Optimista sam. Mislim da angažman ljudi, posebno mladih, koji žele bolju budućnost, te mnogobrojna dijaspora, mogu doprinijeti pozitivnom razvoju BIH. Treba nam jaka zajednica gdje ćemo jedni druge podržavati i jedni drugima pomagati, jer smo zajedno jači, kazala je u intervjuu za Preporod Nejra Kalkan, prva kandidatkinja za člana Evropskog parlamenta ispred PvdA u Holandiji, porijeklom iz BiH, kaže u razgovoru za novo izdanje Preporoda Nejra Kalkan, članica Evropskog parlamenta porijeklom iz BiH.
Preporod: Vijest o Vašoj kandidaturi za članicu Evropskog parlamenta je obradovalo mnoge u BiH. Kako je došlo do ove kandidature?
To mi je drago čuti. Obradovao me je niz divnih reakcija i riječi podrške iz BiH kao i naše dijaspore ovdje u Holandiji. Što se tiče kandidature za Evropski parlament, procedura je otvorena u novembru 2013. godine. Nakon što je Kongres Holandske radničke stranke (PvdA) formalno potvrdio listu članova koji su se svojim radom i iskustvom dokazali službeno sam postala kandidatkinja za izbore za EP koji se održavaju 22. maja 2014..
Preporod: Rođeni ste u BiH.
Da, rođena sam 1983. godine u Sarajevu. Tokom rata moja porodica je izbjegla u Holandiju gdje sam završila srednju školu i fakultet. Magistrirala sam iz oblasti međunarodnog i evropskog prava. Poslije studija radila sam u Američkom kongresu, u Vašingtonu, u Komitetu za vanjske poslove. Nakon povratka u Holandiju, u Amsterdamu sam radila kao pravnik u udruženju za borbu protiv raka. Posljednje četiri godine savjetujem Holandsku radničku stranku (PvdA) u oblasti građanskog prava, pravosuđa i unutrašnjih poslova u EU. Tako sam, između ostalog, radila na zakonima u borbi protiv financijskog kriminala, na zaštiti maloljetnih osoba, zakonima protiv trgovine ljudi i protiv diskriminacije različitih oblika. Isto tako savjetujem Emine Bozkurt, glasnogovornicu socijaldemokrata, druge najveće političke grupe u Evropskom parlamentu, o pitanjima koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
Poznato je da su naše žene puno propatile
Preporod: Vi ste viša savjetnica članice EP Emine Bozkurt o pitanjima koja se tiču BiH i prava žena na Zapadnom Balkanu. Koliko su pitanja o pomoći ženama stradalnicama posljednjeg rata bila predmet tih savjeta?
Naravno da se svakom srce stegne na grozote koje su te žene preživjele. Ja sam u EP mnogo radila na ovom pitanju. Poznato je da su naše žene puno propatile, posebno tokom rata. Toliko godina nakon rata uvidjele smo kako se ništa nije učinilo da se pomogne ženama žrtvama seksualnog nasilja tokom rata. Imala sam direktne kontakte sa ženama i udruženjima stradalnica rata. Insistirali smo na strategiji pružanja pomoći za žene koje su bile silovane. Pobrinula sam se da svake godine u rezolucijama Evropskog parlamenta bude posvećena pažnja žrtvama ženama. U saradnji sa UNFPA i udruženjima žena žrtava vršili smo pritiske na političare u BIH, a i u EU da se razvije strategija koja će im pomagati. Organizirali sam predstavljanje nacrta pomenute strategije u EP kako bismo dobili pozornost većine u njemu i insistirali na tome svake godine.
U Komitetu za vanjske poslove sam se bavila unapređenjem puta BiH ka EU. Radili smo na jačanju zajednice BiH dijaspore kao i unapređenju prava žena na Zapadnom Balkanu.
Prijatelji BiH u Evropskom parlamentu
Preporod: Koliko Evropski parlament može pomoći u rješavanju problema u BiH?
Evropski parlament treba da bude glas svih građana Evrope, a samim tim i brojne BiH dijaspore. U mom radu kao savjetnice osnovali smo neformalnu grupu Prijatelji BiH koja služi kao platforma za razmjenu ideja, političkih, kulturnih, ekonomskih i drugih. Ukoliko budem izabrana nastojaću da se ova grupa održi i ojača za razmjenu ideja i pomoći na putu koji BiH treba da vodi ka boljoj budućnosti.
Ulaska u EU, ona ima svoja pravila. BiH mora provesti mnoge reforme i zadovoljiti tzv. kopenhaske kriterije koji definiraju koja je zemlja podobna da se pridruži EU. Za to je potrebna stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina. Ne manje važne su ekonomske reforme, kao i krajnje usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU. Sve su to reforme koje će pomoći BiH da bude funkcionalna i stabilna država.
Preporod: Šta mislite gdje su vaši savjeti pomogli za bolju BiH?
Prije svega u osnivanju grupe Prijatelji BiH u Evropskom parlamentu, što je veliki uspjeh, zatim djelovanju putem promocija u EP za usvajanje strategije koja će pomoći ženama žrtvama seksualnog nasilja tokom rata, kao i u osnivanju konferencije za BiH dijasporu u cilju isticanja problema dvojnog državljanstva za svu BiH dijasporu širom Evrope. Zakon je nakon toga promijenjen, tako da se naši ljudi ne moraju odreći BiH državljanstva kako bi sačuvali državljanstvo zemalja u kojima žive. Pobrinula sam se da rezolucije EP budu izbalansirane, da ne budu jednostrane i da budu u korist svih građana BiH, a i da neki stavovi budu ublaženi. Tražila sam pažnju za probleme u BiH, kao što je rješenje pitanja matičnog broja. Radila sam na tome da se na BiH ne gleda kao na ekstremističku državu kako su je neki pokušali prikazati.
Nesigurnost i ekonomska kriza vode jačanju ekstremne desnice
Preporod: Na panelu održanom na Svjetskom ekonomskom forumu pod nazivom „Imigracija, dobrodošla ili ne“ Peter D. Sutherland, specijalni izaslanik generalnog sekretara UN-a za migraciju i razvoj upozorio je na značajno povećanje stranaka koje zagovaraju ksenofobičan nastup u predizbornim kampanjama. U medijima čitam upozorenja analitičara da se broj predstavnika ksenofoba može očekivati i u Evropskom parlamentu. Kako Vi gledate na to?
Takav incident smo nedavno imali u Holandiji. Naime, vođa Stranke za slobodu (PVV), Geert Wilders, poznat po svojim antiislamskim izjavama, na skupu za lokalne pitao je svoje sljedbenike da li žele manje ili više Marokanaca. Oni su skandirali uzvikujući manje, manje i on je to obećao realizirati. Građani su poslije toga masovno podnosili tužbe protiv njega, a neki njegovi članovi su napustili ovu stranku.
Zbog nesigurnosti građana tokom ekonomske krize i širenja straha ove partije imaju znatan rast u svojim redovima. To treba da bude opomena građanima koji ne izlaze na izbore. Treba da to urade i da se na sve načine suprotstavljaju diskriminaciji. Nažalost ekstremna desnica je u porastu. Ne treba zatvarati oči pred tom činjenicom i zato je veoma važno da na izbore izađu i glasaju svi oni koji se ne slažu sa tom politikom. Da glasaju za ljude koji se suprotstavljaju takvoj pogubnoj politici i nude biračima mirnu, bolju, socijalnu Evropu, gdje ima mjesta za sve – da žive u dostojanstvu i svojoj vjeri. Vjerujem da svi ljudi imaju pravo na život dostojan čovjeka i da onima koji to ne mogu ostvariti sami u tome treba pomoći, dajući svima iste šanse da ostvare svoje želje i bolju budućnost.
Preporod: Krajem 2013. predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Baroso je pozvao Evropljane da prestanu šutjeti, da počnu braniti Evropu pred populistima i pred ekstremistima. Šta Vi mislite ima li Evropa snage da se s tim izbori i odbrani univerzalne vrijednosti?
Naravno da Evropa ima tu snagu. Potrebno je na vrijeme ukazivati i suprotstavljati se negativnim ekstremističkim tendencijama. U ekonomsko kriznim vremenima je veoma važno da štitimo prava svih građana. To je ono što ja nastojim i raditi. Znatno je više onih koji brane univerzalne vrijednosti i koji će se zalagati da ih zaštite.
Preporod: Kako Vi vidite budućnost BiH?
Kada vidim njenu gostoljubivost, naše divne ljude, ljepotu zemlje i koliko kapaciteta ima, mislim da BiH mora ići naprijed, ka boljem. Optimista sam. Mislim da angažman ljudi, posebno mladih, koji žele bolju budućnost, te mnogobrojna dijaspora koja se trudi, mogu da doprinesu pozitivnom razvoju BIH. U BIH ima puno mladih, veoma sposobnih ljudi kojima treba pružiti šansu da se dokažu. Treba nam jaka zajednica gdje ćemo jedni druge podržavati i jedni drugima pomagati, jer smo zajedno jači. Također, nadam se da ću dobiti podršku naših ljudi koji imaju pravo glasa u Holandiji, kako bih mogla iskoristiti svoje znanje i iskustvo za bolju budućnost Evrope i Bosne i Hercegovine.
(www.preporod.com)