Hvala Allahu! Pomoć i oprost od Njega tražimo! Kod Allaha zaštitu tražimo od vlastitog zla i zla naših djela! Onoga koga Allah na pravi put okrene, niko ne može u zabludu odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može na pravi put uputiti! Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik!
O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani! (Alu ‘Imran, 102).
O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog čovjeka stvara, a o njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. I Allaha se bojte – s imenom čijim jedni druge molite – i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vam bdi! (en-Nisa’, 1).
O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu! (el-Ahzab, 70).
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, na nimetima i blagodatma kojima nas daruje. Salavat i selam na Allahova Poslanika, njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i sve sljedbenike do Sudnjeg dana.
Danas govorimo o Islamu – kao vjeri cistoce morala.
Postovani dzema´ate, draga braco,
Osim vjere u Jednog Boga i Ahireta, smisao slanja Objava i Vjerovjesnika je moralno ponašanje. Sve religije se slažu u tome. Čovjek bez morala bio bi divljak. U svojoj prirodi čovjek ima osobinu da bude moralan i pokvaren. Zato je glavna misija Muhammeda, a.s., kada je rekao: “Poslan sam da usavršim ljudsku ćud” (Bilježi, Malik). Allah, dž.š., za njega kaže: A tebe smo kao milost svjetovima poslali (El-Enbija’, 107.)
Kada bi trebalo rezimirati suštinu islama u dvije riječi, to bi bilo: čistota morala. Prvi cilj islamske etike bio bi usavršavanje morala. Da bi to postigli, moramo imati znanje. Kada nešto radimo moramo znati razlog, suštinu i cilj toga.
Primjeri:
– Namaz
Ako klanjamo, moramo znati zasto klanjamo, Šta je svrha, jer Allah objašnjava: Obavljaj namaz, jer namaz, zaista, odvraća od razvrata i svega što je ružno (El-Ankebut, 45).
Ukoliko ovaj recept nije uspio, nešto nije uredu. Namaz, ako ne približi roba Allahu, on ga onda udaljava od Allaha, dž.š. Znači, ne znamo cilj i svrhu namaza. Zamislite da neko trenira košarku, a ne može da ubaci u koš! Ne treba Allahu naš namaz. Pa zasto klanjamo?
Da se Bogu odužimo?! Tako to većina razumije, ali nije tako. Klanjajmo da se Bogu pokorimo i svoje ponašanje (moral) uljepšamo. Tako je Allah rekao. Većina klanja onako. Namaz slabo, gotovo nikako ne mijenja naše ponašanje.
-Post
Ako postom nismo istrenirali, pod kontrolu stavili svoj nefs (prohtjeve) i nismo bili saburli, onda smo samo gladovali. Cilj posta je samokontrola, čišćenje tijela od harama, duše od zavidnosti, ogovaranja, pogleda, laganja…
Imam osjećaj da se uzalud patimo. Kad već ne jedemo i ne pijemo po čitav dan, šta nam fali da se i drugih grijeha prođemo, ali neda se svakome. Treba nam znanje i iskrenost.
– Zekat i sadaka
Cilj zekata i sadake nije samo da otarasimo od sebe te vitre i “od čibuka” zekat damo, već da osjetimo slast u tome što smo nekog pomogli i Allahu zahvalni bili.
Sadaka čisti dušu, i ako poslije toga nismo vedri i nasmijani, sretni i zadovoljni, nismo se očistili. Sadaka je vedra lica sresti brata, skloniti granu s puta, kazati lijepu riječ, a najveća sadaka je zalogaj koji muž stavi u usta svojoj ženi.
Ovo je moral, stalno smo u situaciji da se čistimo i popravljamo. Zar može vjernik biti nemoralan? Kome onda smeta vjeronauka? Dinskim dušmani-ma.
– Hadždž
Ovo je vrhunac morala, teška i naporna vježba morala. U ihramima nema nikako griješenja, rasprave, i sastajanja sa ženama. Čak ni priče o tome. Koji je ovo trening! Zar može pravi hadžija biti nemoralan?!
Nekima smeta gužva. A to i jeste cilj hadža, da ispitamo svoj sabur i ljubav prema ostalim muslimanima svijeta. Da ispitamo sebe hoćemo li se gurati i biti nepristojni. Hoćemo li iskazati svoju ljubav i simpatije prema drugim i drukčijim muslimanima. Hoćemo li uvažavati jedni druge. Allah ne gleda našu boju kože, rasu i naciju, već gleda naš moral, takvaluk i po tome nas vrednuje. Pa, ukoliko namaz, post, zekat i hadž kao i ostali ibadeti nisu promijenili naše ponašanje nabolje, onda oni nemaju nikakve vrijednosti kod nas. Da nas Allah sačuva toga! Amin!
Drugi cilj: Praktično ponašanje
Bolji je griješnik finog ahlaka, nego pobožnjak lošeg ponašanja. Zar nije Poslanik rekao za onu ženu sto je stalno postila i po noći klanjala, a komšije bihuzurila: Nema kod nje dobra, ona je stanovnik vatre. Ili za one koji nisu dobre komšije, tri puta je ponovio: Tako mi Allaha, ne vjeruje.
Zato nema razdvajanja ahlaka od ibadeta. „Najgori ljudi na Sudnjem danu će biti oni koje su ljude izbjegavali zbog njihovog zla.”
Iman nije samo klanjanje: “Čovjekov iman se dijeli na 70 i nekoliko dijelova. Najviši dio je reći: Nema Boga osim Allaha, a najniži dio je ukloniti s puta ono što smeta prolazniku.” Ovako nas uči naš Poslanik, s.a.v.s.: Najpotpunijeg imana je onaj koji ima najljepši ahlak (Bilježe: Ebu-Davud i Ahmed). Najveći razlog ulaska u
Džennet je bo-gobojaznost i lijepo ponašanje (Tirmizi i Ibn Madždže).
Nećete osvojiti ljude novcem nego svojim osmijehom i lijepim ponašanjem (El-Bezzar).
Poslanik ide čak dotle, da kaže: Nećete nevjernike prestići dunjalukom već lijepim ponašanjem. Njima je Allah prepustio dunjaluk jer oni to samo i hoće, a nama je obećao Ahiret i lijepo ophođenje na dunjaluku. Šta će nama dunjaluk, ako smo u zavadi, mržnji i neslozi. Da bi svoje ponašanje popravili treba nam pravo znanje: “Zaista se blagost, znanje i strpljivost postiže učenjem (Bilježi Bu-hari).
Kako se promijeniti?
Postoje tri načina:
• Uz pomoć iskrenog društva koje će nas savjetovati.
Zabilježen je slučaj h. Omera i njegovog saputnika Ajjaša u Hidžri. Kad su krenuli iz Meke prema Medini, Ajjašova majka se zaklela da neće jesti, piti i da će stalno na suncu biti ako se njen sin ne vrati nazad. Omer ga je savjetovao: “Tvoja majka kad izgladni jest će, kad ožedni napit će se i kad joj dojadi na suncu, vratit će se u hlad”. Ahbab nije mogao izdržati, te ipak odluči da se vrati nazad. Omer mu na rastanku reče: “Evo ti moja deva, povedi je sa sobom nek’ ti ona bude opomena i sjećanje na mene, ako te budu nagovarali da ostaneš”. Kad se vratio toliki su utjecaj vršili na njega, da ne bi Omerove deve ostao bi i ne bi se vratio. Zapamtite koliko je važno imati dobrog druga. I obratno, koliko je opasno imati loše društvo svjedoči primjer Ebu-Džehla i njegovog jarana. Naime, njegov prijatelj Ukbe samo što nije primio islam, toliko mu se svidio Poslanik, ali je ipak sačekao Ebu-Džehla da čuje njegov savjet.
Ebu-Džehl mu je to energično odbio rekavši: “Zar da pogazimo vjeru naših djedova i okaljamo naš obraz?” Brzo su se složili i nastavili raditi protiv islama i Poslanika, toliko opasno da je ovaj Ukbe kad je poginuo na Bedru toliko smrdio da ga nisu mogli normalno sahraniti, već ga samo zemljom zagmuli, jer mu se tijelo automatski raspadalo.
• Slušajući kritike drugih.
Ovo je najbolji recept popravljanja. Kritika boli, ali koristi. Malo je onih koji mogu sami da se popravljaju. Kad su upitali jednog gnostika šta radi, rekao je: “Čuvam psa”. Mislio je na svoj nefs. Malo je ovakvih. Nismo svi dovoljno jaki da budemo samostalni.
Jednom je Alejhi-s-selam sjedio sa ashabima i u ruci držao kamenčiće čije slavljenje su ashabi čuli.
Dao je te kamenčiće Ebu-Bekru, pa su i kod njega slavili AIlaha, pa ih je poslije dao h. Omeru, pa su isto čuli, ali kad su ostali ashabi uzeli u njihovim rukama nije se čulo slavljenje AIlaha Uzvišenog.
• Proučavanjem života Muhammeda, a.s. Resul, a.s., uči nas svim aspektima moralnog ponašanja; u izvršavanju ibadeta, o dobročinstvu prema roditeljima, komšijama, rodbini, u braku, pa čak i u ratu.
Poslanik nas uči moralu čak i kada se ratuje, pa kaže: Ne ubijajte oronule starce, niti žene i djecu, ne obarajte kuće, ne spaljujte drveća, ne sijecite palme i budite dobri (Bilježi Ebu-Davud.)
Zamislite! Kaže, u ratu budite dobri. Kaže Uzvišeni: Kada sretnete nevjernike udrite ih po vratovima njihovim (Mu ham med, 4).
Zašto po vratovima? Zato što je to najbezbolniji način ubistva, bez mrcvarenja.
Dokle sve Poslanik ide u moralu, pa kaže: Ne budite licemjeri govoreći: – Ako su drugi dobri prema nama i mi ćemo biti dobri prema njima, a ako budu loši prema nama i mi ćemo biti loši prema njima! Ali vi postupajte lijepo s drugima, bez obzira bili oni loši ili dobri prema vama (Bilježi: Tirmizi.)
Stalno budi svjestan da si musliman i u praksi.
Budimo skromni, jer to Allah voli
Ko se radi AIlaha ponizi, Allah ga uzdigne. Kod vjernika nema oholosti. Ima kod muslimana. Samo jednu ze-hru oholosti ko bude imao u srcu, neće ući u Džennet. Neuzubillah! A oholost je kada nećeš priznati istinu jer ti je govori neko ko za tebe ne vrijedi. Ko, biva, ti se smatraš boljim od njega, a ko ti kaže, odakle znaš da si bolji?!
Prije bitke na Hendeku ashabi su vidjeli Poslanika kako iznosi zemlju iz kanala, a on Resulullah. Kod nas, čim neko ima malo funkcije odmah se uzoholi i prstom prijeti. Razmilite o ovom događaju, respektu i skromnosti.
Došao je čovjek hali-fi Ebu-Bekru i tražio komad zemlje kako bi primio islam. Ebu-Bekr je to učinio, ali je tražio od njega da ode Omeru kako bi mu on bio svjedok. Kada je došao Omeru i objasnio mu problem primanja islama, Omer to odbi, pocijepa ugovor, te reče: “Ovo je moglo i važilo u početku, dok su islam i muslimani bili slabi. Ali sada su muslimani jaki i islam se proširio”. Čovjek se zbunjeno vrati Ebu-Bekru i upita ga:” Pa, ko je od vas dvojice halifa, ti ili on?” Ebu-Bekr reče: “Omer je halifa”. Subhanallah!
Šta bismo mi uradili da smo bili na Ebu-Bekrovom položaju. Hvala Allahu kad nismo svi na vlasti. Pored ovakvog Omerovog postupka, jednom je Omer rekao: “Volio bih da imam vrijednost koliko ima dlaka sa prsa Ebu-Bekra”.
Kada je jedna delegacija došla kod halife Omera zatekla ga je kako čisti i pere deve, pa mu neko iz te delegacije reče: “Allah ti se smilovao, zašto to ne narediš nekom slugi da to učini?” Omer odgovori: “A ko je veći sluga od mene”.
Ovakvu moralnu ličnost može samo vjera izgraditi. Zamisli, halifa čisti deve. Mi ako malo dobijemo funkcije, hoćemo ličnog šofera.
Poslušajte ove Poslanikove skromnosti: “Ako vam dođu vaši radnici ponudite im da sjednu s vama. Pa, ako ne htjednu, onda ih ponudite da jedu s vama” (Bilježi, Buhari).
Islam je vjera praktičnog života, a ne fantazije. Muhammed, a.s., nudi recept praktičnog djelovanja kako zaraditi vječnu sreću, Džennet, pa kaže: “Ko mi garantira da će izvršavati ovih šest stvari, ja mu garantiram Džennet:
– da uvijek istinu govori
– kad obeća da ispuni obećanje
– kad mu se nešto povjeri da to ne iznevjeri
– da čuva svoje polne organe -da obori poglede
– da čuva svoje ruke od harama (da bude pošten).
Molimo Allaha, dž.š, da Poslanika Muhammeda, a.s., učini našim predvodnikom i šefa’adžijom na Sudnjem danu, a na ovom svijetu da nas učini dostojnim sljedbenicima njegova puta, njegovih vasijeta-oporuka Amin!
Molim Allaha dz.s. da nas ucvrsti na pravome putu, da nam podari mudrosti i snage da povecamo svoj moral – cistocu – dobrocinstvo i iskrenost……AMIN!!!
Molim Allaha da budemo od onih koji govore istinu, koji ispunjavaju svoja obecanja, i koji se cuvaju harama.
Mesdzid BIKC Braunau,15.04.2011.god. Hatib: Abdulah ef. Cajlakovic