Islam je vjera cistoce i jednostavnosti

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen –
18 Dzumade-l-Uhra – 1438 .H. / 17. Mart 2017. g. –Imam/Hatib: Abdulah Cajlakovic

Islam je vjera cistoce i jednostavnosti

Neka je hvala Uzvišenom Allahu, Milostivom i Samilosnom na mnoštvu blagodati kojima nas svakog trenutka obasipa! Neka je salavat i selam na Muhammeda a.s. njegovu časnu porodicu, ashabe, ucene, sehide i sve one koji časno slijede put Istine do Sudnjeg dana.

Postovani dzemate, draga omladino;

Inspiracija za danasnju Hutbu mi je bila jedna tako kratka, a sadrzajna dova. Vjerovatno je većina nas u prvim progovaranjima u majčinom ili neninom krilu, i prije mekteba, naučila kratku dovu: RABBI JESSIR VE LA TUASSIR RABBI TEMMIM BIL-HAJR. AMIN! – Bože, olakšaj, a ne otežaj, Bože, završi s dobrim! Amin! I, nekako bi, shodno ovom prvom doticaju s vjerom trebalo kroz život da nas prati pravilo olakšavanja i pravilo završavanja sa dobrim, tj. dobrom kao krajnjim ciljem našeg djelovanja. No, da li zbog toga što mi ni danas, nažalost, ne posvećujemo dovoljno pažnje značenju vjerskog teksta i njegovom osnovnom razumijevanju u svom jeziku, ili zbog drugih faktora, činjenica je da mi ni sebi ni svojoj djeci ne olakšavamo, ne pojednostavljujemo, nego otežavamo i cesto komplikujemo, i nazor cesto nesta pokusavamo da nemetnemo…
Kaže Uzvišeni Allah: „On je vas izabrao i u vjeri vam nije ništa teško propisao…“ (El-Hadždž, 78). U opisu Allahovog Poslanika a.s. također stoji: „… koji će od njih tražiti da čine dobra djela, a od odvratnih odvraćati, koji će im lijepa jela dozvoliti, a ružna zabraniti, koji će ih tereta i teškoća koje su oni imali osloboditi. A oni koji u njega budu vjerovali, koji ga budu podržavali i pomagali i svjetlo po njemu poslano slijedili – oni će baš uspjeti.” (El-E’araf, 157). Allahov Poslanik a.s. istakao je da se ova vjera odlikuje čistoćom i jednostavnošću rekavši: „Najdraža vjera Allahu jeste čista i jednostavna.“ (Buhari i Ahmed) Aiša r.a. rekla je: „Vjerovjesniku a.s. nije nikada data mogućnost da bira a da on nije odabrao lakšu stvar osim ako se radilo o grijehu, a ako je bio grijeh, onda bi bio najdalje od njega.“(Muttefekun alejhi).
Ajeti s ovom porukom su mnogobrojni, hadisi također, no, u našoj praksi, u zadnje vrijeme čak i više nego prije, prisutno je komplikovanje, otežavanje itd… a uzrok tomu je ponajvise, izmedju ostalih, uplitanje i tumacenje vjere od onih koji je nikako ili povrsno znaju. Držim da je ova pojava, ne samo danas, nego od davnina, od stagnacije islamske civilizacije, glavni kočničar napretka muslimana. Nije se ovo zadržalo samo na ravni teoretiziranja nego je zašlo i u psihu i dušu muslimana. Otežavanje i “aminanje” koje nije popraćeno konkrentom aktivnošću koja se tiče našeg željenja i dovenja svakako će biti razlogom stagnacije i ovosvjetske a i duhovne/vjerske.
Znate, Mudros Allahova je sto je i sam Kur´an objavljen na arapskom jeziku. Naime, arapski jezik, ima vjerovali ili ne 12 Miliona rijeci. A znate li koliko slijedeci najbogatiji jezik ima, ima 600 hiljada rijeci, to je jezik na kojem vas danas svako i svugdje razumije a to je Engleski. Vidite kolika je mudros Allahova i koliko je arapski jezik poseban.
U predgovoru bosanskom izdanju doktorske disertacije dr. Safveta Halilovića, dr. Enes Karić, između ostalog, prenio je i jednu zanimljivu priču koja objašnjava prirodu tumačenja Kur’ana koja ima jako važnu poruku za naša današnja dešavanja u društvu, ali za mene u ovom razmišljanju i jako vrijedan primjer borbe, istrajnosti i portage za olakšicom u sopstvenom životu koji ne mora uvijek biti striktno vezan samo za sam vjerski čin nego i život uopšte.
Priča kaže da je neka žena jako voljela svoga muža, ali život ko život nosi iskušenja pa u jednom takvom muž joj dade razvod braka… Priča, nadalje, veli da joj je muž dao razvod braka riječima: Puštam te koliko traje – hin! Razvod braka ženi teško pade, a kako je riječ “- hin” kojom je njen muž označio vremensko trajanje njenog puštanja teško razumjeti bez konteksta, puštena žena ode kod prvog učenjaka da sazna koliko traje vrijeme – hin – njenog razvoda. Objasni mu šta joj se desilo i kako se muž razveo od nje a taj učenjak joj odgovori:
A)Puštena si hiljadu godina! Svoje mišljenje dokazao je Božijim riječima iz sure Ed-Dehr, prvi ajet: “Zar je to davno bilo kad čovjek nije bio spomena vrijedan?” Ovaj izraz “hinun mined-dehri”, označava jako dug period vremena, 1000 i više godina. Ovaj odgovor nije zadovoljio ženu, jer je to značilo da je puštena zauvijek, te je otišla, malo dalje, kod drugog učenjaka, a on joj odgovori:
B)Puštena si samo jednu godinu! Ovaj je drugi učenjak svoje mišljenje potkrijepio Božijim riječima iz Kur’ana, 25. ajet sure Ibrahim:”Daje plodove svoje svake sezone – kulle hini – s dozvolom Gospodara svog”. Ali, ni ovaj odgovor nije zadovoljio ženu, jer je smatrala da je godina dana, ipak, vrlo dug period, pa je otišla kod trećeg učenjaka upitala ga o trajanju hina, perioda do kada ju je muž pustio, te joj je ovaj treći alim odgovorio:
C)Puštena si od svoga muža samo jedan dan! I on je svoje mišljenje potkrijepio Božijim riječima: „Pa, hvaljen neka je Allah kad god omrknete i kad god osvanete“- hine tusbihune – to jest ‘neka je slavljen svaki dan’” Tek je ovo bio izričiti odgovor koji je zadovoljio okaharenu i zbunjenu ženu
Ova tefsirska priča izvanredno dobro pokazuje kako je Kur’an veličanstveno štivo, pogodno da ga umni primijene i rasprostru na nezamislivo veliki broj čovjekovih egzistencijalnih situacija. Tefsir, zapravo, i jeste znanost koja aktualizira Kur’an u mnoštvu čovjekovih situacija, aktualizira ga u situacijama u kojima se nalazi čovjekov duh, srce, imaginacija, um, razum, mišljenje, praksa, ukratko kazano, ljudski život…zato je i Boziji Poslanik cesto na ista pitanja razlicitim ljudima davao razlicite odgovore…sto je nekada bilo zacudjujuce povrsno gledajuci, ali je Poslanik Mudroscu Allahovom znao hal – stanje odredjene osobe i sta njemu treba i sta mu je najpotrebnije ili najpotrebnije u datom momentu.
Koliko je važno protežirati dobro u odnosu na loše, govori nam i hadis kojeg bilježi Darimi u svome Sunenu od hazreti Aiše r.a. koja kaže kako je neka žena iz Medine imala muža koji je odlazio u trgovinu i zadržavao se. U njegovom odsustvu ona je često sanjala i rijetko kada da nije bila noseća.
Jedne prilike, došla je Allahovom Poslaniku a.s. i ispričala: “Moj muž je odsutan, a ja sam noseća. Usnula sam da se jedan stup moje kuće srušio i da sam rodila jednooko dijete.” Allahov Poslanik a.s. reče: “Hajr! Muž će ti se vratiti, ako Bog da, hajirili i rodit ćeš poslušnog dječaka.”
Ona je taj san imala dva ili tri puta kada joj je muž odlazio na ta putovanja. Svaki put je dolazila Allahovom Poslaniku a.s. i pričala. On je, tako, tumačio i svaki put joj se muž vraćao i ona rađala dječaka. Jednog dana kada je došla, Allahov Poslanik a.s. je bio odsutan, a ona je imala takav san, pa ju je hazreti Aiša pitala zbog čega je došla. Ona je odgovorila: “Ima jedan san koji mi se ponavlja, pa ja dođem kod Allahova Poslanika a.s. i ispričam mu, a on kaže: ‘Hajr – dobro i uvijek bude dobro kako je on rekao’.” Hazreti Aiša, je tražila da ga njoj ispriča, ali je ona odbila rekavši: “Kada dođe Allahov Poslanik a.s. njemu ću ispričati, kako sam i dosada činila.” Međutim, hazreti Aiša je insistirala i ona ga je na kraju njoj ispričala. Aiša joj je kazala: “Bogami, ako je istina to što si usnila, muž će ti umrijeti i rodit ćeš pokvarenog dječaka.” Žena je briznula u plač i rekla: “Šta mi bi da tebi ispričam san?” U međuvremenu, stigao je i Allahov Poslanik a.s. Pitao je šta je sa ženom, a hazreti Aiša mu je ispričala šta je bilo i kako je ona protumačila san. Allahov Poslanik a.s. reče: “Šta uradi, Aiša? Kada tumačite snove muslimanu, tumačite ih dobrom, jer se snovi ostvaruju prema tome kako ih tumači i razumije njihov sahibija.” “Muž joj je umro”, – kaže hazreti Aiša, “i rodila je pokvarenog dječaka.”
Dakle, san je onakav kako ga protumačimo, tj. mi tumačenjem i definiranjem određenih pojava, u prethodnom slučaju sna, utičemo ne samo na shvatanje sanjanog nego na događajanja. Ako je tako sa snom zašto bi drukčije bilo sa javom? Ako u svakom novom danu gledaš samo tegobu i samo se tegobi nadaš, kako misliš da ćeš “privući” dobro?
Ne birajmo kod komentarisanja nekog događaja-uzroka najgoru posljedicu koja nam padne na um za izjavu nego se oslonimo na dragog Boga pa dajmo najbolju moguću definiciju. Kur’an nas uči da vrlo često mi nešto želimo a ono je loše po nas ili mislimo da je nešto loše a ono je dobro… dakle, uvijek treba zadržat pozitivnu nadu i pozitivnu misao jer joj ima mjesta. Kako sugeriše i hadisi-kudsi u kom se bilježe kao Božije riječi i sljedeće: „Ja sam uz misao Moga roba o Meni…“ Pa pazimo na svoje misli, pazimo na svoje riječi, pazimo na svoje definicije i kvalifikacije, možda je između dobra i lošega, vaga naša misao i naša riječ. U istom kontekstu se može navesti i predaja u kojoj je nekom beduinu koji je imao temepraturu Poslanik kazao u smislu: Ako Bog da ona ti je spas od džehennemske vatre, a beduin je na to kazao: Kakav spas ovo je vrućica. Tad je Poslanik konstatovao: Ako tako misiliš onda i nije ništa drugo nego vrućica… Dakle odbijanje beduina da prihvati i dobru stranu svoga stanja lišilo ga je tog dobra.
I da ne zaboravimo uzeti još jednu pouku iz prethodno citiranog hadisa o tumačenju sna. Na određeni način hazreti Aiša biva ukorena za svoj postupak, a pogledajte ko ovu predaju prenosi? Upravo hazreti Aiša. Većina nas danas ne voli da spominje nešto gdje nismo bili u pravu, pa makar se radilo i o sitnici. Olakšavajmo, a ne otezavajmo i sebi i drugima. Naucimo i sve sto je propisano ili preporuceno kao olaksica u Islamu, koristimo to, kao sto je recimo skracivanje namaza, sastavljanje namaza itd.
Bože, daj nam da budemo od koristi jedni drugima, da olakšavamo jedni drugima u hajru… Bože olakšaj, a ne otežaj, Bože, završi s dobrim! Amin!

Check Also

Bez emanete nema selameta

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen – 19 Zul Kadde …

Musliman – Bosnjak treba da se hoce

Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen – 12. Zul Kadde …