaokupe biće spašene a osobe koje se o ovome ne brinu njih će: Čekati kajanje i žaljenje za propuštenim; Čekati kajanje zbog odlaganja činjenja dobrih djela; Čekati kajanje za učinjene grijehe; Čekati ljutnja što moraju svojim dobrima plaćati drugima prema kojima su griješili; Kada vide da je Allah na njih ljut neće imati načina da Ga odobrovolje.“
Braco, da bismo bar djelimicno bili sigurni moramo biti od skupina koje su dzehenema spaseni. Dunjalukom čovjek putuje. Sam bira stazu kojom će ići. Obje vode u vječnost. Jedna, ona prava, vodi u vječnost džennetskog užitka. Druga, ona kriva, odnosno stranputica, vodi patnji nesnosnoj, vatri vodi. Svaki punoljetan i pametan čovjek za svoja djela će odgovarati. Objava i razum mu pokazuju put koji vodi u skupinu od vatre spašenih.
Poslanici su od vatre sigurni. Oni su Allahovi odabranici. U svojstvima svojim imaju i svojstvo Ismet, od grijeha čisti. Allah dž.š. kad ih spominje, On kaže: „I mir neka je na poslanike“./Saffat,181./. Allah dž.š. nas obavještava da je poslanike odabrao i odlikovao. „I doista smo Mi njih odlikovali, odlikom jednom, da im je uvijek bio na umu onaj svijet, i oni su zaista kod Nas od odabranih i dobrih ljudi“./Sad, 46-47./. Oni su najodabranija skupina. Imat će pravo zauzimati se za sljedbenike svoje, a to je pravo posebno, posljednjem među njima priznato.
Od vatre su sigurni istinoljubivi Allahovi dž.š. robovi. Oni se smatraju nasljednicima poslanika. Istinoljubivost proizilazi iz vjere u Allaha i slijeđenja poslanikova puta. Allah dž.š. kaže: „Oni koji u Allaha i poslanike Njegove budu vjerovali, to su istinoljubivi“./Hadid,19./. Ebu Bekr je es Sidik, i svi koji se univerzalnih načela islama drže, toj skupini pripadaju. To su oni koji živeći islam, druge vjeri zovu, a Poslanik, Aliji r.a. kaže: „Da Allah, tvojim sebebom uputi jednog čovjeka, bolje ti je od svih dunjalučkih blagodati“.
Vatri su nedostupni vladari pravedni. Poslanik kaže: „Pravedni vladari će biti na divanima od svjetlosti. To su oni koji su bili pravedni u svojoj vladavini, svojoj porodici i ostalima za koje su bili odgovorni“. Poslanik također kaže: „Najdraži Allahu dž.š. od stvorenja i onaj koji je Njemu najbliži na Sudnjem danu je pravedan vladar, a najmrži i Njemu najdalji na Danu suda je nepravedan vladar“. Pravedniku, salavat donose i za njega mole stanovnici Nebesa i Zemlje, a nepravednika svi proklinju.
Vatri su na ahiretu nedostupni mudžahidi. A najbolji mudzahid je onaj koji se najbolje bori sa samim sobom i protiv svoga nefsa – svojih ljudskih zabranjenih proroka. To su oni koji stjecu znanje, prema njemu se vladaju i druge poducavaju. To su oni koji nastojanjem svojim čuvaju vjeru i odvraćaju napade neprijatelja na nju. To su oni koji ulaze u trgovinu u kojoj nema gubitka. U toj trgovini dobit je iskazana ajetom: „Grijehe će vam oprostiti, i u džennetske bašče kroz koje će rijeke teći uvesti i divne dvorove u vrtovima Adna, to će biti veliki uspjeh“. /Saf, 10./.
Vatri je daleko, nedostupan joj je i onaj koji je u skupini onih koji udjeljuju i daju prednost drugima nad samim sobom. „Ko je taj ko će Allahu zajam s draga srca dati, pa će mu ga On još i mnogostruko vratiti, a njemu pripada i nagrada plemenita“./Hadid,11./. Zavidnost je grijeh. To je grijeh koji dobra djela uništava.
Ovdje se pravi izuzetak i dopušta se zaviditi čovjeku koji posjeduje imetak pa ga troši na putu Istine. Poslovica kaže: „Kada učinite dobro djelo zaboravite ga, a kada se vama učini dobro djelo, ne zaboravljajte ga“.
Izvršavati naredbe i kloniti se zabrana, znači koračati ka vječnom užitku i od vatre se zaštiti. Ovi ljudi ne dodaju ništa na naređeno, niti oduzimaju išta od zabranjenog. Ako grijeh počinu, pokaju se i čineći dobro brišu grijehe počinjene. Allah dž.š. kaže: „ A ti namaz klanjaj s početkom i krajem dana i s nadolaskom noći, dobra djela zaista nište ona hrđava“./Hud,114./. Poslanik je nabrajao šta je farz a šta haram pa je neki od slušalaca rekao: „Tako mi Allaha neću na ovo ništa dodavati, niti ću išta od ovoga oduzimati“. Poslanik reče: „Bit će spašen ako ispoštuje što je rekao“.
Vatre džehennemske će se zaštititi i od patnje spasiti i oni koji su i dobra i loša djela činili, ali su njihova dobra brojnija i na vagi pretežnija. „Vaganje toga dana bit će istinito. Čija dobra djela budu teška, domoći će se uspjeha. A čija dobra djela budu lahka, takvi su sami sebe upropastili, jer oni u Naše ajete nisu vjerovali“./E’raf,8-9./. Huzejfe Abdullah ibn Mesud kaže: „Ljudi će na Sudnjem danu biti u tri skupine. Oni čija dobra djela, pa makar za jedno, pretegnu nad lošim, ući će u džennet. Oni čija loša djela nadjačaju nad dobrim, pa makar za jedno, ući će u džehennem. Oni čija i dobra i loša djela budu izjednačena, to su oni koji će biti na El-A’rafu, zidinama između dženneta i džehennema“.
Džehennemske vatre se spasiti mogu i oni koji su prema sebi nepravdu učinili te se s velikim grijesima družili ali su se prije smrti iskreno pokajali. Allah dž.š. kaže: „O vi koji ste nepravdu prema sebi učinili, ne gubite nadu u Božiju milost. Allah dž.š. oprašta sve grijehe, On je onaj koji prašta i koji je milostiv“. /Zumer,53./.
Prisile u vjeru nema. Ne treba puno filozofirati, niti dodavati niti oduzimati. Pet stubova je i pet islamski Sarti, drzi se njih i bit ces spasen. To je put spasa. Nemoj misliti ako napravis dovu u kucu da si spasen, a stubove bez kojih nema kuce zanemarivati i postojno tlo pod sobom sam rusiti. Objava nam pokazuje put. Razumom obdareni zna razlikovati pravi put od stranputice.
Molimo Te Uzvišeni Bože, da nas na stazi činjenja dobra učvrstiš kako bi snažan štit od vatre stekli i u skupinu spašenih se svrstali. Amin!
