Iz nacionalnog uploviti u univerzalni ummetski okvir!

Nakon što je u septembru prošle godine primio muraselu za obavljanje časne muftijske funkcije, dr. Hasanović se srdačno odazvao da po prvi put govori za naš list u svojstvu novog zagrebačkog muftije i predsjednika Mešihata IZ u Hrvatskoj.

Razgovarao: Mirnes Kovač

PREPOROD: Poštovani muftija, u septembru prošle godine uručena Vam je murasela nakon što ste izabrani za predsjednika Mešihata IZ u Hrvatskoj – u kakvom stanju ste zatekli, odnosno preuzeli Islamsku zajednicu Hrvatske?

muftija-aziz-hasanovicDr. Hasanović: Da, prošlo je već četiri mjeseca od službenog ustoličenja i preuzimanja murasele s kojom se preuzimaju sve kompetencije predsjednika Mešihata i muftije u Republici Hrvatskoj. Moja aktivnost u Islamskoj zajednici ima kontinuitet od 1984. godine, a u Hrvatskoj od 1992. godine što me na svojstven način sustavno uvelo u dobro poznavanje rada i funkcioniranja Islamske zajednice u svim njezinim segmentima. Jer, ja sam prošao sve faze od mujezina do muftije. Moje aktivno sudjelovanje u svim organima Islamske zajednice – od člana Džematskog odbora, Izvršnog odbora Medžlisa, Sabora Islamske zajednice, Mešihata Islamske zajednice, raznih komisija unutar organa, Komisije za Ustav i Poslovnik Islamske zajednice, Komisije za pripremu i implementaciju Ugovora s Vladom Republike Hrvatske, članstvom u Školskom odboru, Upravi Zaklade-Vakufa Islamske zajednice, Upravnom odboru Agencije za certificiranje halal kvalitete, vođenjem Centra za certificiranje halal kvalitete – olakšalo je moje prve poteze i nadam se da će stečeno iskustvo biti moja prednost u daljem radu. Zahvalan sam Svevišnjem Bogu koji mi je podario učitelja u liku muftije Ševke ef. Omerbašića. Dvadeset godina zajedničke suradnje na svim projektima važnim za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj olakšava mi sadašnju poziciju. Mudrost u vođenju Islamske zajednice u Hrvatskoj u najtežim vremenima odlika je mog prethodnika za kojom i sam težim. Zadnjih četrnaest godina bio sam njegov pomoćnik i vodio glavne procese Islamske zajednice u što spadaju vjerski, prosvjetni, vjeronaučni, kulturni, karitativni i dušobrižnički poslovi kao i poslovi kvalitete upravljanja. Svi navedeni poslovi profilirali su moju ličnost i upotpunili kompetenciju vođenja zajednice. Sa zadovoljstvom želim istači da je Islamska zajednica u Hrvatskoj danas vrlo stabilna s velikim ambicijama infrastrukturnog jačanja, kadrovski vrlo dobro ekipirana. Prosjek mladosti naših imama je 29,5 godina što je ohrabrujuće za svaku zajednicu.

Temeljna misija Islamske zajednice

PREPOROD: Ko su vaši saradnici i koje su osnovne smjernice vašeg programa rada?

Dr. Hasanović: Misiju i viziju Islamske zajednice pretočili smo u 12 poglavlja Programa rada Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj za naredni period. Te odrednice podrazumijevaju misiju, viziju, te čvrsto čuvanje osnovnih načela i principa Islamske zajednice u Hrvatskoj. One podrazumijevaju i strategiju razvoja od džemata preko medžlisa, Sabora i drugih institucija IZ, te infrastrukturno i financijsko ulaganje, kadrovsko jačanje. Veoma važan segment je unaprjeđenje odgojno-obrazovnog sustava IZ u Hrvatskoj, a u Programu smo zacrtali i socijalni program i normatiziranje naše zajednice. U kontekstu odnosa IZ trasirali smo odnose koje naša zajednica treba imati sa hrvatskim društvom, sa drugim vjerskim zajednicama i svim drugim nacionalnim i manjinskim asocijacijama i nevladinim udrugama, a svakako je tu značajan segment odnosa IZ u Hrvatskoj sa IZ u BiH. Naš program podrazumijeva i jačanje i poboljšanje odnosa sa muslimanskim zajednicama u Evropi, ali i sa relevantnim institucijama u muslimanskom svijetu. Dakako, jedno od naših strateških opredjeljenja je da ćemo naš rad učiniti transparentnim i javnim pazeći, kako mi to kažemo, na Božije zadovoljstvo i radeći na korist ljudi.

PREPOROD: Šta su to konkretni koraci koje ćete poduzeti?

Dr. Hasanović: Za funkcioniranje svake organizacije pa i Islamske zajednice neophodno je imati sustav i izbjeći svaki oblik personalizacije. Zajednica blizu sto godina organizirano djeluje pa možemo kazati da ima dobro postavljen sustav koji se mora trajno poboljšavati i unaprjeđivati. U tom smislu prepoznao sam da bi bilo funkcionalnije da u Mešihatu formiramo odbore koji bi po različitim segmentima pratili kretanja u zajednici, te davali konkretne prijedloge i na taj način usmjeravali, prevenirali, proaktivno djelovali u radu Mešihata. To liči resorima koje ima svaka vlada. Na taj način želim da se u rad Mešihata uključi puno veći broj ljudi iz struke koji žele i mogu dati svoj doprinos profiliranju kvalitete Islamske zajednice. Islamsku zajednicu čine njezini zaposlenici, ali još više njezini volonteri koji ne žale svog rada i truda za svoju Zajednicu. Ljubav volontera i aktivista prema Zajednici često mi biva inspiracija u radu. Ima i onih koji drugačije vide Zajednicu. Važno je da se zna prepoznati ljubav prema zajednici od interesa od Zajednice. Želim ovom prigodom istači Ured za da’vu i mladež koji sam povjerio mr. sc. Mirzi ef. Mešiću, jer je da’va temeljna misija Islamske zajednice. Pored tog ureda uspostavljen je Ured za informiranje i izdavaštvo koji treba da osigura članovima javnost i transparentnost u radu Islamske zajednice koji je povjeren Avdi ef. Imširoviću, a nadzire ga Odbor za informiranje i izdavaštvo na čelu sa prof. dr. sc. Remzijom Hadžiefendić – Parić i Mirzetom Hafizoivić. Također, utemeljen je Odbor za financijsko jačanje i infrastrukturno ulaganje koga sam povjerio gosp. Irhadu Meheljiću, mr. sc. Mirzi Šabiću i dr. Feridu Latiću, te Odbor za pravna i imovinska pitanja koga sam povjerio pravnicima i članovima Mešihata gospodi Adnanu Omanović i Samiru Ilijazi. Odbor za vjerska prosvjetna, vjeronaučna i kulturna pitanja sam povjerio članovima Mešihata Mevludin ef. Arslaniju, Salkan ef. Heriću i Sadžidi Jukan, a Odbor za kvalitetu rada povjeren je gosp. Aldinu Dugonjiću. Uspostavili smo i Moralno etičko povjerenstvo čiji je zadatak da nadzire i kontrolira cjeloviti rad kako pojedinaca tako i organa Islamske zajednice. Nitko u Zajednici ne može biti izvan normativnih akata koje donose najviši organi Islamske zajednice od predsjednika Mešihata pa nadolje. U novoj organizaciji Mešihata utemeljen je i Kabinet muftije i predsjednika Mešihata. Tako je tajnik Mešihata mr. sc. Nermin Botonjić ujedno i šef Kabineta. Važno je napomenuti da je uspostavljen Savjet muftije koga čine svi glavni imami i ravnatelj Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića. To je stručno tijelo koje se bavi isključivo pitanjima iz domena struke i u tom pravcu predlaže najbolja rješenja. Zadržan je Ured za odnose sa Arapsko – islamskim svijetom koga je uspješno vodio i dalje vodi h. Halid Yassin. Pod ovim uredom je i organiziranje hadža kao i segment stipendiranja studenata putem Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj. Sve navedeno ima zadaću da podijeli teret i odgovornost u vođenju Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Cjeloživotna misija

PREPOROD: U kakvom stanju i okolnostima danas rade imami i šta vidite kao najveću njihovu prednost, a šta kao nedostatak u njihovom radu?

Dr. Hasanović: Već smo rekli da je Islamska zajednica u Hrvatskoj kadrovski vrlo dobro ekipirana. Prosjek mladosti naših imama je 29, 5 godina što je ohrabrujuće za svaku zajednicu. Tomu treba pripomenuti da imaju potrebne kompetencije za obavljanje časne službe imama, vjeroučitelja, vjeroučiteljice, muallime, muallima. To je tim koji može odgovoriti svim izazovima i zahtjevima vremena i prostora. Uvjeti rada su odlični, a jedino što možemo nazvati mahanom jeste malo vremena za sebe i obitelj. Svijest naših uposlenika o tome je vidljiva jer smo prihvatili poziv u cjeloživotnoj misiji. Na to smo se odlučili svjesni nagrade kod Stvoritelja.

PREPOROD: Hrvatska je na pragu ulaska u EU. U svojim obraćanjima nakon izbora kazali ste da je islam u Hrvatskoj model za EU – kakav je to model i kako u novim okolnostima vidite odnos države Hrvatske prema IZ?

Dr. Hasanović: Model po kome je Islamska zajednica u Republici Hrvatskoj riješila svoj status zasniva se na potpisanom ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj o specifičnim odnosima. Potpisan je 22. decembra, 2002. godine a baštini kontinuitet Islamske zajednice iz 1916. godine kada je islam službeno priznat u Republici Hrvatskoj kao jedna od službenih religija. Njime se definira pravni okvir autonomne i autohtone vjerske zajednice u Hrvatskoj, postavljaju okviri za održavanje vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama kao i dječjim vrtićima, omogućavanje dušobrižništva u vojsci, policiji, zatvorima, bolnicama i drugim javnim ustanovama, pravo na muslimanske praznike, prehranu, ukop, izgradnju vjerskih objekata, osnivanje vlastitih institucija iz oblasti znanosti, kulture, karitativne djelatnosti, vrtića, škola, fakulteta, instituta, pravo na izdavačku djelatnost, šerijatski brak sa građanskim učinkom, vraćanje oduzete imovine te materijalno financiranje vjerskih namještenika (imama) po džematima.

Internacionalni pristup bez nacionalnog preferiranja

PREPOROD: Kako se to u stvarnosti impementira?

Dr. Hasanović: Sve navedeno zahtjeva provedbene akte koje smo morali sačiniti kako bi mogli konzumirati navedena prava. Mnoga od navedenih prava su bili pionirske prirode pa je bilo teže ali se uspjelo na čemu smo ponosni. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, mala ali dobro organizirana Islamska zajednica postaje dijelom svekolike muslimanske zajednice u Europskoj uniji. Svakako da Islamska zajednica u Hrvatskoj spremno ulazi u EU i nastoji promovirati model kako organizacijski tako i statutarni. Kada govorimo o organizacijskom modelu to podrazumijeva internacionalni pristup bez nacionalnog preferiranja gdje je sve posloženo po vertikali do vrhovnog vjerskog autoriteta kao jedinstvenog za sve one koji slijede i žive islam. Temeljna zadaća je okupljanje radi islama i promoviranja univerzalne islamske ideje jednakosti ljudi pred Bogom, dž. š. On nam osigurava bolji stupanj k Sebi, temeljem naše bogobojaznosti. Svaka organizacija pa i Islamska zajednica mora imati normativna akta koja će uskladiti i standardizirati sa standardima koji daju vidljive rezultate. Tako je Islamska zajednica u Hrvatskoj prva zajednica koja je u svoje poslovanje implementirala sustav ISO 9001: 2000, a u cilju da bude depersonalizirana i transparentna u svom radu. To je najbolji način da bude otvorena za primjedbe i kritike svojih članova radi kojih Zajednica i postoji. Zadovoljstvo članova Islamske zajednice temeljni je zadatak u radu Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Raskorak između izvršnih odbora medžlisa i džemata nedopustiv je kao i između Mešihata i svih njegovih organa i ustanova. Jedna od zadaća Mešihata jeste jačanje odnosa na svim relacijama. O statutarnom okviru nešto smo već rekli. Taj statutarni model muslimanskog pitanja u Hrvatskoj svakako da treba što više promovirati. U suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova pokušat ćemo napraviti promociju modela Islamske zajednice u Hrvatskoj po svim europskim metropolama. To će biti naš doprinos jačanju muslimanskih zajednica u Europskoj uniji, ali i promocija Islamske zajednice i Republike Hrvatske istovremeno.

PREPOROD: Kako danas IZ u Hrvatskoj stoji kadrovski i strukturalno? Koliko imate medžlisa, džemata, imama, vjeroučitelja?

Dr. Hasanović: Islamska zajednica u Hrvatskoj danas ima 15 medžlisa, 23 džemata, 47 imama, vjeroučitelja, vjeroučiteljice i muallime. Imamo dva Islamska centra u Zagrebu i Gunji, a ubrzo će se otvoriti i novi Islamski centar u Rijeci što će biti ponos i zadovoljstvo svih nas.

PREPOROD: Kako stvari stoje sa drugim institucijama i agencijama i šta u tom pogledu planirate u budućnosti?

Dr. Hasanović: Što se tiče drugih ustanova Islamske zajednice imamo: Dječji vrtić u Zagrebu, Dom za starije i nemoćne osobe u Širokoj Rijeci – općina Vojnić, Islamsku Gimnaziju dr. Ahmeda Smajlovića, Zakladu – Vakuf Islamske zajednice u Hrvatskoj i vrlo aktivan Centar za certificiranje halal kvalitete. Sve ostalo je na razini službi unutar Islamske zajednice o kojima sam već govorio.

Uvijek se može bolje i više

PREPOROD: Budući da ste kao zajednica oslonjeni na budžetsko finansiranje kako je ovaj način poslovanja utjecao na ubiranje zekata i sadekatul-fitra i gdje se ta sredstva raspoređuju?

Dr. Hasanović: To je odlično pitanje. Mi smo se pribojavali da se to ne odrazi na uhodana primanja Islamske zajednice. Hvala Bogu i velikom angažmanu naših uposlenika i volontera koji su aktivni na polju ubiranja članarine, zekata i satekatul-fitra mi bilježimo blagi rast prihoda iz navedenih izvora. Istina, uvijek se može bolje i više ali na tome treba kontinuirano raditi i vjernicima predočiti gdje njihova sredstva idu. Sredstva od članarine usmjeravamo za održavanje objekata i infrastrukturno jačanje naše Zajednice, te poboljšanje uvjeta rada, a sredstva od zekata i sadekatul-fitra usmjeravamo za održavanje naše jedine odgojno obrazovne ustanove Islamske gimnazije i jačanje vjeronaučne infrastrukture koja je neophodna u radu Islamske zajednice.

PREPOROD: Kakav je odnos sa IZ u BiH? Da li je sadašnja ustavna pozicija IZ u Hrvatskoj prema IZ u BiH zadovoljavajuća i da li će se u tom smislu ići u rekonfiguraciju?

Dr. Hasanović: Odnos Islamske zajednice u Hrvatskoj i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini najbolje je definiran novim Ustavom gdje se kaže “Islamska zajednica je jedna i jedinstvena zajednica muslimana Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Slovenije.” Ovo je dio definicije koji je usvojen u saborskoj proceduri. Razrada ovog članka nije usvojena već je u proceduri čitanja što će se morati dovršiti do svibnja ove godine. Mi smo ponudili neke prijedloge pa ćemo vidjeti. Do sada predsjednik Mešihata je član Rijaseta i Vijeća za fetve, imamo člana Ustavnog suda, imamo 5 saborskih zastupnika, sudjelujemo u mnogim komisijama, činimo izborno tijelo za reisu-l-ulemu, imamo isti takvim, istog vrhovnog poglavara reisu-l-ulemu, naš odnos se temelji na duhovnoj, kulturnoj i znanstvenoj suradnji. Islamska zajednica u Hrvatskoj ima punu pravnu autonomiju i vlastite organe koji upravljaju radom Islamske zajednice u Hrvatskoj. Podnosimo godišnje izvješće o radu saboru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini nakon što ih usvoji Mešihat i Sabor Islamske zajednice u Hrvatskoj.

PREPOROD: Kakav imate odnos sa Katoličkom crkvom i drugim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj?

Dr. Hasanović: Odnos islamske zajednice u Hrvatskoj sa Katoličkom crkvom i drugim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj je na zavidnoj razini. Mnoga pitanja iz oblasti etike i morala nas okupljaju i zajedničkim snagama i raspoloživim resursima nastupamo prema novim zahtjevima i izazovima kojih je sve više u društvu. Godišnje redovno okupljanje svih poglavara vjerskih zajednica u Hrvatskoj postalo je dugogodišnjom tradicijom vjerskih zajednica u Hrvatskoj.

Pritisak sekularnog društva

PREPOROD: U svom posljednjem istupu upozorili ste “kako je trend vrijeđanja vjerskih sloboda po raznim krinkama slobode sve jači” – o čemu se radi?

Dr. Hasanović: Da, dobro ste primijetili. Imao sam potrebu da se oglasim jednim priopćenjem za javnost, a u vezi neprimjernih i provokativnih plakata kojima se vrijeđaju vjerski osjećaji kako kršćana tako i muslimana. Sloboda izražavanja ne znači vrijeđati bilo koga. Stoga sam pozvao sve umjetnike da svoju kreaciju usmjeravaju na oplemenjivanje društva, a ne da stvaraju antagonizme i mržnju po bilo kom osnovu a poglavito po osnovu vjerskih osjećanja.

PREPOROD: Osjećate li pritisak sekularnog društva i gdje će, ukoliko se ovakve tendencije nastave, završiti IZ pa i sve ostale vjerske zajednice? Ima li u Hrvatskoj šanse da ovlada rigidni sekularizam?

Dr. Hasanović: Primjetan je pritisak sekularnog društva. Iz dana u dan sve veći i veći. To je dodatan razlog da se vjerske zajednice udruže kako bi odgovorile svim pritiscima.

PREPOROD: U posljednje vrijeme imali ste nekoliko zapaženih posjeta Kataru, Turskoj, Afganistanu i drugim zemljama, kakav odnos IZ u Hrvatskoj ima u afirmaciji Hrvatske u svijetu, te kako ti kontakti mogu pomoći IZ u Hrvatskoj?

Dr. Hasanović: Islamska zajednica u Hrvatskoj ima dobre odnose sa Arapsko – islamskim svijetom zahvaljujući posebnom uredu koji to njeguje i održava. Zajednica je mala, ali vrlo aktivna na različitim poljima. Tako sam posjetio Katar u dva navrata u pomenutom razdoblju. Prvo na poziv ministra vakufa Katara s kojim imamo izuzetno dobru suradnju koju ćemo okruniti otvaranjem Islamskog centra u Rijeci, a drugo putovanje je bilo na poziv predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića da budem u delegaciji s njim i grupom privrednika koji su posjetili Katar. Putovanje u Tursku bilo je na poziv predsjednika Islamske zajednice Turske dr. Mehmeta Gormeza i muftije iz bratskog muftijstva Amasije Ismaila Ipeka. To je bila radna ali vrlo korisna, bratska i prijateljska posjeta. U Afganistan sam putovao na poziv načelnika Glavnog stožera OS R Hrvatske generala Drage Lovrića. Cilj posjete bio je susret sa mirovnom misijom i sa vrhovnim vjerskim vlastima u Afganistanu. Uspio sam se susresti i razgovarati na svim razinama vjerskih vlasti u želji da vidim na koji način im se može pomoći. Njima treba sve. Pozvao sam ih na uzvratni posjet što su obećali jer ističu da su od Ummeta zaboravljeni te da je gesta jednog muftije da ih posjeti velika radost i iznenađenje. Posebno su se na tome zahvalili i zamolili da ih se ne zaboravi kako u dovama tako i drugim potrebama. Islamska zajednica u Hrvatskoj uvijek je bila, jeste i ostati će most povezivanja i dobre suradnje između Republike Hrvatske i Islamskog svijeta.

Muslimanski iskorak u Evropi

PREPOROD: Bili ste uključeni u programe edukacije hrvatskih vojnih i mirovnih misija, u Afganistanu, npr. Kako danas sagledavate sve učestaliji zapadni intervencionizam u muslimanskom svijetu? Hoće li se na ovaj način svijet osloboditi terorizma?

Dr. Hasanović: Da, punih sedam godina bio sam uključen u edukacijski program za mirovne misije te sam morao osmisliti razne programe koji su pokazali određene pomake u razumijevanju kulture i mentaliteta zemalja u kojima se nalaze mirovne misije. Vjerodostojnost i način na koji međunarodna zajednica to radi je upitna. Stoga se ne može očekivati poboljšanje i oslobađanje od terorističkih akcija i organizacija. O nevjerodostojnosti i pogrešnim potezima međunarodne zajednice ću vrlo brzo imati predavanje u sjedištu NATO-a u Briselu na njihov poziv jer sam to u više navrata izjavio a sada ću to morati argumentirano elaborirati.

PREPOROD: Koliko se IZ u Hrvatskoj upliće u debate o nacionalnom pitanju, u posljednjem slučaju, “Bošnjaka”? Kakva je u tom pogledu situacija imajući u vidu da IZ u Hrvatskoj pod svoj krov okuplja muslimane različitih nacionalnih backgrounda?

Dr. Hasanović: Nedavno su objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine. Tim popisom se izjasnilo 62.977 građana Republike Hrvatske da su muslimani iz različitih etničkih skupina. Od toga su 27.959 Bošnjaci, 9.594 Albanci, 9.647 Hrvati, 5.039 Romi, 6.704 Muslimani, 343 Turci, 217 Makedonci, 159 Crnogorci, ostali su iz raznih etničkih skupina Austrijanci, Bugari, Česi, Nijemci, Rusi, Slovenci, Talijani, 762 muslimana se nisu izjasnila po etničkom principu. Iz navedenog je razvidno da je Islamska zajednica internacionalna, te da se okupljamo poradi vjere u Islamskoj zajednici. Budući da je Ustavni zakon o nacionalnim manjinama omogućio organizaciju nacionalnih manjina to pitanje prepuštamo nacionalnim manjinama i političkim strankama. Islamska zajednica ostvaruje dobru suradnju sa svima i na taj način pomaže koliko je to u mogućnosti.

PREPOROD: Danas je IZ mnogo drugačija od vremena kada ste vi počeli u njoj raditi? Kako IZ vidite u budućnosti? Koji je po Vama najveći izazov pred kojim se nalazimo?

Dr. Hasanović: Ono što vidim kao izazov za Islamsku zajednicu u Republici Hrvatskoj jeste njeno infrastrukturno jačanje, osnivanje novih ustanova potrebnih afirmaciji Zajednice, doprinos u institucionalizaciji Islamske zajednice u Europi, te formiranju ustanova koje bi pratile muslimansko pitanje u Europi i djelovalo u promicanju islama u Europi na prihvatljiv i probavljiv način. Muslimani u Europi moraju napraviti taj iskorak te iz nacionalnog uploviti u univerzalni ummetski okvir! U tome vidim snagu i svijetlu budućnost islama i muslimana u Europi. Islamska zajednica u Hrvatskoj daje i davati će svoj doprinos u tom pravcu u granicama vlastitih potencijala i mogućnosti.

(Preporod, 01. februar 2012. godine)