Dzemat Braunau
Završen simpozij u Sarajevu: Alija Izetbegović simbol pravde i pravednosti
Alija Izetbegović je za nas simbol otpora, ali ujedno i simbol pravde i pravednosti, prava, ljudskih prava, rekao je danas na Međunarodnom naučnom simpoziju u povodu 30 godina od “Sarajevskog procesa” i deset godina od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića turski novinar i kolumnist Hakan Albayrak, prenosi Anadolu Agency (AA).
Završen simpozij u Sarajevu: Alija Izetbegović simbol pravde i pravednosti
Foto: Anadolija
U islamskom svijetu danas postoje dva glavna problema, mišljenja je Albayrak, od kojih je jedan ono što rade strani despoti, njihovi napadi, te ono što rade unutrašnji despoti, poput situacija koje imamo danas u Egiptu i Siriji. Boriti se protiv ove dvije vrste depostizma, nastavio je on, je nešto što je Alija Izetbegović dao kao jedan novi horizont pravednosti i pravde islamskom svijetu.
“Ne znam koliko nove generacije to znaju, pritom mislim i na one u BiH i u Turskoj, treba ih podsjetitti. U tom periodu, dio teritorije koju su držale pod kontrolom Karadžićeve snage, tu su bile uništene sve i džamije i katoličke crkve, a tamo gdje je Mate Boban držao pod kontrolom, bile su uništene džamije i pravoslavne crkve. Teritorije koje je držala vojska na čijem čelu je bio Alija Izetbegović, crkve i katoličke i pravoslavne bile su netaknute, iako su neke crkve koje su se nalazile u Sarajevu dotakli meci, to nisu bili meci koje je uputila vojska Armije BiH, već oni koji su granatirali ovaj grad sve vrijeme”, podsjetio je Albayrak.
Alija Izetbegović je uvijek insistirao na provođenju prava i on je uspio na taj način da se takvi događaji spriječe, nastavio je Albayrak, te da prestanu biti nešto što se konstantno ponavlja.
“Veliki borci su često u sred rata vođeni iz rovova i privođeni pred lice pravde. To je veličanstvena stvar, jer u ratovima se bespravlje može lako tolerisati. Alija Izetbegović je govorio da, ako ne vlada zakon u ratu, to vodi trovanju krvi i diktatorstvu”, rekao je Albayrak.
Osnivač Grupe solidarnosti u BiH Suleyman Gunduz istakao je kako je teško shvatiti percepciju BiH u islamskom svijetu, a posebno život i djelo čovjeka koji uložio sve na tom putu i u toj borbi. To je bio veliki put i bio je zaista bitan, dodao je on, a ono što se dešavalo u BiH imalo je uticaja i na cijeli svijet.
“BiH je mjesto gdje se različitost vidi kao pomoć, gdje je solidarnost u ratu doživjela vrhunac. Iako je svijet u toku rata zažmirio na dešavanja u BiH, ovaj narod se uspio održati. Kada je BiH na čelu sa Alijom Izetbegovićem uspjela da pobijedi u borbi koju su vodili, znali su da je ipak pravda pobijedila. BiH se može pokazati kao primjer da kada na nekoga vršite najgore metode i represije, da se ljudi ipak mogu braniti”, poručio je Gunduz.
Profesor sa istanbulskog Univerziteta Marmara Zeki Parlak pročitao je Deklaraciju simpozija, u kojoj su navedeni zaključci sa dvodnevnog simpozijuma. Montirani proces u kojem su Alija Izetbegović i 11 njegovih saradnika uhapšeni i bez ikakvog razloga osuđeni na dugogodišnji zatvor, realiziran je u cilju pripreme podloge za jedan rat. Rat u Bosni je uzrokovao stradanje hiljada mladih, starih, djece i predstavlja jedan od najružnijih i najgorih ratova u svijetu. U svjetlu dokumenata CIA-e, međunarodna zajednica nije reagovala na vrijeme i nije dala potreban odgovor na dešavanja na ovim prostorima. Svi sudionici su jednoglasni po pitanju da je bh. diplomatija izgubila povjerenje u međunarodnu zajednicu. Da bi se bolje razumjele ideje Alije Izetbegovića, potrebno je osnovati institut koji ce nositi naziv Centar Alije Izetbegovića, a trebalo bi dijeliti i nagrade koje će nositi njegovo ime.
Završnim govorom načelnika opštine Bagcilar Lokmana Cagiricija, okončan je Međunarodni naučni simpozij u povodu 30 godina od “Sarajevskog procesa” i deset godina od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića. Cagirici se zahvalio svim prisutnima, te govornicima, izrazivši zadovoljstvo što je uspješno okončan simpozij.
“Ako smo u neku ruku sada bili svjedoci istorije, ako smo bar malo doprinijeli da se ta istorija spozna i ako budemo imali doprinos u budućnosti, sretni smo zbog toga. Alija je u neku ruku nama ostavio u amanet ovaj svijet, a mi ga trebamo ostaviti na amanet budućim generacijama”, poručio je Cagirici.
Dvodnevni Međunarodni naučni simpozij u povodu 30 godina od “Sarajevskog procesa” i deset godina od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, počeo je juče u Sarajevu.
Dvodnevni simpozij organizovao je Internacionalni Univerzitet u Sarajevu (IUS), Muzej Alija Izetbegović i Općina Bagcilar iz Istanbula.
(Anadolija)
