Kvalitet obrazovanja danas, odredit će našu konkurentnost u budućnost

Kvalitet obrazovanja danas, odredit će našu konkurentnost u budućnost

Objavljeno utorak, 08 Oktobar 2013 09:58

Kvalitet obrazovanja danas, odredit će našu dostojnost u budućnost, ističe dr. Karić navodeći da će do kraja februara 2014. godine biti završen dugoročni, odnosno desetogodišnji Plan razvoja odgojno-obrazovnih ustanova Islamske zajednice…

Razgovarao: Selman Selhanović

S obzirom na početak nove mektebske, školske i akademske 2013/2014. godine zamolili smo dr. Amira Karića, rukovodioca Vjerskoprosvjetne službe, da nas upozna u tom pogledu sa odgojno-obrazovnim procesom koji je, zasigurno, jedan od najbitnijih segmenata rada Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Dr. Karić je, i pored brojnih obaveza, našao vremena i za Preporod o tome rekao:

amir-karicDr. Karić: Na samome početku želim da čestitam svim učenicima, studentima i profesorima početak nastavne godine. Kao što je dobro poznato, Islamska zajednica je razvila odgojno-obrazovni sistem koji obuhvata desetine hiljada učenika. Najmasovniji je mekteb kao stanovita vikend škola. Tokom razdoblja socijalizma mektebi su bili jedini oblik masovnijeg vjerskog odgojno-obrazovnog djelovanja, uprkos teškim uvjetima rada. Danas, možemo sa sigurnošću reći da su uslovi rada u mektebima u pravilu dobri. Mektebi su u prosjeku dobro opremljeni. Udžbenici su napisani. Međutim, i dalje, muallim ili muallima su odlučujući faktor. U tome smislu imamo veliku odgovornost i veliki izazov istovremeno. Od naše predanosti muallimskom pozivu u najvećoj mjeri zavisi uspjeh u mektebu. Istovremeno, potrebno je doraditi određene procedure u procesu stručnog savjetovanja i stručnog i općeg nadzora mektebske nastave. Potrebno je blagovremeno valorizirati rad kako onih koji ostvaruju dobre rezultate tako i onih koji mektebu pristupaju bez dovoljno ažurnosti i odgovornosti. U tom smislu potreban je veći angažman i više inicijative na svim nivoima, od medžlisa i muftijstva do Rijaseta. Svi moramo dati više od sebe na ovom planu. Uz mekteb nemjerljivu važnost ima i islamska vjeronauka koja se predaje u osnovnim i srednjim školama. Mekteb i vjeronauka su kompatibilni, ali ne mogu nadomjestiti jedno drugo. Procenat učenika koji idu na vjeronauku iz godine u godinu dovoljno govori o očekivanjima roditelja i učenika, a kao što znate vjeronauka je izborni predmet. Na razini srednjeg obrazovanja do sada je razvijen model medrese, a isproban je uspješno i model gimnazije. Sve one po rezultatima i uspjesima spadaju u red natprosječnih škola, a u pojedinim slučajevima one su u samom vrhu među srednjim školama, ili su najbolje ili među nekoliko najboljih i najuspješnijih. Međutim, svjesni smo i određenih nedostataka i slabosti koje ćemo otkloniti. Naš cilj mora biti jasan – najbolje obrazovanje. Što se tiče visokog obrazovanja unutar Islamske zajednice, kao što znate, ono se ostvaruje na četiri fakulteta. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu je visokoškolska ustanovama čija referentnost uveliko prelazi granice Bosne i Hercegovine. Fakulteti u Bihaću, Zenici i Novom Pazaru, također, uspješno vrše svoju misiju. U perspektivi ćemo raditi mnogo više na međusobnom povezivanju fakulteta, međusobnoj razmjeni, a u cilju obezbjeđenja što kvalitetnijeg obrazovanja za sve studente. U konačnici, do kraja februara 2014. godine biće završen dugoročni, odnosno desetogodišnji Plan razvoja odgojno-obrazovnih ustanova Islamske zajednice. Neki njegovi dijelovi su skoro završeni, neki su u toku, a radna grupa za izradu plana razvoja srednjeg obrazovanja biće formirana tokom ovog mjeseca. Želimo da posredstvom zajedničkih iskustava postavimo jasne ciljeve, odredimo prioritete i odredimo rokove za njihovu realizaciju.

Svjesni svoje zadaće

Preporod: Mektebi jesu naša temeljna odgojno-obrazovna ustanova. Koliko su roditelji svjesni svojih obaveza odgajanja djece, ovo tim prije što je danas sve prisutnije njihovo otuđenje od djece koja, moramo priznati, sve više vremena provode uz internet, facebook-u ili video igre? Na TV ekranu, ali i na našim ulicama sve je više nasilja. Problemi su svakako sistemske naravi. No, koliko Rijaset IZ može u tom segmentu dati svoj doprinos u sprječavanju takvih pojava?

Dr. Karić: Ulogu roditelja ne mogu nadomjestiti ni mekteb, ni obdanište niti škola. Istovremeno i mekteb i škola imaju svoju ulogu koju je teško zamijeniti. Prema tome, svi trebamo biti svjesni svoje zadaće. Savremeni ritmovi života su takvi da mnogi roditelji malo vremena mogu provoditi sa djecom na kvalitetan način, u igri dok su djeca mala ili razgovorima kada porastu. Naravno to ih ne oslobađa odgovornosti. Istovremeno, savremene tehnologije su zaista globalizirale svijet, odnosno učinile ga velikim globalnim selom, kako ga je svojevremeno nazvao McLuhan. U takvim okolnostima ljudi mnogo komuniciraju, ali posredstvom aparata, a malo se razgovara licem u lice. Možete vidjeti sve članove jedne porodice kako u određenom trenutku sa nekim pojedinačno razgovaraju, jedan telefonom, drugi putem skypa, treći SMS-om, četvrti preko Facebooka, a da duže vrijeme međusobno niko ni sa kim ne progovori ni jednu jedinu riječ. Neki autori takav deficit komunikacije nazivaju dehumanizacijom porodice. Usljed takvih okolnosti Islamska zajednica može poduzimati određene korake posredstvom svojih odgojno-obrazovnih ustanova. Na fakultetima na kojima se obrazuju imami, odnosno mullimi, muallime i vjeroučitelji nastavni kurikulumi moraju biti takvi da uvažavaju činjenicu o kojoj smo govorili, tj. da se budući muallimi i vjeroučitelji kvalitetno pripreme za podučavanje učenika koji odrastaju u takvom porodičnom miljeu.

Preporod: Status predmeta vjeronauke u osnovnim i srednjim školama stabiliziran je i nije upitan. Međutim, s početkom ove godine roditelji su dobili upitnik na osnovu kojeg su se trebali izjasniti da li njihova djeca žele pohađati predmet vjeronauke ili predmet zdravi stilovi života. O čemu se radi?

Dr. Karić: Opredjeljenje roditelja i učenika je potpuno jasno, oni žele islamsku vjeronauku. Kao što je poznato to je izborni predmet, dakle nije obavezan, a devedeset posto učenika ide na vjeronauku, što nedvosmisleno govori o njihovom stavu prema tom pitanju. Dakle, stabilnosti vjeronauke u školama, ako to već tako nazivamo, ponajviše doprinosi velika zainteresiranost samih učenika, odnosno njihovih roditelja za ovaj predmet i visoko stručan i predan nastavnički kadar koji predaje vjeronauku. Istovremeno oni roditelji i učenici koji ne žele ići na vjeronauku imaju puno pravo na svoj izbor. Ni jedni ni drugi ne trebaju biti zbog svog izbora stigmatizirani i dosadašnja praksa pokazuje da tu i nema nekih problema. Do sada je bio alternativni predmet kultura religija, a sada u Kantonu Sarajevo uvodi se i drugi alternativni predmet zdravi životni stilovi. Sa svoje strane možemo kazati, da učenici koji pohađaju vjeronauku, u svakom slučaju, neće ostati uskraćeni za znanja koja se nude u okviru predmeta zdravi životni stilovi, jer nastavni program u okviru nastave vjeronauke upravo nudi znanja o „zdravim stilovima života”. Moj osobni stav je da novi predmet ne bi trebao biti problem, ali ovaj naziv predmeta je sugestivan i samim time podoban je za ideologizaciju. Međutim, određene zaključke ćemo moći donositi tek na kraju školske godine kada budemo imali podatke o tome koliko učenika se opredijelilo za islamsku vjeronauku, a koliko za alternativne predmete.

Preporod: Posebna je briga Rijaseta IZ o Bošnjacima na području manjeg entiteta. Bošnjačka djeca u Konjević-Polju ne mogu pohađati u osnovnoj školi predmete iz bosanskog jezika i nacionalne grupe predmete što je zakonski propisano. Šta se na tom polju može uraditi?

Dr. Karić: Nema nijednog argumenta kojeg bi entitetski organi mogli imati na svojoj strani pri osporavanju prava roditelja i njihove djece na nacionalnu grupu predmeta. Od ovog prava, kao i drugih Ustavom i zakonom utvrđenih, ne treba odustati. Na žalost ne vidim odgovarajuću javnu podršku zahtjevima roditelja. Začuđujuće je da se politički subjekti od kojih se očekuje da aktivno sudjeluju u rješavanju ovog pitanja ponašaju anemično, ali i šira društvena podrška nije uopće na odgovarajućem nivou.

Novi impulsi

Preporod: U Sarajevu je održano prvo Međunarodno takmičenje iz islamske vjeronauke. Rezultati su izuzetno pozitivni. Šta osobno očekujete?

Dr. Karić: Na tom takmičenju sudjelovali su učenici iz četiri zemlje u kojima je vjeronauka integrirana u sistem javnog školstva, iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Austrije, a istovremeno oni su bili predstavnici islamskih zajednica koje su dio jedinstvene Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Naš je plan da slijedeće godine idemo korak dalje te da pored spomenutog takmičenja, i na završno mektebsko takmičenje uključimo, bar u revijalnom dijelu programa, polaznike mekteba islamskih zajednica iz susjednih i zapadnoevropskih zemalja. To će donijeti novi kvalitet spomenutim takmičenjima, ali bi trebalo dati i novi impuls za unaprjeđenje mektebske nastave i nastave islamske vjeronauke, te će dodatno naglasiti dragocjeno jedinstvo Islamske zajednice.

Preporod: Kakva je situacija sa mektebskom poukom u našim džematima u dijaspori?

Dr. Karić: Vama je poznato da su naši džemati u Zapadnoj Evropi i sjevernoj Americi nastali zbog protjerivanja Bošnjaka iz domovine. Od ukupnog broja džemata samo manji broj njih je postojao prije agresije. To su one sredine u kojima je bila veća koncentracija radnika koji su iz ekonomskih razloga sedamdesetih i osamdesetih godina došli i nakon određenog vremena formirali džemate. Mektebi u našim džematima u dijaspori imaju dodatnu ulogu. Svaki mekteb u dijaspori je istovremeno i dopunska škola bosanskog jezika i povijesti i kulturni centar. Naša dijaspora dobrano staje na vlastite noge. Nevjerovatan je trud koji Bošnjaci ulažu u osnivanju džemata, kupovini prostora za potrebe džemata, te izgradnji džamija. Postoje različita iskustva kada je riječ o organiziranju mekteba. U narednom periodu postarat ćemo se da izaberemo one primjere koji su dali najbolje rezultate i da ih ponudimo kao model ostalima.

Preporod: U vrlo kratkom periodu posjetili ste mnoge džema’ate. Koji su to problemi na koje su vam ukazivali. Istovremeno, upriličile ste niz sastanaka sa imamima. Koji su najvažniji utisci iz tih susreta?

Dr. Karić: Radije bih odgovorio na ovo pitanje konstatacijom da u mjestima gdje doista postoje veliki i svakome vidljivi problemi, imami i džematlije pokazuju zadivljujući entuzijazam. Ovdje prije svega mislim na džemate u manjem entitetu, gdje možemo sresti mlade imame, i njihove džematlije koji, i pored svega sa čime se susreću, prije govore o planovima za budućnost, pa tek onda o problemima. To nas niukom slučaju ne oslobađa obaveze da pomažemo džematima u manjem entitetu. Islamska zajednica, kada ovo kažem mislim na sve članove i pripadnike Islamske zajednice, uložila je i ulaže mnogo truda u povratak, izgradnju porušenih džamija i drugih vjerskih objekata. Sada dolazi vrijeme da se snažnije podupre opstanak džemata u manjem entitetu. Naravno, i džemati u Federaciji, kao i u dijaspori, susreću se sa problemima. Ali je primjetna jedna pozitivna stvar, a to je da se o problemima ne govori u onom svakodnevnom značenju te riječi, prije je to svijest o izazovima sa kojima se treba aktivno sučeljavati. Do sada sam imao susrete sa dvije trećine imama i vjeroučitelja, tačnije sa svima, osim sa područja Sarajevskog i Tuzlanskog muftijstva. Susreti su bili u formi savjetovanja, razgovora o određenim pravcima djelovanja i formama rada. Veoma sam zadovoljan onim što sam imao priliku čuti, načinom promišljanja i sagledavanja aktuelnih pitanja sa kojima se susrećemo u našem radu. Iskustva su različita i veoma je korisno da se o njima razgovara. Mnogo sam do sada naučio i mnogo svojih spoznaja potvrdio.

Dostupnost javnosti

Preporod: Islamska zajednica BiH je zvanično prezentirala podatke o svom humanitarnom i socijalnom aktivizmu za prošlu godinu. Šta nam u suštini takva transparentnost govori?

Dr. Karić: Prezentiranje spomenutih podataka jeste sumiranje zajedničkog rada, odricanja, planiranja, aktivizma i jednom riječju opredjeljenost za činjenje dobra u ime Milostivog, a koje su protekle godine ispoljili svi članovi i pripadnici Islamske zajednice. Samo prezentiranje podataka nije imalo za cilj demonstriranje puke transparentnosti, jer je rad Islamske zajednice i dosada bio dostupan javnosti. Cilj je prije svega promovirati ideju činjenja dobra i pokazati da Islamska zajednica nudi mehanizme i za humanitarno djelovanje. Na ovaj način vjernici pokazuju da osjećaju Islamsku zajednicu kao svoju, da sudjeluju u njezinim aktivnostima i da Islamsku zajednicu ne čine samo oni koji su formalno zaposleni u njenim ustanovama i institucijama. Tako su i neki naši tradicionalni oblici humanitarnog djelovanja, kao što je dobrovoljno davanje, tzv. „sergija“, uz poneku kritiku, ostali kao naš autentični model humanitarnog aktivizma. Članovi Islamske zajednice rado mu se odazivaju, u okviru svojih mogućnosti. Uvijek smo imali imućnijih članova koji su željeli snažnije pomoći, a u posljednje vrijeme to je sve češći slučaj. Pored ekonomske krize, spremnost za odricanje, kod onih koji su slabije imućni kao i kod onih koji su imućniji govori jednostavno o tome da ne postoji kriza humanosti kod članova Islamske zajednice.

Preporod: I pored ekonomske krize Islamska zajednica pronalazi snage i načina da pomogne stipendiranju učenika i studenata?

Dr. Karić: Maloprije smo govorili o obrazovnom sistemu Islamske zajednice. Međutim, obrazovanje općenito jedna je od najvažnijih tema za naše društvo u cjelini. Kvalitet obrazovanja danas, odredit će našu kompetitivnost u budućnosti. Zbog toga moramo mnogo više raditi da to posvijestimo sebi, jer sadašnje stanje nije dobro u tom pogledu. Naime, prema nekim pokazateljima obrazovni nivo građana naše zemlje zaostaje za prosjekom evropskih zemalja. To nije dobro. Naša je obaveza da radimo sve što možemo da se to popravi. U tom smislu treba posmatrati i pitanje materijalnog pomaganja učenika i studenata. Članovi mnogih džemata posredstvom organa Islamske zajednice daju stipendije. Na taj način svake godine stipendira se oko hiljadu učenika i studenata. Veoma smo zahvalni svima koji sudjeluju u tim aktivnostima.

Preporod: Pred popisom smo stanovništva u BiH. Islamska zajednica je uveliko uzela svoje učešće. Šta je to što biste sugerirali našim čitateljima i građanima BiH?

Dr. Karić: Neka bez dvoumljenja odgovore na tri postavljena pitanja. Prvo, da su Bošnjaci, da im se jezik zove bosanski i da im je vjeroispovijest islamska.

(Preporod, 01. oktobar 2013. godine)

Check Also

HUMANITARNI FOND DZEMATA BRAUNAU

CLANOVI HUMANITARNOG FONDA DZEMATA BRAUNAU 1. Ahmetovic Elvir 2. Becic Amir 3. Becic Amir 4. …

Hatme – 01.07.2017