INTERVJU: Platforma Mešihata IZBNJ je put bez alternative

INTERVJU: Platforma Mešihata IZBNJ je put bez alternative

Objavljeno ponedjeljak, 16 Decembar 2013 12:48

Naša zajednica u Njemačkoj stoji pred velikim izazovima. Kako na unutarnjem planu kada je u pitanju kvalitetnije uvezivanje i djelovanje, tako i kada je u pitanju veća i bolja integracija u društveno-političke procese u Njemačkoj. Ovdje se radi o pokretanju dugotrajnih procesa.

edin-atlagicedin-atlagic

– Gospodine Atlagić, na dužnosti predsjednika Mešihata IZBNJ imenovani ste u aprilu prošle godine. Jeste li zadovoljni do sada učinjenim za vrijeme Vašeg mandata?

Edin Atlagić: Primjetno je da smo u raznim oblastima kada su u pitanju tekući projekti uspjeli napraviti određena poboljšanja i učiniti pozitivne pomake. Uspjeli smo stabilizirati administraciju, sistematizirati nekolicinu oblasti, i unaprijediti djelovanje na humanitarnom planu. Ipak, iskreno rečeno, mi smo u biti administrirali postojeće stanje, shodno trenutačnim mogućnostima i okolnostima.

Naša zajednica u Njemačkoj stoji pred velikim izazovima. Kako na unutarnjem planu kada je u pitanju kvalitetnije uvezivanje i djelovanje, tako i kada je u pitanju veća i bolja integracija u društveno-političke procese u Njemačkoj. Ovdje se radi o pokretanju dugotrajnih procesa. Realno, nalazimo se tek na početku tih procesa. Moramo se posvetiti suštinskim i ključnim pitanjima, i zajedničkim snagama učiniti iskorak. Pitanje budućnosti naše zajednice pri tome nije samo pitanje Mešihata kao izvršnog organa. Potrebno je da svako u granicama svojih mogućnosti da svoj doprinos, uradi svoj dio posla. Ubijeđen sam da na svim nivoima i u svim oblastima možemo, znamo i moramo učiniti bolje i više. Generalno mislim da smo ispravno startali. Ali, smatram da smo daleko od toga da možemo biti zadovoljni.

– Delegacija IZ BiH na čelu sa reisu-l-ulemom, Huseinom ef. Kavazovićem krajem prošlog mjeseca je bila u višednevnoj prvoj službenoj posjeti jednoj zajednici u dijaspori. Kako biste ocijenili ovu radnu posjetu reisu-l-uleme IZBNJ?

Edin Atlagić:Prvenstveno, ovom posjetom nama u dijaspori ukazana je velika čast. Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović ušao je u izbore za reisu-l-ulemu sa konkretnim predodžbama, pokrenuti su značajni procesi u domovini. U njegovom programu rada dijaspora je zauzimala značajno mjesto. Sasvim opravdano, imajući u vidu da će značajan broj našeg naroda trajno ostati u iseljeništvu.

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj ima najdužu tradiciju organizovanja u dijaspori i raspolaže bogatim potencijalima. Ona djeluje u državi koja je od posebnog geopolitičkog značaja. Stoga ova posjeta nije simboličnog karaktera. Ona nas je ohrabrila i motivirala da tragamo za rješenjima kako biti još snažniji i djelotvorniji, kako postati motor napretka za našu sveukupnu zajednicu u evropskoj dijaspori i kako sutra dočekati domovinu u zajednici evropskih naroda i zemalja. Tim više, jer podrška matične zajednice na tom putu nije upitna. To je jedan veoma bitan rezultat ove posjete. Ipak moramo biti svijesni činjenice, da ćemo mi na ovim prostorima imati samo ono što sami uradimo.

-Nedavno je na sjednici Sabora IZBNJ na kojoj je prisustvovao i reisu-l-ulema Kavazović podržana Platforma za unaprijeđenje rada IZBNJ. O kakvoj se Platformi radi?

Edin Atlagić: Uspostavljanje IZBNJ moramo posmatrati kao proces, jer naša zajednica na ovom prostoru nije sistematski uspostavljena. Imali smo prvu fazu tog procesa kada su doseljenici prve generacije u svojim mjestima potpuno neovisno jedni od drugih osnivali džemate širom države. Ti ljudi su to činili u veoma teškim okolnostima. Cilj je tada bio udariti temelje vjerskom životu na ovim prostorima i onda ga i očuvati. U toku agresije na našu domovinu uslijedilo je uvezivanje postojećih džemata u jednu cjelinu, dakle pod okrilje jedne više organizacione jedinice tj. krovne organizacije. Efekti tog uvezivanja su bili i ostali najizraženiji u radu na humanitarnom planu. Imajući u vidu pod kakvim se okolnostima tada radilo, nemjerljiv je doprinos onih koji su taj teret organiziranja iznijeli. A značajni rezultati tog predanog rada su vidljivi danas širom dijaspore. Zaista možemo biti ponosni da je najveći dio naših džemata „stambeno“ osiguran i da u njima imamo redovne vjerskoprosvjetne i ostale aktivnosti. Valja uvijek imati na umu da teret tih aktivnosti nosi jedan mali dio ljudi u tim džematima.

Sada nam predstoji treća faza, kada predano i strpljivo moramo sistematizirati stvari u zajednici. Jer, sadašnji način našeg organiziranja ne odgovara više vremenu i prostoru u kojem se nalazimo. Upravo iz ovih razloga, Mešihat je sačinio i usvojio Platformu. U njoj je određen jasan cilj. Platforma je organizacionog karakera i jedna vrsta mape puta kako uspostaviti kvalitetnu infrastrukturu i dobro ustrojenu organizaciju. Platforma ukazuje na naše trenutačno stanje i predstavlja konkretne korake: kako organizaciju u cjelini izvesti na jedan viši nivo koji je neophodan za ispunjavanje suštinske misije Islamske zajednice i dalji napredak naše zajednice na ovim prostorima.

-Kaže se da je Platforma neminovnosti. Zašto?

Edin Atlagić: Veoma bitna je polazna spoznaja da naša zajednica u organizacionom smislu u biti predstavlja samo hlabavi savez bošnjačkih džemata u Njemačkoj. Iz tog razloga, u suštini platforma ukazuje na put kojim idu druge muslimanske zajednice u našoj državi već godinama, posebno turske. Taj put ima za cilj sticanje kvalitetnijeg pravnog statusa. Statusa koji npr. imaju crkve u našoj državi. One su u pravnom smislu priznate kao vjerske zajednice, dok muslimanske zajednice i dalje djeluju kao udruženja građana vjerskog karaktera. Turske muslimanske zajednice se stoga u proteklih 15 godina konstantno usavršavaju u sistemskom i organizacionom smislu. Realno gledano one su danas u statutarnom, infrastrukturalnom, kadrovskom, ekonomskom i generalno strateškom smislu daleko bolje postavljene nego što je to slučaj kod nas. Tako su one sada na pragu da ispune sve uslove za sticanje kvalitetnijeg statusa.

U Platformi navedeni koraci ka višem nivou organiziranja, predstavljaju stoga put bez alternative. Zapravo, alternativa bi bila, dugoročno gledano, postepeno odumiranje naše zajednice na ovim prostorima.

-Zašto je toliko potrebno IZBNJ i džemate koji je sačinjavaju sada nakon toliko godina iz, kako kažete, građansko – pravnog okvira, reorganizirati kako bi se postigao kvalitetniji pravni okvir?

Edin Atlagić: Naša zajednica trenutno je u pravnom smislu interesna grupacija. Kao i svako drugo građansko udruženje. Crkve, međutim, u ustavno-pravnom smislu su istinske vjerske institucije sa daleko većim i institucionalnim pravima. One imaju vlastito normativno uređenje koje ima zakonski karakter. Imovina tih institucija je zaštićena najvećim zakonskim stepenom, i ne može nikada postati ili biti predmet stečaja i likvidacije. One se finansiraju i putem ubiranja poreza od svojih pripadnika i mogu samostalno osnivati obrazovne institucije, fakultete, dječije vrtiće, bolnice, održavati groblja. One participiraju u svim značajnim društveno-političkim procesima, komisijama, itd. A pripadnici tih institucija putem takve organizacije koriste ta značajna prava.

Džemat kao lokalna organizacija ne može steći takav status. Ovakav kvalitetniji status može steći samo organizacija koja djeluje na saveznom ili državnom nivou. Džemati u tom procesu moraju dakle do te mjere biti sistemski integrisani u krovnu organizaciju da predstavljaju njenu funkcionalnu organizacionu jedinicu. U suprotnom će džemati uvijek ostati samo lokalno udruženje građana. Kada su u pitanju procesi sistemske integracija islama u njemačko društvo, moramo biti svjesni činjenice da ne možemo biti ozbiljan sugovornik državnim i drugim institucijama, dok god se islamom u društveno-političkom smislu budemo bavili samo na razini džemata.

– Da li se sticanjem boljeg statusa pored navedenih aspekata još nešto mijenja? Status uposlenika u džematima, misli se prije svega na imame, trenutno nije svugdje isti.

Edin Atlagić: Sticanjem kvalitetnijeg pravnog statusa službenici i uposlenici takve vjerske institucije stekli bi status državnih uposlenika. Međutim, kod naših džemata vlada raznolika statutarna uređenost. To je rezultat prve faze koju sam opisao. Korišteni su razni statuti i pristupi, a sve shodno mogućnostima. Ta raznolika statutarna uređenost u suštini predstavlja najveću kočnicu za svaki dalji razvoj naše zajednice, u svim oblastima.

Tako je i sa imama. Naši imami su trenutno uposlenici pojedinih džemata. Ovdje nema nikakvih sistemskih i institucionalnih rješenja. Dakle, ovdje imamo imperativ uspostavljanja sistemskih rješenja. Dugoročno se pitanje imama tj. uposlenika zajednice mora centralizirati, tj. izdići u nadležnost višeg nivoa. To pitanje ne može ostati na razini džemata. Njihov materijalno-pravni status se mora sistemski riješiti u cjelini. Ovdje je prije svega potrebno izraditi pravilnik koji sadrži najosnovnija prava i obaveze. Moraju se shodno tome izraditi jedinstveni radni ugovori kao i jedan adekvatni platni sistem koji uvažava preuzete obaveze, radni staž, kvalifikaciju. Potrebno je uspostaviti instancu za disciplinsko nadgledanje rada imama, te njihovu radno-pravnu sigurnost, itd. Imam predvodi džemat, a naša obaveza je da izradimo pravne pretpostavke za to.

-Šta bi ova reorganizacija mogla značiti za 76 džemata koliko ih ima u okviru IZBNJ?

Edin Atlagić: Naši džemati kupovinom i adaptacijom savremenih prostorija polahko stvaraju kvalitetniji okvir za djelovanje. Nije isto da li podučavate djecu u podrumskim prostorijama ili u kvalitetno opremljenoj učionici. Sada, ako Bog da, moramo izgrađivati i kvalitetniji pravni okvir za djelovanje naše zajednice. Moramo uspostavljati dobro uvezanu organizaciju koja djeluje sistemski. Koja je sposobna da zaštiti svoju imovinu i svoje uposlenike, i koja je kadra da zastupa interese muslimana općenito i Bošnjaka posebno. Reorganizacijom bi dakle dugoročno osigurali neophodne pretpostavke da budemo priznati kao pravno utemeljena vjerska zajednica, kao jedna istinska cjelina, a samim tim i značajan faktor u Njemačkoj. Drugim riječima, uradili bismo ono što je u našoj moći da budućim naraštajima ostavimo nešto trajno i veoma značajno. Ispunili bismo svoju odgovornost pred preuzetom obavezom, a ono što je najbitnije, učinili bismo IZBNJ još snažnijom.

-Nerijetko se ističu odnos i saradnja IZBNJ i ovdašnjih džemata sa maticom u BiH. Na koji način bi ova saradnja mogla biti unaprijeđena na korist svih?

Edin Atlagić: Naša matična zajednica ima historijsko utemeljenje i dugu tradiciju na tlu ovog kontinenta sa bogatim iskustvom, kontinuirano njegujući pri tome vrijednosti pluralnog društva i univerzalne civilizacijske vrijednosti. Ona raspolaže veoma značajnim obrazovnim institucijama, visoko kvalifikovanim kadrovima i drugim kapacitetima koji zajednicama u dijaspori i muslimanima u Evropi općenito mogu biti od koristi. Ovdje želim kao primjer spomenuti međusobno prožimanje, saradnju na zajednički osmišljenim projektima, razmjenu iskustava budući da IZBNJ već djeluje u EU, itd. Mislim da imamo šansu koju, ukoliko to iskoristimo, možemo značajno doprinijeti pravilnom razumijevanju islama u Evropi, čime bi cijela IZ u BiH dobila dodatno na dignitetu. Potrebno je pronaći rješenja kako da zajednice u dijaspori kvalitetno profitiraju od takvih iskustava koja nam tek predstoje. Veliki sam optimista po ovom pitanju da ćemo u tome uspjeti.

-Jedan od Zaključaka sa sastanka reisu-l-uleme ef. Kavazovića sa imamima je da će se službe Mešihata IZBNJ u narednom periodu sastati sa nadležnim službama Rijaseta IZ BiH i razmotriti pitanja raspodjele sredstava zekata i sadekatu-l-fitra. Na koji način bi ovo ključno pitanje moglo biti riješeno?

Edin Atlagić: Pitanje sredstava je ključno za djelovanje svake organizacije. Sredstvima zekata i sadekatu-l-fitra se finansiraju islamske ustanove i institucije. Stanje u domovini i dalje je teško, potrebna su i dalje materijalna sredstva. Zajednice u dijaspori se međutim kao što sam opisao također nalaze pred izazovima koji iziskuju ulaganja: izgradnja vlastitih objekata, finansiranje već kupljenih zgrada, organiziranje kvalitetnije mektebske nastave, takmičenja, projekata koji bi nas pozicionirali u njemačkom društvu kao jedan od značajnih subjekata, kao i integracije muslimana i stranaca uopće. Mislim da će se naći rješenje koje će uvažavati ove dvije činjenice. Svakako ta rješenja neće biti “uklesana u kamen”, i siguran sam da će se ona u određenim vremenskim razmacima preispitivati i dorađivati.

Svakako da je vrijeme razmišljati i o uspostavi sistemskih rješenja za osiguravanje dodatnih izvora finansiranja za naše djelovanje. U platformi smo iznijeli po tom pitanju konkretne predstave i korake.

-Isto tako, zaključeno je da će Mešihat najmanje jednom godišnje u saradnji sa Rijasetom IZ BiH organizirati stručne seminare za imame sa područja IZBNJ. Zašto je potrebna edukacija imama, i kakva bi ona po Vašem mišljenju trebala biti?

Edin Atlagić: Profesionalno posmatrano, najveće bogatstvo svake kompanije ili organizacije predstavljaju ljudski resursi. Ukoliko želite biti konkurentni i djelovati kvalitetno, trebate konstantno ulagati u te resurse. Morate ih kroz obrazovni sistem kvalitetno pripremiti za buduće odgovornosti, ali i kasnije konstantno doškolovavati kako bi ostali u koraku sa vremenom. To se svakako u posebnoj i značajnoj mjeri odnosi na organizaciju koja organizira život muslimana, dakle islamsku zajednicu. U suštini se kroz taj pristup osiguravaju uvjeti za prenošenje emaneta i izvršavanje imamske misije, jer su nama potrebni predvodnici u džematima koji mogu odgovoriti zahtjevu vremena, te društvenog, pa i kulturološkog okvira u kojem djeluju zajednice u dijaspori. Pitanje sadržaja takvih seminara je u kompetenciji nadležne službe matične zajednice. Ona već ima konkretna i kvalitetna rješenja i već je, s tim u skladu, pokrenula široke aktivnosti.

-Podržana je i ideja o evropskom muftiji za Bošnjake. Zašto je bitno da Bošnjaci u Evropi imaju svoga muftiju, odnosno kako bi se muftija birao, koje bi bile njegove obaveze i nadležnosti?

Edin Atlagić: Svjedoci smo sve intenzivnijoj integraciji unutar Evropske Unije. Granice nacionalnih država i njihovih pravnih sistema postaju sve manje vidljive. Iz tog razloga je veoma bitna svijest i spoznaja da i mi moramo djelovati integrativno kada je u pitanju naša zajednica u evropskoj dijaspori. Naravno, uvažavajući pri tom posebnosti nacionalnih država. Stoga smatram veoma bitnim da se uspostavi muftiluk na tlu zapadne Evrope, a koji bi također bio direktna spona sa matičnom zajednicom i njenim kapacitetima. Sve detalje vezano za to pitanje potrebno je uskladiti i usaglasiti u narednom periodu.

-Primjetan je i jedan nov pristup kada je u pitanju komunikacija Mešihata sa javnošću. Zbog čega smatrate ovo pitanje važnim?

Edin Atlagić: Mešihat se u svom radu rukovodi principom javnog djelovanja. Potrebno je osigurati da svi oni koji pripadaju zajednici i koji to žele i znaju mogu sudjelovati u kreiranju života i rada islamske zajednice. Također je veoma bitno koristiti sve raspoložive instrumente kako bi se upoznao i širi krug ljudi sa djelovanjem, prioritetima i ciljevima zajednice. Međusobno povjerenje i podršku moramo graditi tačno utvrđenim procedurama u kojima hijerarhijski učestvuju sve strukture Islamske zajednice. Nama je u svim procesima i projektima potrebno povjerenje i podrška ljudi, a ostvarit ćemo ga i putem kvalitetnog odnosa sa javnošću.

-Gospodine Atlagić, pred nama je 2014. godina. S obzirom na sve što ste kazali u ovom razgovoru, kako će izgledati Vaš plan?

Edin Atlagić: Poštujući princip institucionalnog rada, u dogledno vrijeme u nadležnim organima zajednice donijet ćemo i pripremiti neophodne odluke i pravce djelovanja. Svakako je kvalitetnije statutarno uređenje u ovom trenutku prioritet. Pokrenut ćemo, ako Bog da, izradu neophodnih džematskih statuta, statuta srednjeg i najvišeg nivoa. Ti statuti će predvidjeti veliki stepen sistematizacije u svim oblastima. Nakon odgovarajućeg konsenzusa krenut ćemo, ako Bog da, u njegovu sprovedbu na terenu. Svakako pri tome moramo osigurati da tekuće aktivnosti idu po planu.

Međutim, bit će potrebno najprije izgraditi svijest kod odgovornih osoba u zajednici ali i kod ljudi općenito da nam je ova reorganizacija prijeko potrebna. To će biti najteži i najznačajniji dio posla, jer ti procesi otpočinju u glavama ljudi. Vrijeme će pokazati da li mi kao zajednica raspolažemo neophodnim racionalnim i svakim drugim kapacitetima da iznesemo ovaj teret. Olakšavajuća okolnost je da je odgovornost ovaj put samo na nama.

Ipak, pred nama je veliki posao i dug put. Želimo, uz Allahovu dž.š. pomoć izgraditi IZBNJ kao sastavni dio IZ BiH, na temeljima islama, modernu i spremnu za izazove novog stoljeća, ali i zajednicu Bošnjaka muslimana i slobodnih ljudi, koji će znati dati vlastiti doprinos razvoju njemačkog društva i vlastite domovine.

Razgovarao: Adis Hasaković