Dzemat Braunau
Islamska Zajednica Bosnjaka u Austriji – Dzemat Braunau – džamija Mauerkirchen –
06 M– 1438 Muharrem .H. / 07. Oktobar 2016. g. –Imam/Hatib: Abdulah Cajlakovic
POUKE U PORUKE J E V M U – A Š U R E / D A N A Š U R E – 1438.H. / 2016. GOD.
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, Njega hvalimo, od Njega pomoć tražimo i za oprost Ga molimo. Utječemo Mu se od zla duša naših i posljedica loših djela koja smo učinili. Koga Allah dž.š. uputi niko ga u zabludu ne može odvesti a koga u zabludi ostavi niko mu na Pravi put ne može ukazati. Svjedočimo da nema drugog boga osim Allaha dž.š. i svjedočimo da je Muhammed a.s. Allahov rob i poslanik. Neka je salavat i selam na njega, njegov ehlul-bejt i ashabe.
Postovani dzemate, draga omladino;
Tema naše današnje hutbe je Jevmu-Ašura / Dan Ašure – 1438. H. / 2016. god., koja ako Bog da, pada u naredni utorak.
Govorim na zadatu temu pet dana nakon lokalnih izbora u nasoj domovini koji su nam pokazali da po pitanju Manjeg bh entiteta, a samim time i očuvanja cjelovite Bosne i Hercegovine nemamo nikakve nacionalne strategije. Govorimo da smo za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, a ne radimo gotovo ništa da se izborimo za lokalnu i entitesku vlast u Manjem bh entitetu. Govorimo da je istočna granica Bosne i Hercegovine na Drini, a ne vidimo dalje od Kozje ćuprije. Govorimo da smo za Aneks 7, a obnovljene kuće u Podrinju su uglavnom naše vikendice.
Ali, kao što je govorio naš rahmetli predsjednik Alija Izetbegović, za naše nezavidno stanje ne smijemo kriviti naš dobri narod, jer je on bez imalo sumnji bolji i odlučniji od naših vođa. Narod je željan moralnih, sposobnih i odlučnih političara i predstavnika, kojima su Država, vjera i narod važniji od ličnih interesa.
Allah dž.š. kaže: „Sigurno ćemo vas iskušavati strahom i glađu i time što će vam propadati imovina i životi i ljetine – a ti obraduj strpljive, koji, kada ih kakva nesreća pogodi, kažu: Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti. To su oni nad kojima su blagoslovi njihova Gospodara i milost, i to su oni koji su upućeni!“ (El-Bekara, 155-157.)
Nekada će čovjek biti stavljen na iskušenja zbog svoje neposlušnosti i grijeha, a nekada će čovjek biti doveden u iskušenje zbog svoje pokornosti i ibadeta i dobrih djela, što će biti sami znak Allahove dž.š. ljubavi prema njemu, jer je Allah dž.š. odlučio da Svoga roba uzdigne na veći stepen i deredžu pa mu i daje tu šansu koja često puta ne zna da bude lahka!
Enes r.a. prenosi da je Allahov Poslanik a.s. rekao: „Veličina nagrade je uvjek u skladu sa veličinom muke i iskušenja; kada Allah dž.š. zavoli nekoga On ga odmah stavi na probu i iskušenje – pa ko bude zadovoljan biće se s njime zadovoljno, a ko se bude srdio zaslužiće srdžbu!“
Dakle, muke i iskušenja su uvjek u skladu sa ljudskim imanom i vjerovanjem. Kao hadis se prenosi da je Poslanik a.s. bio upitan: „Koji ljudi su bili na najtežim mukama i iskušenjima? Pa je odgovori: Poslanici, zatim oni koji su im najviše sličili, pa oni koji su im najviše sličili…Čovjek će biti iskušavan shodno jačini njegovog dina i vjere, pa ako je čovjek tvrđe vjere iskušenja će mu biti jača, a ako je čovjek tanje vjere iskušenja će mu biti lakša. Iskušenja će pratiti čovjeka na zemlji sve do momenta dokle se potpuno ne očisti od grijeha!“
Mi se nalazimo na početku 1438. hidžretske godine. Svaki početak trebao bi biti vezan za planiranja a svako planiranje u sebi nosi iskustvo prošlog, izvjesnost budućeg i stanje trenutnog.
Iskustvo prošlog sagledavamo kroz ukupnu poznatu prošlost i našu sopstvenu odživljenu i zapamćenu. Iskustvo budućeg posmatramo kroz prizmu onog u što vjerujemo kroz slovo dostavljene Objave a stanje trenutno svakog vjenrika trebalo bi biti između straha od Božije kazne zbog nečinjenja dobra i nade u Božiju milost koja nas na činjenje dobra podstiče.
Čitav ljudski život može se sagledati kroz napor da se izbjegne tegoba i ostvari zadovoljstvo. Uobičajeno uspješnost našeg života mjerimo mjestom na kojem se osjećamo između ove dvije tačke. Kur’an nam svjedoči: ”Ta, zaista, s mukom je i last, zaista, s mukom je i last!” (El-Inširah, 5-6.) ili drugi takodjer ispravan prijevod: „Pa uistinu, uz teškoću je olakšanje. Uistinu, uz teškoću je olakšanje“
Dakle, prema navedenemo, u prirodi života je da idu jedno s drugim. Mi trenutno živimo u dobi kada veliki broj nas, pogotovo naše omladine, pokušava ostvariti slast bez muke i teškoće, bez truda. Imati visoka primanja a minimalan ili nikakav rad.
Mjesec Muharem u sebi donosi podsjetnik o prirodi ljudskih kušnji, o trudu u ime Boga kao preduvjetu Božijoj nagradi izdržljivim i istrajnim koji se pokoravaju Njegovim zapovjedima i sličnim primjerima kojima obiluje historija ljudskog roda povezana sa desetim danom ovog mjeseca, Danom Ašure (Jevmi Ašura) koji pada u naredni utorak 11.oktobar 2016.g.
O vrijednosti posta mjeseca muharrema, kao i obavljanja noćnog namaza, govori hadis, koji bilježi imam Muslim: Prenosi Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik a.s. rekao: “Najbolji post poslije ramazana je post mjeseca muharrema, a najbolji namaz poslije fard namaza je noćni namaz!” (Muslim)
Shodno različitim predajama možemo saznati da je u mjesecu muharremu posebno odabran deseti dan – Dan Ašure (ašere – ar. deset), i da su se na taj dan zbili mnogi svetopovijesni događaji.
Po nekim predajama kazuje se da je Ademu a.s. i hazreti Havi, Uzvišeni Allah prihvatio pokajanje baš na ovaj dan. Desetoga dana mjeseca muharrema uzvišeni Allah je naredio Zemlji i nebesima da se uzdrže i da Potop (Tûfân) stane, da bi Nuhova a.s. lađa pristala na brdu Džûdijj. Nuh a.s. sa sljedbenicima učini sedždu i isposti Dan ašure. Na Dan Ašure Junus a.s. izbavljen je iz utrobe velike ribe koja ga je bila progutala, a Jusuf a.s. na Dan Ašure je izbavljen iz bunara. Musa a.s. na taj dan prešao je sa Israelićanima preko Crnoga mora. Tom prilikom Musa a.s. i njegovi sljedbenici sedždom Allahu Uzvišenom i postom tog dana zahvališe se Allahu.
U povijesti sljedbenika posljednjega Božijega poslanika hazreti Muhammeda a.s. na ovaj dan svetoga mjeseca muharrema nerazumni zlotvori, u krajnje neravnopravnoj bici ubili su plemenitoga hazreti Huseina, Poslanikov a.s. unuka, 18 članova njegove porodice i 54 njegova prijatelja na polju Kerbela. Ovu bitku većina ljudi smatra najbolnijim događajem u muslimanskoj povijesti. Zbog toga su za jedan broj muslimana prvih deset dana muharrema ujedno i dani velike žalosti, te otuda i ime za prvih deset dana ovoga mjeseca – mâtem, izvedeno iz arapskoga korijena ”m-v-t” koji ima značenje ”smrt”.
Osim navedenoga, prenosi se kako su se na Dan Ašure desili još i slijedeći mubarek događaji: rođen je Ibrahim a.s.; rođen je Isā a.s. a i istoga dana je na nebo uzdignut; Ejub, a.s. je ozdravljen; Jakubu a.s. je stigla radosna vijest o Jūsufu, i vraćen mu očinji vid; Sulejman a.s. je preuzeo vlast nad Israilom; Muhammed a.s. je nadahnut da su mu oprošteni grijesi…
U osnovi svih ovih događaja stoje velika pobožnost, istigfar i potom spuštanje Allahove dž.š. milosti na robove Njegove i davanje oprosta i spasa te uzdizanje vjernika nad nevjernicima. Veliki broj ovih događaja koji se spominju uz Dan Ašure vezan je za kušnju, strpljivost, čvrsto oslanjanje na Boga (tevekkul) kao sastavni dio kompletne ljudske povijesti te u konačnici kontinuitet u vjerovanju u Jednog Boga. Poslanik Muhammed a. s. i njegov odnos prema Danu Ašure poučio je muslimane da islam predstavlja kontinuitet jedne iste poruke, i da trebaju poštovati trud i doprinose svojih prethodnika.
Prenosi Ibn Abbas r.a.: „Došao je Poslanik a.s. u Medinu i vidio je Jevreje kako poste Ašuru, pa je upitao: “Šta je ovo?” Rekli su: “Ovo je lijep dan, dan u kojem je spašen Musa a.s. sa Benu Israelćanima od njihova neprijatelja, pa ga je Musa postio.” Rekao je: “Meni je Musa bliži od vas!” – pa je postio i naredio drugima da poste. (Buharija)
Muhammed a.s. i ashabi deseti muharrem imali su kao prvi post ummeta Muhammed a.s. prije nego što je bila objavljena i sama naredba za post Ramazana. I tada je bio dakle post Asure cak u formi farza. Medjutim, nakon sto je druge godine po Hidzri objavljen ajet gdje se naredjuje obavezni post Ramazana Poslanik a.s. izreče: “Ko hoće neka ga posti, a ko neće, neka ga ne posti!”(Buhari, Muslim) Još je poručio da se uz deseti muharrema isposti i deveti muharrem, “ili dan poslije” (Ahmed) tj. jedanaesti muharrem.
Poslanik je rekao: „Post na dan Asure je uzrok oprastanja grijeha protekle godine”, ovdje se odnosi na oprastanje malih grijehq naravno.
I dok se u Danu Ašure sjećamo svih Allahovih poslanika i miljenika, njihovih iskušenja, važno je da shvatimo da muslimani i muslimanke i u ovom vremenu trebaju da grade svoju lađu spasa čije je svjetlo Allahova uputa, a zaštita od životnih iskušenja i oluja moralan i krepostan život, dok im snagu za dolazak u mirnu luku spasa daju zajedništvo – dzemat i pomaganje u dobru. Muslimani danas imaju snažnu potrebu da kroz pokornost Bogu jačaju međusobnu bliskost, čuvaju zajedničke vrijednosti vjere, dzemata, morala i svoga identiteta da kroz prisjećanje na događaje Dana Ašure svoje trenutno stanje ne shvatimo kao trajnu kaznu nego kao kušnju kroz koju okrenuti dragom Bogu treba da ostvarimo zajedničku riječ, slogu i napredak koji će nas učiniti da kroz more stvarnosti budemo od one prve (Musaove) skupine kojoj je more spas a ne one potonje nad kojom se more sastavlja. Možda nam se čini da smo i u Bosni a i u cijelom svijetu kao muslimani stješnjeni uz more a da mnoštvo nedaća na nas udara i da nam izlaza nema. Ima, ako se okrenemo dragom Bogu i ako ne posustanemo u nadi u Njegovu milost. Ako se osjećamo kao u bunar bačeni ne gubimo nadu niti sabur, ne poginjemo glavu ka muljevitom dnu nego je dižemo ka svjetlom nebu. Nije li Jusuf nakon bunara bačen u ropstvo iz ropstva bačen u zatvor. Možda smo mi u Bosni u prošloj agresiji bili u bunaru, možda smo sada u stanju ropstva ili tamnice, na kušnji, nakon koje, istrajemo li na Istini čekamo da, nakon mnogo godina, postanemo upravnici samim sebi na način kako je Jusuf Egiptom mudro upravljao i kroz godine obilja i kroz godine oskudice.
Ako se osjećamo da nas je “velika riba globalizacije i nezasitih svjetskih korporacija” nepovratno progutala možda trebamo shvatiti da smo sami sebi zulum učinili i učinit pokajanje i otklon od onog što smo činili kako bi spašeni bili.
Ako se osjećamo nadjačano i svjedočimo svakodnevnim šehadetima diljem svijeta pa ne zaboravimo da je i hazreti Husejn bio nadjačan, ubijen, ali nije time otišao u ništavilo nego na čelo džennetske kolone gdje će zajedno s bratom svojim predvoditi džennetske mladiće. Allahova nagrada neće mimoići Njegove iskrene robove.
Sagledavajmo pouke i poruke Ašure dublje i šire. Neka Dan ašure u nama ojača snagu vjere i morala, volju i odlučnost istinskog pokoravanja Bogu, istinskog služenja svome bratu, komšiji, zajednici – dzematu radi stjecanja Božijeg zadovoljstva.
Molim Allaha dž. š. da nam podari mudrost i znanje kako bi mogli razumijevati Njegove znakove i kako bi postigli sreću na ovom i spas na budućem svijetu. Neka u svima nama Ašura ojača duh zajedništva među ljudima i svijest o zajedničkom porijeklu i zajedničkoj sudbini na planeti Zemlji.
