Prva žena koja je doktorirala na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu

Prva žena koja je doktorirala na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu

Objavljeno petak, 25 Juli 2014 14:45

zehra-alispahiczehra-alispahic

Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu proteklog mjeseca kandidatkinja mr. Zehra Alispahić odbranila je doktorsku tezu na temu Arapski prijedlozi i semantika glagola u Kur‘anu . Time je dala značajan doprinos tefsirskoj nauci u ovoj oblasti i, ujedno, ušla u historiju ovog Fakulteta kao prva žena koja je na njemu stekla zvanje doktora nauka…

Redakcija našeg lista Vam čestita stjecanje zvanja doktora nauka. To je, zaista i naša radost, jer Preporod je bio i ostao dio Vašeg radnog hoda u služenju islamu.

Hvala redakciji Preporoda što mi pruža priliku da podijelimo ovu zajedničku radost za mene osobno i za moju Zajednicu. U Preporodu sam prije agresije na BiH pravila svoje prve novinarske korake i moja konekcija sa ovim najpopularnijim medijem IZ je ostala trajna.

Vaš doktorat ima jednu posebnu, historijsku dimenziju – prva ste žena koja je doktorirala na Fakultetu islamskih nauka. Ne čini li Vam se da je to ostalo gotovo nezapaženo?

Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu koji je nastao kao rezultat planskih aktivnosti IZ u BiH u sferi odgoja i obrazovanja godine 1977. do sada je upisano više od 3.500 studenata, njegovu diplomu su ponijela 883 diplomanta od kojih su jedna četvrtina diplomantice. Na postdiplomskom studiju Fakulteta od akademske1995./96. ukupno su magistrirala 64 kandidata. Među njima je bilo 11 žena. Zvanje doktora islamskih nauka u različitim oblastima ponijelo je 26 kandidata. Ovaj dvadeset i šesti je pripao ženi. Ne mogu skrivati zadovoljstvo da sam to baš ja. Ovaj čin je u nekim medijima okarakteriziran kao historijski za IZ ovih prostora i to je sigurno tačno. Ali ja se ne mogu oteti jednoj stalnoj zapitanosti zašto se to nije desilo prije?! Fascinantna statistika svršenica GHM od 1978. god. do danas i drugih medresa koje imaju svoja ženska odjeljenja već je odavno prešla hiljadu. Morala je u ovoj dugoj plejadi obrazovanih Bošnjakinja i prije mene biti jedna sa titulom doktora islamskih nauka. Jer, našoj Zajednici je odavno trebala ova titula. A da li je ovaj čin ostao nezapažen? Mi Bošnjaci potvrđujemo pravilo da se ne znamo na pravi način i u pravom trenutku radovati pojedinačnim rezultatima koji bi nam trebali biti na ponos. Valoriziranje dođe nekad poslije kada to više i nije bitno, barem u ovosvjetskim okvirima. Ipak, puno je čestitki, onih usmenih, elektronskih, sms, od mojih prijatelja, poznanika, posebno od mojih učenika i učenica, studenata i studentica, imama širom BiH i dijaspore. Želim istaći podršku koju sam u ovom hodu imala od NNV FIN-a na čelu sa dekanom prof.dr. Ismetom Bušatlićem, i bivšim dekanom prof.dr. Enesom Karićem, mojim mentorom prof.dr. Mehmedom Kicom, podršku kolektiva Gazi Husrev-begove medrese. Stigla je i jedna lijepa čestitka ispred GO Udruženja Ilmijje IZ u BiH. Ja se nadam da će ovaj čin biti motivacija i putokaz mlađim kolegicama, mojim studenticama, našim Bošnjakinjama da strijeme visokim ljudskim i humanim ciljevima na putu dobra, u ime Boga i u skladu sa Poslanikovom tradicijom koja nas uči da je traženje nauke obaveza svakog muslimana i muslimanke.

Doktorat kao doprinos tefsirskoj nauci

Tema Vaše doktorske disertacije bila je Arapski prijedlozi i semantika glagola u Kur’anu. Ona je novina u našoj znanstvenoj javnosti kojom ste dali značajan doprinos tefsirskoj nauci. Kako se Komisija u sastavu prof.dr. Enes Karić, prof.dr. Mehmed Kico, prof. emeritus Jusuf Ramić, vanredni prof. dr. Mejra Softić, doc. dr. Amrudin Hajrić odredila prema Vašem istraživanju?

U najkraćem uvaženi članovi Komisije ovu doktorsku disertaciju okarakterizirali su kao ozbiljnu i sistematičnu studiju koja kroz sagledavanje uloge prijedloga u kontekstu njihovog vezivanja za glagole na korpusu teksta Kur’ani-Kerima predstavlja novinu na ovim našim prostorima. S postignutim rezultatatima i u dosegnutoj formi, ovaj rad će pokušati popuniti prazninu kakva se u našoj jezičkoj nauci ogleda u nedovoljnom broju akademskih radova koji detaljno istražuju semantiku prijedloga. Ova disertacija, prema mišljenju članova Komisije predstavlja doprinos i domaćoj tefsirskoj nauci, jer kod nas nema osvrta na arapske prijedloge poglavito iz ugla semantike Kur’ana. Među brojnim zaključcima i smjernicama koje smo ponudili ističemo da: prijedlozi utiču na suštinsko i strukturalno određenje rečenice, u našem slučaju kur›anskih ajeta; da i pored morfoloških, sintaksičkih i leksičkih obilježja prijedloga, koja nalazimo u brojnim gramatikama koje su bile predmet naše pažnje i koje upućuju na prijedloge kao drugostepene ili sekundarne dijelove rečenice, njihova suštinska uloga je suprotstavljena tome, jer prijedlozi predstavljaju živi dio jezika i aktivno utječu na bogaćenje jezičkog potencijala; da prijedlozi imaju značajan udio u produkciji novih značenja što govori da oni nisu do kraja lišeni svojih semantičkih potencijala. U kontekstu promatrane teme prijedlog glagolu „udahnjuje život“, raskriva njegove skrivene potencijale.

Budući da je Kur’an nadnaravan u svakome aspektu, bogatstvo prijedloga i semantička dinamika glagola imaju svoj neupitan udio u utemeljenju njegove nadnaravnosti. Imajući u vidu stav brojnih filologa i mufessira da su često cjelokupne rasprave o jeziku Kur’ana posvećene rasvjetljavanju odbrani višeznačnosti Kur’ana, nadamo se da će i ova rasprava o prijedlozima i njihovom utjecaju na semantiku glagola moći služiti toj zajedničkoj svrsi.

Pored vašeg redovnog posla na Fakultetu islamskih nauka uspijevate svojom angažiranošću kao intelektualka muslimanka dati golem doprinos u medijima. Aktivni ste učesnik naučnih skupova, okruglih stolova, voditeljica visokih skupova, značajnih promocija, organizator raznih manifestacija, humanitarnih akcija… Otkrijte nam tajnu, kako sve to stignete? Otkud tolika energija?

Energija dolazi sa iskrenim nijetom da želite „bit’ na korist okolini, rodu svom…“, da želite svoje kapacitete, znanje, kompetencije podijeliti sa drugima i pomoći da se neka dešavanja u našoj Zajednici realiziraju na zasluženom i zavidnom nivou. Kada su u pitanju posao i brojne aktivnosti ja ih temeljito, precizno i sa puno ljubavi analiziram, savjetujem se sa svojim prijateljima i onda planiram. U svemu tome imam širok dijapazon poznanika i prijatelja koji su otvoreni za saradnju i ja njihovu dobru volju, znanje i iskustvo obilato koristim na putu promicanja općeg dobra.

Sabor IZ bi mogao raditi dinamičnije

Jedna ste od rijetkih žena članica Sabora IZ BiH. Kako izlazite nakraj sa brojno nadmoćnom muškom većinom?

Da, jedna od četiri žene u još uvijek aktualnom sazivu Sabora IZ u BiH. Nadam se da će u narednom sazivu biti barem jedna četvrtina žena. Mogu kazati da, iako sam u protekle četiri godine imala dinamične i poticajne nastupe za govornicom Sabora IZ, osjećala sam da svih 79 sabornika i sabornica gaje poštovanja i respekt prema stvarima koje sam problematizirala. Iskreno mislim da bi Sabor IZ mogao raditi dinamičnije, da bi trebao biti otvoreniji prema brojnim izazovima svakodnevice i najosjetljivijih slojeva društva, ali i da u svojim redovima mora imati predstavnike koji su više involvirani u aktivnosti i prioritete Zajednice. Drago mi je da je prihvaćen moj prijedlog o uvođenju hutbe za gluha i nagluha lica na području većih medžlisa. Žao mi je što u ovoj važnoj povijesnoj fazi u radu IZ kada su se usvajali amandmani na postojeći Ustav IZ i pored brojnih argumenata naša IZ nije napravila jedan povijesni iskorak u kontekstu priče o valoriziranju ženskih potencijala i kompetencija u Zajednici. Tražili smo jedan opći član u kome bi stajalo da “Islamska zajednica bude opredijeljena za aktivno učešće žena u radu organa i institucija Islamske zajednice u skladu sa Kur’ani-Kerimom, Sunnetom Muhammeda, a.s., islamskom tradicijom Bošnjaka i zahtjevima vremena”. Na taj zahtjev dodatno nas je potakao tekst iz preambule Ustava IZ u BiH koji govori o zajednici muslimana koju je uspostavio Muhammed, s.a.v.s., sa mu’minima i mu’minkama u Medini. Iako je značajan broj sabornika na različite načine podržavao ovaj prijedlog ili imao slične, neki drugi, manjinski interesi su prevagnuli.

Uozbiljenje saradnje između medija i službi Rijaseta IZ je imperativ

Kako vrjednujete odnos Islamske zajednice u BiH prema izazovima organiziranja novih oblika komuniciranja s vjernicima, u ramazanu naročito?

Kada su u pitanju novi oblici komuniciranja koji su kompatibilni sa izazovima savremenog trenutka koji živimo, u IZ ovih prostora postoji raspoloženje, ali su konkretni rezultati još uvijek sporadični. Već odavno ističem da hutbe i vazovi nisu ili više ne mogu biti jedini oblik komunikacije sa vjernicima, odnosno pripadnicima islama. Nedavno sam u jednom razgovoru istakla da naša Zajednica još uvijek nije postigla adekvatnu medijsku valorizaciju svojih brojnih i nemalih aktivnosti. Pogledajte posljednja dešavanja oko poplava. Dok su državni organi vijećali o tome je li vrijeme za alarm dotle su imami na terenu, muftije, studenti i drugi službenici IZ radili velike stvari. A gdje smo prezentirali sve te poduhvate osim u medijima u okviru Zajednice?! Ili kakva je konekcija značajnog broja imama sa sve zahtjevnijom i heterogenom strukturom naših džemata? Džemat nisu samo muškarci i žene koji dolaze u džamiju, džemat je puno kompleksnije pitanje. Sve dok imami ne budu do kraja umreženi sa svojim džematlijama, ne budu znali sa kakvim ljudskim resursima raspolažu i kako ih mogu iskoristiti, te kakve potrebe njihove džematlije imaju, uradit će to „neko drugi“. A tek konekcija Zajednice sa mladima!

Kako gledate na odnos medija prema muslimanima u vrijeme ramazana danas i kako vrjednujete ramazanske programe koje imamo prilike gledati tokom ovog ramazana? Ranije ste ukazivali da analiza ramazanskog programa na javnim emiterima i neovisnim medijima pokazuje nužnost ozbiljnije saradnje između medija i službi Rijaseta IZBiH. Čini se da nema pomaka na tom polju?!

Ja sam o tome često pisala. U najkraćem i dalje mislim da je imperativ uozbiljenje saradnje između medija i službi Rijaseta IZ u BiH jer nema pomaka na planu prezentiranja ramazanskih sadržaja, ali i islama uopće. Štaviše, neka vrsta renesanse koju smo imali s početka devedesetih polahko jenjava. Koliko znam, formirano je jedna komisija sa zadatkom da za ovogodišnji ramazan osmisli kvalitetne sadržaje koje će IZ ponuditi javnim emiterima i drugim zainteresiranim medijima kao svoj projekat. Očito je da taj projekat još nije ugledao svjetlo dana i mi u medijima imamo to što imamo ili nemamo. Nastojanja brojnih novinara da u svojim medijskim kućama prezentiraju mjesec ramazan bez ozbiljne, promišljene i selektivne podrške IZ, evo vidimo to i čujemo godinama, ne polučuje adekvatne rezultate. Naša Zajednica sa svojim službama i odgovornim licima bi morala postaviti jasne standarde, ali i dati adekvatnu pomoć u procesu njihove realizacije. Ili ćemo ponuditi vlastite sadržaje i odabrati ljude koji nas mogu na najbolji mogući način predstaviti ili ćemo zainteresirane medije ostaviti da sami kako (ne)znaju produciraju program koji ćemo kasnije kritizirati i odbacivati, a naše radio i tv prijemnike najčešće gasiti. I sam radio IZ “Bir” posljednje dvije godine bilježi nedopustivu stagnaciju u osmišljavanju i realizaciji svojih sadržaja, posebice vjerskih i ramazanskih.

Vaši medijski prilozi o ramazanu uvijek su s radošću dočekivani kod publike. Za naše čitaoce kažite nešto o ulozi žene muslimanke u mjesecu ramazanu.

Drago mi je kada čujem da je neki moj medijski nastup bio poticajan za gledaoce i slušaoce. Povezanost muslimanke i mjeseca ramazana je višestruka i višedimenzionalna. Moguće je govoriti o historijskoj, religijskoj, sociološkoj, kulturološkoj i brojnim drugim povezanostima. I široka je lepeza aktivnosti koje se vezuju za ženu u ovom mubarek mjesecu: od onih koje se vezuju za njezin duhovni habitus do onih fizičkih koje se vezuju za pripremanje i čišćenje kuće, pripremanje hrane, doček gostiju. One se od podneblja do podneblja razlikuju, ali sve imaju jedan zajednički imenitelj koji nam kazuje da je žena neodvojivi dio ramazanske atmosfere i da ona ovom mubarek mjesecu daje posebnu notu bivajući njegov kohezioni faktor na svakom mjestu i kroz različita historijska razdoblja.

Naša žena kao baštinik temeljnih vrijednosti

Kako Vi vidite ulogu i mjesto žene muslimanke u bosanskohercegovačkom društvu danas?

Ozbiljne sociološke i društvene analize su pokazale da je baš ovdašnja muslimanka, uz sve nedaće koje je živjela, bila, ustvari baštinik temeljnih vrijednosti koje su na ovim prostorima osigurale opstanak zajednice muslimana, da je ona bila čuvar vjere, kuće, obraza, dostojanstva, autentične bosanske tradicije, ali i orijentalno-islamske tradicije, gledano iz današnje perspektive, temeljnih islamskih vrijednosti. Tu je njezin najveći doprinos. Ona se danas obrazuje i stječe važne akademske graduse i samo je sporadično angažirana na pozicijama gdje se kreira i odlučuje u cjelokupnom bh. društvu. A, kako nas na sebi svojstven način podsjeća jedan od najvećih živućih reformističkih glasova islama, Tariq Ramadan, iz razloga koji imaju veze sa bićem i savješću, ali jednostavno i zbog psihologije, žene se na sasvim specifičan način odnose prema životu, angažmanu, djeci i obrazovanju. Nikad našem društvu nije trebao više taj ženski doprinos u pristupu određenim pitanjima, koja su uistinu daleko više od „ženskih pitanja“. Glavni doprinos žena možda i nije u otporu diskriminaciji i otuđenju kojima su direktno pogođene, već u specifičnom pristupu društvenoj krizi koja se tiče svih nas. Mi smo već dugo vremena u krizi.

Posljednjih godina ste često u vašoj rodnoj Rogatici, naročito za ramazan.

To je posebna radost. Grupe Rogatičana svake subote u mjesecu ramazanu u Šudžauddinovoj džamiji u Rogatici organiziraju iftare za povratnike u Rogaticu i okolinu kao i za prijatelje iz drugih gradova. To je jedno posebno vrijeme za evociranje starih uspomena, za razgovor sa tim hrabrim ljudima koji su se vratili, kao i pokušaj očuvanja konekcije sa svojim zavičajem, džematom, medžlisom i dakako podrška našem vrijednom imamu Amel ef. Kozliću. Ti odlasci me dodatno motiviraju i inspiriraju.

(www.preporod.com)