Svečano otvorena nova zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke

Svečano otvorena nova zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke

Objavljeno srijeda, 15 Januar 2014 15:00

svec-otv-ghb-01-2014-oSarajevo, 15. januar 2014. (MINA) – Danas je svečano otvorena nova zgrada Gazi Husrev-begove bibiloteke u Sarajevu, čime je ova najstarija javna biblioteka na ovim prostorima dobila adekvatan prostor za smještaj njenih bogatih knjižnih fondova i građe, a građani Bosne i Hercegovine i istraživači iz cijelog svijeta primjerene uvjete za korištenje bibliotečkih fondova i istraživačke radove. Otkrivanjem ploče s natpisom Gazi Husrev-begove biblioteke u prisustvu reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazovića i ministra vakufa Države Katar Gajs bin Mubarek el-Kuvarija, te brojnih istaknutih vjerskih, državnih, društvenih i kulturnih predstavnika iz Bosne i Hercegovine, regiona i svijeta, zvanično je otvorena nova zgrada Biblioteke koja predstavlja jedan od simbola znanosti i kulture u Bosni i Hercegovini.

 

Otkrivanje ploče popraćeno je tekbirima, učenjem ilahije Taleal bedru alejna, te kraćim recitalom glumca Izudina Bajrovića. «Vizionarski duh velikog Gazi Husrev-bega ovu biblioteku je utemeljio 1537. godine. Dobrotvori, narod i vlada prijateljske države Katar danas na dar narodu Bosne i Hercegovine predaju novu zgradu Biblioteke, koja će omogućiti da Gazi Husrev-begova vizija traje» – bile su riječi glumca Izudina Bajrovića, kojima je naglašeno da je izgradnja i opremanje Biblioteke donacija države Katar. Potom su reisu-l-ulema i ministar Al-Kuwari predali dvije knjige najboljim studentima u BiH što je simboliziralo predavanje Biblioteke mlađim generacijama na čuvanje i proučavanje.

Zatim je uslijedio boravak u tradicionalnoj katarskoj sobi koja je za ovu priliku pripremljena u prostoru Biblioteke. Nakon toga uslijedio je program u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke, obilazak nekih od bibliotečkih fondova i posjeta bosanskoj sobi u Gazi Husrev-begovom hanikahu.

U prilogu donosimo obraćanja reisu-l-uleme Husein ef. Kvazovića, direktora bibiloteke Mustafe Jahića te ministra vakufa Katara Gajsa bin Mubarek el-Kuvarija

Obraćanje reisu-l-uleme Kavazovića

بسم الله الرحمن الرحيم

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog.

Eminencije i ekselencije, dame i gospodo, draga braćo i sestre, dragi prijatelji!

Zahvaljujem se Gospodaru svjetova, Koji nas je poučio peru i onome što ne znamo. Neka Njegova milost obaspe Njegova vjerovjesnika Muhammeda, a.s.

Dozvolite mi da zaželim toplu dobrodošlicu svima vama i da posebno poselamim gospodina Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Naše srce danas otvaramo i našem bratu i prijatelju, ministru vakufa države Katar Gaythu bin Mubareku al-Kuwwariju i i članovima njegove delegacije.

Znanje je Božiji dar, a prenošenje toga dara drugima je obaveza nama data na povjerenje. Naš Veliki Milosnik nam je i to darovao, jer, da nema prenošenja znanja, izgubili bismo taj dragocjeni dar.

Za darom valja i tragati. To je naše umijeće, koje Uzvišeni nije dao drugim stvorenjima. Onda kada nam je uspijevalo da dosegnemo do određenih granica znanja a time i sreće, pohranjivali smo ga u knjige i sveske, čuvajući ga i predajući drugima, onima koji dolaze poslije nas. To čuvanje je ponekad išlo teško, jer nismo svi jednako blagonakloni prema znanju i sreći koju nam ono donosi. O tome nam zorno govore Aleksandrijska biblioteka, Sarajevska vijećnica, Orijentalni institut u Sarajevu i mnoge druge uništene riznice znanja.

Danas je veliki dan za muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini. No, slobodan sam kazati, ovo je i istinski blagdan kulture i pamćenja za sve stanovnike naše domovine Bosne i Hercegovine. Današnjim svečanim otvaranjem ovog zdanja Gazi Husrev-begove biblioteke, naše historijsko pamćenje dobilo je novi dom, nove odaje i utočište. Dosanjali smo san generacija koje su brižno čuvale i sakupljale svjedočanstva o nama, našem postojanju, kulturi i tradiciji. Danas im se zahvaljujemo, odajemo priznanje i počast, moleći Stvoritelja da i generacije koje dolaze, jednako kao i oni, čuvaju ovo blago.

Otvaranje ovoga zdanja svojevrsna je oda Sarajevskoj vijećnici i Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine. Za razliku od nje, Gazi Husrev-begova biblioteka nije uništena možda i zbog toga što je bila skromnije i skrovitije smještena. Pitamo se danas, nismo li odveć hrabri što je danas pokazujemo svijetu koji nas ne razumije, negira i proganja. Svijetu u kojem smo i dalje neshvaćeni, koji teško podnosi našu slobodu, odvažnost i hrabrost da biramo vlastiti duhovni put i kulturni obrazac.

Ipak, u nama je jaka vjera i odlučnost da pobijedimo zebnju, koja nam se s vremena na vrijeme javi, i da odlučno zakoračimo u budućnost. U tome ćemo se dodatno osnažiti sjećanjem na velikog Gazi Husrev-bega, sina ovoga grada i ove prelijepe domovine. To sjećanje će, kao i do sada, u nama buditi odvažnost, plemenitost i odlučnost da služimo ljudima i njihovom blagostanju.

Depoi ove biblioteke, kao i do sada, čekat će da im dođu ljudi žedni znanja, kako oni odavde, tako i oni iz daleka, da u njima potraže odgovore na mnoga pitanja. Oni će, jednako kao i oni prije njih, pomno bilježiti ono što su saznali, prepuštajući biblioteci da o tim znanjima brine i onda kada njih više ne bude.

Danas se sjećamo i svih onih čija se djela čuvaju u ovoj Biblioteci. Ti vitezovi ljudskog duha svojim intelektualnim genijem, nadahnuli su generacije, premostili vrijeme i oplemenili ovaj grad i njegove ljude. Knjiga, ta kraljica ljudskog duha, kojoj toliko dugujemo, ovdje je našla svoj dom, svoje sigurno mjesto, jer je imala gazije koji su radi nje bili spremni podnijeti veliku žrtvu.

S nama su danas ovdje i oni koji su u toku agresije na našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, izlažući pogibelji svoje živote, sačuvali za buduće generacije blago Gazi Husrev-begove biblioteke.

S posebnim poštovanjem i zahvalnošću želim spomenuti dva čovjeka, koji su ispred našeg naroda u teškim vremenima stajali odvažno i hrabro gledali u budućnost: rahmetli predsjednika Aliju Izetbegovića i reisu-l-ulemu Mustafu Cerića. Danas se ispunio i njihov san da se ovoj najstarijoj biblioteci u našoj zemlji osigura mjesto dostojno njenog imena. Njihovu viziju i predanost ovom zadatku na najbolji način je realizirao, tada direktor Biblioteke u izgradnji, a danas član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i njegov stručni tim.

Naravno, ovaj veliki posao nije mogao biti okončan bez pomoći tadašnjeg emira države Katar, plemenitog Hamad bin Khalife Al Thanija, neka ga Allah poživi i sačuva, čijoj plemenitosti i ljubavi danas svjedočimo. Izgradnja zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke podsjetila nas je na velika djela Vaših predaka, od Sinda do Andaluzije. Sarajevo je imalo čast da bude jedno od njih. Hvala vam!

Gospodine ministre Gayth bin Mubarak al-Kuwwari, u ime Islamske zajednice i muslimana u Bosni i Hercegovini, kao i u svoje ime, molim Vas da prenesete naše tople selame Njegovoj visosti emiru Katara Tamim bin Hamadu Al Thaniju i cijelom katarskom narodu. Pomogli ste da podignemo zdanje kojem toliko duguju generacije ljudi na širem balkanskom prostoru.

Gospodine ministre, zahvaljujemo se narodu i Vladi države Katar, premijeru Abdullah bin Nasseru bin Khalifi Al Thaniju i Vama osobno na iskazanoj pažnji koju ste posvetili realizaciji ovog projekta. Nadamo se da ćemo, uz Božiju pomoć, i dalje sarađivati na dobrobit svih ljudi u ovoj zemlji.

Dragi prijatelji i gosti,

svima vam se zahvaljujem na velikoj časti, koju ste nam učinili posjetom ovoj svečanosti. Neka nas sve Uzvišeni Gospodar pogleda Svojom milošću i podari Svoj bereket.

Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Obraćanje dr. Mustafe Jahića, direktora Biblioteke

Poštovani reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, Vaša ekscelencijo ministre Gajs bin Mubārak al-Kuwwārī, predsjedniče Bakire Izetbegović, ekselencije, eminencije, braćo i sestre, dame i gospodo, dragi gosti. Sve vas srdačno selamim i pozdravaljam. Velika vam hvala što danas sa nama svjedočite radost svečanog otvaranja nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.

Za biblioteke se obično kaže da predstavljaju pamćenje o kulturnim i civilizacijskim dostignućima jednoga naroda a da knjige koje se čuvaju u bibliotekama svjedoče o bogatstvu njegovoga naslijeđa. Rukovođeni ovom činjenicom odgovorni ljudi u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini decenijama su razmišljali kako da osiguraju prostor i odgovarajuće uvjete za neprocjenjivo vrijedan i bogat knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke, koji živeći i dopunjavajući se skoro pola milenijuma služi širenju nauke i kulture. Započete aktivnosti Rijaseta IZ u 1990. godini na izradi projekta nove zgrade Biblioteke nastavljene su 1997. godine da bi konačna revidirana verzija bila završena u prvoj polovini 2003. godine.

Raščišćavanje lokacije i rješavanje imovinsko-pravnih poslova iziskivalo je godine vrijednoga rada i posebne napore rukovodstva Islamske zajednice, uposlenika Općine Stari Grad, Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo i Vlade Kantona Sarajevo. Nakon što su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi, pribavljene sve potrebne saglasnosti, pripremljena lokacija za gradnju i izvršena konačna usaglašavanja i revizije projektne dokumentacije, Općina Stari Grad izdala je 04. avgusta. 2003. godine građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Biblioteke.

U ponedjeljak 30. rebiu-l-ahira 1424. godine po Hidžri, odnosno 30. juna 2003. g. obavljena je svečanost polaganja kamen-temeljca za novu zgradu Gazi Husrev-begove biblioteke a 01. septembra 2003. godine potpisan je ugovor sa glavnim izvođačima radova firmama Unigradnja, Hidrogradnja i Unioninvest. Nadzor radova vršio je Studio za projektovanje i inženjering Grupa arh.

Tako su 08. septembra 2003. g. zahvaljujući velikodušnoj pomoći Države Katar koja je finansirala izgradnju nove zgrade Biblioteke radovi mogli zvanično otpočeti. Ostaće zauvijek upamćena, za nas historijska rečenica tadašnjega emira Države Katar Šejha Hameda bin Halīfe Āl Thānija): “Ovo je naš projekat” kada je u Dohi oktobra 1423/2002. godine obećao finansiranje izgradnje nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke.

Ukupna donacija Države Katar za izgradnju nove zgrade Biblioteke u Sarajevu iznosi oko 8.850.000,00 USD, odnosno oko 13,000.000,00 KM.

Zato hvala Državi Katar, hvala njenome bratskom narodu, hvala bivšem emiru Države Katar Hameda bin Halīfe Āl Thānija i hvala sadašnjem emiru Države Katar Tamīmu bin Hamedu bin Halīfi Āl Thāniju) na ovome velikom daru.

Molimo Uzvišenog Allaha da ih nagradi obećanom nagradom i da im ovo djelo bude prevaga na Sudnjemu danu.

Hvala dragome Bogu da sam i sam bio aktivni sudionik ovih događaja od ideja do realizacije ovoga projekta. Molim dragoga Boga da primi ovo djelo u Njegovo ime urađeno i da nas obaspe svojom neizmjernom milošću.

Obraćanje ministra vakufa Katara Gajsa bin Mubarek el-Kuvarija

Na samom početku, izuzetno mi je zadovoljstvo da vam prenesem čestitke vaše braće iz Države Katar i da vam potvrdim da je Država Katar, uz vođstvo ekselencije šejha Temima bin Hameda bin Halife Al Thanija, emira Države Katar, neka ga Allah čuva, među svoje prioritete stavila djelovanje na sveobuhvatnoj naobrazbi muslimana u cilju ostvarenja civilizacijskog napredka islamskog ummeta i izgradnji društva, koje stremi dijalogu, međusobnom upoznavanju i neprestanom širenju dobra. Danas smo se okupili zbog otvaranja nove zgrade, učiteljice civilizacije koja je uspjela da pronosi svoju poruku 477 godina. Gazi Husrev-beg, unuk osmanskog sultana Bajazita II u svojoj vakufnami za medresu je odredio da se kupe dragocjene knjige za njenu upotrebu, kako bi se učenici mogli okoristiti, kao i svi drugi kojima one trebaju – da ih čitaju i reproduciraju. To je fundament na kome je poniklo ovo znanje. Uzvišeni Allah je dao bereket njenom kamenu temeljcu koji je postavljen. Tim književnim blagom je obuhvaćena baština naroda Balkana na njihovim jezicima, dijalektima, sa svim elementima njihove kulture i vjera. Odredbom Uzvišenog Gospodara biblioteka se prenosila sa mjesta na mjesto kako bi se sačuvalo njeno književno blago za sve generacije koje dolaze, jer ona je vlasništvo svih naroda koji, Allahovom odredbom, ovdje žive stoljećima. Ovim povodom, povodom pobjede očuvanja ljudskog pamćanja, sjetimo se bibllioteke u Vinkovcima, biblioteke Orijentalnog instituta u Sarajevu, Univerzitetske biblioteke u Sarajevu, izgorile u požaru čiji dim se osjećao tri dana krajem augusta 1992. godine. Sjetimo se Franjevačke biblioteke u Nedžarićima i svih hramova znanja koji su bili gotovo nestali tokom sukoba. To su hramovi kulture, civilizacijski monumenti kojima danas prijeti ista sudbina u drugim područjima sukoba, gdje glasovi željeza i vatre nadvladavaju glasove mudrosti i dijaloga. Danas upućujemo poruku cijelom svijetu o neophodnosti čuvanja ljudskog naslijeđa za buduće generacije. Kao što je ta baština naše vlasništvo putem koje smo formirali naše vizije i kojima potvrđujemo naš identitet, potpuno svjesni nužnosti kulturološkog razlikovanja i prava na različite poglede koju trebamo prenijeti slijedećim generacijama kako bi one formirale pozitivne vizije budućnosti, očuvale svoj identitet i nadograđivale kvalitetne odnose za upoznavanje sa drugima. Na taj način će se izgraditi pozitivan ambijent za jačanje veza između različitih naroda koji će živjeti na ovoj zemlji nakon nas, inšaAllah. Biblioteka Gazi Husrev-beg je uspjela pokazati svijetu kolika je vrijednost prijemčivosti baštini i značaj njenog očuvanja. Dovoljno je da pomenemo da je književno blago biblioteke tokom ratnih godina, između 1992. do 1995., osam puta izmještano. Posebno se ponosimo naporima tih odvažnih ljudi koji su izbjegavajući mašineriju uništenja, izmještali ovu biblioteku. Oni su na neki način sačuvali memoriju Bosne i Hercegovine. Sačuvali su memoriju Balkana. Sačuvali su memoriju islamskog svijeta. Upućujem im svoje znake iskrenog poštovanja. Oni su bili svjedoci najveće lekcije u očuvanja povjerenja. Danas se prisjećamo svih njih, ovo je prilika da im iskažemo poštovanje, kao i svim onim koji su nastavili da to rade – onima koji inače nose ovaj emanet u svim onim mjestima gdje se danas dešavaju sukobi. Ono što je tražila biblioteka Gazi Husrev beg jeste da je neophodno imati novu zgradu koja će ispunjavati zahtjeve vremena i na neki način ispunjavati emanet Gazi Husrev-bega. Kada je 1537. godine Gazi Husrev-beg odredio u vakufnami šta je obaveza ove biblioteke kojom se želi istinski širiti znanje, učiti, vršiti istinsku inkluziju društva, obrazovanje, jeste služenje čitavom društvu. To je nešto što je muslimanima dalo mogućnost uspostave ravnoteže u očuvanju vjere i očuvanju kulture. Naravno da ona pripada svima, čitavom društvu, bez ikakve razlike u uvjerenjima i nacionalnoj odrednici. Ono što jeste dala biblioteka Gazi Husrev-bega jeste, ne samo čuvanje knjiškog blaga, nego i da se ljudi okoriste njenim znanjem. Biblioteka je stoljećima radila na širenju znanja kako bi se svijest o vrijednosti ljudske kulture i civilizacije u društvu podizala. S druge strane, biblioteka predstavlja svojevrsnu lekciju čovječanstvu, jer misli koje su žive, intencije koje su plemenite, neće se moći uništiti. Čuvati razum i pripremiti srca koja će biti civilizacijski zdrava, jeste istinski zadatak Biblioteke Gazi Husrev-beg kao i svih drugih vakufskih biblioteka. Ovo garantira da će biblioteka biti izvor ne samo informacija, nego I da će prenositi one vrijednosti koje su neophodne za život ljudi i jednom društvu. Također, ono što se potvrđuje je to da je kulturna različitost nešto što se prihvata, bez obzira na vjersku različitost na jednom prostoru. Gazi-Husrev-beg je kao osnivač ove biblioteke postavio fundament za to. Uzvišeni Gospodar kaže: O ljudi, Mi vas od jednog muškarca i jedne žene stvaramo i I na narode I plemena vas dijelimo da biste se upoznavali. Najugodniji kod Allaha je onaj koji Ga je najviše svjestan. Naš Gospodar sve najbolje poznaje i u sve je upućen. Mi od ove Biblioteke očekujemo da svim ljudima dadne ono što je najbolje kako bi razumijevali historiju i razvijali svoje mogućnosti kroz plemenite intencije. Mi Država Katar pod vođstvom emira šejha Temime znamo koliko je bitno da se naobrazba muslimanske zajednice uzdiže i ljudske zajednice uopće uz davanje akcenta na intelektualni razvoj ljudi u cilju jačanja mira u svijetu. Podrška Katara biblioteci jeste podrška instituciji koja je u prošlosti izgradila veliki intelektualni potencijal, ona je dala čitave generacije učenjaka koji su nosili islamsku misao stoljećima. Na taj način se čuva islamsko i kulturno naslijeđe ljudske civilizacije. Mi cijenimo ono što mogu narodi Balkana učiniti za mir u svijetu kroz intenziviranje međucivilizacijskog dijaloga. S obzirom da narod Balkana, na neki način, nosi islamsko naslijeđe, oslanjamo se na veliku ulogu koju kulturne i akademske institucije mogu strateški učiniti u povezivanju islamskog svijeta s ostalim dijelovima svijeta. To bi bilo u interesu cijelog čovječanstva. Zaista, Država Katar, pod vođstvom šejha Temima, želi posvetiti svu pažnju svim narodima u služenju islamu pri služenju umjerenosti i na taj način sačuvati sliku umjerenosti koja jeste islam. U tome se mi oslanjamo na riječi Uzvišenog Gospodara: I neka među vama bude onih koji će na dobro pozivati i tražiti da se čini dobro, a od zla odvraćati – oni će šta žele postići. Ne mogu da ovom prilikom ne zahvalim šejhu Temimu bin Hamedu i njegovom ocu što ulažu ogromne napore i daju izuzetan doprinos jačanju kulture tolerancije, međusobnog uvažavanja i služe islamu i muslimanima, kao i ljudima općenito, i u Kataru i u cijelom svijetu.